Mislav Kolakušić: Ankete su lažne i nije istina da nemamo ni jedan mandat, baš kao što i Nino Radić umjesto računala određuje koji će suci voditi predmete

Nakon Ante Ramljaka, Fabrisa Peruška i Irene Weber, Udruga Antikorupcija suca Kolukušića kazneno je prijavila i Ninu Radića, predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu zbog pogodovanja. U razdoblju od dvije godine 7113 predmeta je bilo podijeljeno tako da ih je mogao dobiti samo jedan sudac. Ukupno je sporova na sudu bilo negdje oko 50, 60 tisuća. - Moj cilj je očistiti Hrvatsku od sveg tog zla. Korupcija je problem u svim dijelovima društva, kazao je Mislav Kolakušić. Predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu sumnjiče da je namještao izbor sudaca kod dodjeljivanja predmeta, a samim time da je protežirao izabrane, omogućio im nepripadajuću dobit, a s druge strane da je druge teško oštećivao

Mislav Kolakušić: Ankete su lažne i nije istina da nemamo ni jedan mandat, baš kao što i Nino Radić umjesto računala određuje koji će suci voditi predmete antikorupcija.hr
22. 4. 2019

- Moj cilj je očistiti Hrvatsku od zla, a da bi pravosuđe moglo funkcionirati i moglo ostvarivati svoju ulogu ono mora biti odijeljeno od manipulacija, izjavio je danas Mislav Kolakušić, kandidat za Europarlament i sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, gostujući kod Domagoja Novokmeta na TV kanalu N1. Otkrio je još jednu kaznenu prijavu koju je njegova Udruga Antikorupcija podigla protiv osumnjičenika za korupciju. Još jučer je Udruga poslala Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Nine Radića, predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu i Kolakušiću pretpostavljenog, kojeg sumnjiče da je namještao izbor sudaca kod dodjeljivanja predmeta na sudu kojim predsjedava, a samim time da je protežirao izabrane, omogućio im nepripadajuću dobit, a s druge strane da je druge teško oštećivao.

Sudac Kolakušić iznio je niz teško kompromitirajući optužbi na račun pravosuđa i to upravo protiv onoga koji ga je nedavno zajedno s Ivanom Turudićem i Đurom Sessom žestoko napao zbog nerada, neispunjavanja sudačkih normi te zbog nespojivosti obavljanja sudačkog poziva s političkim angažmanom vezanim uz predstojeće Europarlamentarne izbore. U prvom slučaju dokazao je sudac Mislav Kolakušić kako je bio apsolutno u pravu kad je kazao da mu hrvatski, a i europski zakoni omogućavaju da se natječe za EU parlament, no hoće li mu to poći za rukom i kad je riječ o njegovoj ocjeni i priloženim dokazima da je stanje u hrvatskom pravosuđu katastrofalno? Prvu rundu Mislav Kolakušić je dobio, jer je i sam Đuro Sessa morao staviti svoj potpis na 33 liste koje se kandidiraju za Europarlament, a na jednoj od njih piše i ime Mislava Kolakušića.

Predstavljajući ga danas na N1, Domagoj Novokmet je istaknuo kako je sudac usred izborne kampanje krenuo žestoko i kako je novom optužnicom ukazao na manipulacije predmetima koji ne dodjeljuju u skladu sa zakonom i standardima na sudu na kojem i sam radi. U Kolakušićevu se fokusu tako ovaj put našao Trgovački sud u Zagrebu te Nino Radić, njegov predsjednik protiv kojeg je i podigao ozbiljnu optužnicu. Mislav Kolakušić, predsjednik udruge Antikorupcija iznijeli su krunske dokaze koji govore o načinu na koji se mimo svih zakona i posve nezakonito izvlačio novac iz Agrokora pod pokroviteljstvom Izvanredne uprave i povjerenika još pred više od mjesec dana i do dana današnjeg nisu dobili odgovor od DORH-a. Udruga Antikorupcija suca Mislava Kolakušića podnijela je i kaznenu prijavu protiv bivšega izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka te Fabrisa Peruška, Irene Weber i nepoznatih osoba iz društva Tisak d.d. zbog osnovane sumnje u počinjenje više kaznenih djela.

Ovaj put meta Udruge Antikorupcija je pravosuđe, a o čemu je zapravo riječ najbolje dočaravaju odgovori koje je Domagoju Novokmetu kazao Mislav Kolakušić, gostujući danas u njegovoj emisiji: - Da bi hrvatsko pravosuđe moglo funkcionirati i da bude nepristrano i pravedno moramo imati dodjeljivanje predmeta koje je u potpunosti odvojeno od manipulacija. U Hrvatskoj je uvedena automatska dodjela predmeta. Što to zapravo znači? u praksi bi to trebalo biti ovako. Nakon što vaš predmet završi na sudu računalo određuje prema unaprijed zadanih parametra kojem se sucu predmet dodjeljuje. To je stoga da procesi budu neovisni i pošteni, no kao i u brojnim drugim slučajevima u nas je sve to podložno manipulacijama. Tu postoji iznimka da predmet može doći isključivo jednom, unaprijed određenom sucu.

Zašto je omogućena ta iznimka, upitao je Kolakušića Novokmet?

- Da bi određeni krivci mogli ostati nedužni, da bi neki mogli unaprijed dobiti. Samo kada točno odaberete suca s kojim ste u dobrim odnosima, samo tada možete biti sigurni u ishod. Vi nekoliko sudaca možete popuniti najjednostavnijim predmetima i oni normu srede za nekoliko dana, a neposlušnima, koji nisu poput tri majmuna, dajete najteže. Manipulacija predmetima je smrt Hrvatske. Radi se o utjecaju na dodjelu predmeta, u razdoblju od dvije godine 7113 predmeta je bilo podijeljeno tako da ih je mogao dobiti samo jedan sudac. Ukupno je sporova na sudu bilo negdje oko 50, 60 tisuća.

Neki bi mogli reći da se svetite, pitao je potom Kolakušića urednik na N1?

- Meni je oduzeto 300 predmeta od kojih je većina bila pred dovršetkom, sucu koji će samo ''kliknuti' i opet je bila dodjela s iznimkom. I na takav način će netko u par dana ostvariti 50, 60 posto norme. Moj cilj je očistiti Hrvatsku od sveg tog zla. Korupcija je problem u svim dijelovima društva.

Udruga Antikorupcija danas je podnijela kaznenu prijavu protiv predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu Nine Radića zbog ozbiljne sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela koje predstavlja rušenje temelja neovisnog pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Udruga Antikorupcija je kaznenu prijavu podnijela temeljem podataka o načinima dodjele predmeta na Trgovačkom sudu u Zagrebu iz kojih proizlazi da je na tom sudu u razdoblju od dvije godine dodijeljeno nevjerojatnih 7.113 predmeta točno određenim sucima iako takav način dodjele predstavlja izrazito reguliranu iznimku. Broj predmeta koji je dodijeljen u rješavanje točno određenim sucima izaziva opravdanu sumnju u kompromitiranost procesa automatske dodjele predmeta koji je jedan od jamstava neovisnosti i nepristranosti pravosudnog sustava.

Udruga Antikorupcija u kaznenoj prijavi navodi da kaznenu prijavu podnosi zbog postojanja osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela opisanih i kažnjivih po članku 291. i 295. Kaznenog zakona iz glave 28. Kaznena djela protiv službene dužnosti, odnosno da je kao sudac Radić kao odgovorna osoba Predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu iskoristio svoj položaj ili ovlast, prekoračio granice svoje ovlasti čime je drugim osobama pribavio korist, a drugima prouzročio štetu te da je iskorištavanjem svog službenog utjecaja posredovao da se obavi službena radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena radnja koja bi se morala obaviti.

Jedno od temeljnih prava građana određeno Ustavom Republike Hrvatske je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

Temelj korupcije u pravosuđu je „ručna“ dodjela predmeta u rad sucima, odnosno utjecaj na to kojem će sucu biti dodijeljen pojedini predmet u rad. Radi osiguranja temeljnog načela prava i sprečavanja korupcije u sudskim postupcima na sudovima Republike Hrvatske uvedena je automatska kompjutorska dodjela predmeta sucima u rad.

Sud ne može biti nepristran i pravičan kada se zloupotrijebi sustav dodjele predmeta u rad sucima.

Sudac Nino Radić imenovan je za predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu 2. ožujka 2017. godine. Iz tablica e-Spisa o načinu dodjele sudskih predmeta u rad pojedinim sucima u razdoblju od 2. ožujka 2017. do 31. ožujka 2019. nesporno proizlazi da je 7.113 sudskih predmeta na Trgovačkom sudu u Zagrebu dodijeljeno u rad na način: Tip dodjele – Automatska dodjela (promjena rješavatelja) s iznimkom, Tip iznimke – Odabir jednog
rješavatelja.

Odredbom članka 31. Zakona o sudovima propisano je da Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu. Iz dostupne dokumentacije nesporno proizlazi osnovana sumnja da je sudac Nino Radić kao Predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu samostalno ili temeljem naloga ili naredbe drugoj osobi ovlaštenoj za rad u e-Spisu na nedopušteni način utjecao na automatsku dodjelu
predmeta u rad sucima Trgovačkog suda u Zagrebu tako da je u 7.113 sudskih predmeta izvršena intervencija tako da su isti temeljem „automatske dodjele“ mogli biti dodijeljen u rad samo jednom unaprijed određenom sucu korištenjem iznimke „Odabir jednog rješavatelja“ čime su ostvarene radnje opisane u člancima 291. i 295. Kaznenog zakona zloupotrebe položaja i ovlasti i trgovanja utjecajem.

Podnositelj prijave ostavlja mogućnost da je dio predmeta „ručno“ dan u rad u svrhu pogodovanja pojedinim sucima dodjelom lakših predmeta, a drugi dio radi mobinga drugih sudaca dodjelom u rad isključivo kompliciranih predmeta te da se u manjem broju predmeta radi o dozvoljenoj iznimci kada se sudski predmet u kojem je odluka ukinuta vraća se u rad rješavatelju koji je odluku donio.

Protupravna dodjela samo jednog sudskog predmeta predstavlja teško kazneno djelo kojim se uništava preostalo povjerenje građana u pravosuđe, dok takvo postupanje u tisućama predmeta predstavlja genocid nad pravom građana na pošteno i nepristrano suđenje te potpuni nestanak pravne države.

Zbog svega navedenog smatramo da postoji osnovana sumnja u počinjenje opisanih kaznenih djela te predlažemo da državno odvjetništvo poduzme sve zakonom propisane radnje te protiv osumnjičenika pred sudom pokrene kazneni postupak.

Sudac Kolakušić, predsjednik udruge Antikorupcija i nositelj građanske liste za Europski parlament objavio je na internetskoj stranici Udruge te najavio "radikalna i efikasna rješenja za rješavanje problema korupcije u pravosuđu i prekomjerne državne potrošnje". Založio se za ukidanje funkcije predsjednika suda u kojoj vidi izvor korupcije u pravosuđu, s obzirom na to da se s te pozicije može vrlo uspješno manipulirati dodjelom sudskih predmeta, a time i utjecati na ishode sudskih sporova.

I nije dugo čekao na odgovor krovne strukovne organizacija koja mu je putem Hine, (www.hina.hr) uzvratila;

- Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćila je danas kako politička aktivnost suca Mislava Kolakušića sadrži neistine kojima manipulira javnošću i zloupotrebljava to što javnost nema detaljna znanja o djelovanju sudbenog sustava.

"Netočno je da predsjednici sudova mogu manipulirati dodjelom predmeta u rad, jer predmete sucima dodjeljuje računalni sustav nasumično, i to korištenjem algoritama kojima nije moguće manipulirati, priopćio je UHS komentirajući Kolakušićevu izjavu koju je dao u ulozi kandidata na izborima za člana Europskog parlamenta, stoji u priopćenju Udruge hrvatskih sudaca, koje još nisu objavili na svojim web stranicama. No na njima postoji i to kao jedna od istaknutijih vijesti i ona koja demantira izjave suca Kolakušića izrečena u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 iz ožujka. Samo devet dana nakon gostovanja kod Aleksandra Stankovića, 19. ožujka uzvratili su mu na ovaj način:

- Slijedom medijskih istupa suca Mislava Kolakušića, prije svega navode iznesene u talk showu Aleksandra Stankovića ˝Nedjeljom u 2˝ dana 10. ožujka 2019. te navode sadržane u članku ˝Đuro Sessa, Nino Radić i Jutarnji list u koordiniranoj akciji protiv suca Kolakušića˝ od 10. ožujka 2019. objavljenom na web stranici www.antikorupcija.hr, koji se odnose na postupanje sudaca protivno standardima etičkih načela u izvršavanju svojih ustavnih i zakonskih obveza djelovanjem u sudu i izvan suda, Udruga hrvatskih sudaca - Ogranak Trgovačkog i Upravnog suda u Zagrebu ističe da su takvi navodi neutemeljeni, neprofesionalni i nekolegijalni.

Budući da suci svoja pravna stajališta iznose u svojim odlukama prema predmetu spora i sadržaju pravne zaštite koja se njima pruža, oštro se ograđujemo od svih zlonamjernih komentara jer takvi komentari značajno štete sudačkoj nepristranosti, odnosno očuvanju zakonitog, objektivnog i pravičnog sudovanja, a posljedično i očuvanju dostojanstva profesije sudac.

Skreće se pozornost da je sudac u svom radu dužan postupati neovisno u odnosu na društvo, društvene skupine i pojedince te je dužan postupati i odlučivati samo u skladu sa savjesnim tumačenjem i primjenom propisa.

U međuvremenu su i Đuro Sessa, baš kao i Ivan Turudić i javno govorili kako sudac Mislav Kolakušić nema pravo sudjelovati na izborima za Europarlament. Demantirali su sami sebe, čak, Đuro Sessa, kao istaknuti član Državnom izbornog povjerenstva sam je svojim potpisom prihvatio Listu za Mislava. Usprkos svemu na suca Kolakušića i dalje struka vrši ogroman pritisak i bez obzira na to što europski, a i hrvatski propisi ne vide ništa sporno u sučevoj kandidaturi za EU Parlament.

Žaoke Mislava Kolakušića kojima upozorava na katastrofalno stanje u hrvatskom pravosuđu očito da su pošteno uzdrmale struku koja ne miruje i čini sve da demantira suca koji ponajprije proziva predsjednike sudova, koji su izvor korupcije u pravosuđu,

UHS ističe u priopćenju Hini da predsjednici sudova i predsjednici odjela u sudovima rade odgovorne dužnosti u upravljanju sudovima te da mnogi od njih sude u konkretnim predmetima, što se lako može provjeriti u sustavu e-predmeta.

Udruga sudaca tvrdi i kako je netočno da 592 suca ne rade ništa, ističući da je Kolakušić posljednji koji bi smio predbacivati sucima nerad s obzirom na opće poznate podatke o njegovu "radu" na sudu na kojem navodno obnaša sudačku dužnost.

Nevjerojatna je i lakoća bacanja optužni na suca Kolakušića za kojeg izrijekom nisu rekli da je neradnik, no naglasili su kako je on posljednji koji bi išta trebao predbacivati sucima nerad, aludirajući da je neefikasan i da slabo radi. To što im je Mislav Kolakušić već u nekoliko navrata ponovio da on obilato premašuje normu (190 posto), njih očito nije impresioniralo. On je u prošlim godinama višestruko prebacivao zadane norme, no svako malo ga pokušavaju prozvati zbog nerada i to po principu, ponovit ćemo to i deset puta da bi tako što postalo istinom.

Kolakušić je u svom posljednjem nastupu za Antikorupciju istaknuo:

- U Hrvatskoj imamo 58 prvostupanjskih sudova i 122 njihove ispostave te 18 žalbenih, što znači da imamo 152 predsjednika sudova i njihovih zamjenika te oko 440 predsjednika odjela i njihovih zamjenika, što u realnosti predstavlja barem 30.300 manje riješenih predmeta svake godine. Bez ikakvog pravnog, ekonomskog ili bilo kojeg drugog opravdanog razloga imamo 592 suca koji su oslobođeni rješavanja predmeta u cijelosti ili u znatnoj mjeri, ustvrdio je Kolakušić.

Kolakušića po drugi put u mjesec dana ukorila Udruga hrvatskih sudaca, a na njegovu tvrdnju kako je stanje u pravosuđu katastrofalno upozoravaju na njegov loš rad te da političkim izjavama manipulira
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) istaknula je kako politička aktivnost suca Mislava Kolakušića sadrži neistine kojima manipulira javnošću i zloupotrebljava to što javnost nema detaljna znanja o djelovanju sudbenog sustava, a sve nakon što je kandidat za EU parlament izjavio kako je stanje u pravosuđu katastrofalno i kako su najveći generatori takvog stanja predsjednici sudova

Turudić napao Kolakušića: - “On je ozbiljan problem hrvatskog sudstva”, no ekspresno je dobio odgovor: -“Mislav je 2018. riješio 211 predmeta, a koliko Ivan?
Ono što je bilo dozvoljeno sucu Turudiću, nije i sucu Kolakušiću. Iz Udruge Antikorupcija tvrde kako Turudićevi napadi nisu slučajni, oni su poruka upozorenja i znak straha. Straha od promjena koje bi napokon bile drastične i pogubne po one koji su Hrvatsku pretvorili u jednu od najsiromašnijih zemalja.

U Hrvatskoj je 592 suca oslobođeno vođenja "rasprava", a među njima je i Turudić, a to je prema Kolakušiću jedan od razloga zašto se predmeti rješavaju godinama i zašto je baš za njega Turudić kazao da je ozbiljan problem pravosuđa i zašto je baš njemu predbacio da se društveno aktivirao. Sudac Turudić predbacuje sucu Kolakušiću da kritizira pravosuđe, a na Hrvatskoj televiziji u listopadu 2017. ustvrdio je: - Građani ne znaju što mogu očekivati na hrvatskim sudovima, nevini mogu biti osuđeni, a krivi oslobođeni, što je samo po sebi katastrofalno.
- A što je to, upitali su u tekstu članovi Udruge Antikorupcija, kojoj je Mislav Kolakušić na čelu.
Samo dan nakon što je Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, analizirao na N1 televiziji stanje u hrvatskom pravosuđu i pri tome kao jednog od najvećih uzročnika postojećeg stanja prozvao Mislava Kolakušića, suca Trgovačkog suda u Zagrebu dobio je odgovor. Upro je u suca Kolakušića, koji prema njemu, pred kamerama, tri godine govori da su Trgovački sudovi leglo korupcije. Uz to, Ivan Turudić je nastavio u emisiji na N1: -On je sudac na Trgovačkom sudu. On bi ukinuo predsjednike sudova. Javio se za predsjednika Trgovačkog suda pa nije uspio, ukinuo bi DSV, javio se na DSV, ukinuo bi Ustavni sud, javio se na Ustavni sud. On je pun mesijanskog entuzijazma dok se bavi politikom, rekao je Turudić i nastavio kritizirati Kolakušića.
Sve to nije ostalo neprimijećeno i reagirala je web stranica Antikorupcija. Zanimljiv je njihov odgovor koji cilja na najžešću otrovnu strelicu koju je ispalio Turudić. Prema njima, Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu zadnji je u pravosuđu koji bi trebao nekoga koriti zbog društvenog angažmana, zbog kritiziranja pravosuđa i cijelog sustava.
Napisali su: - Sudac Turudić predbacuje sucu Kolakušiću da kritizira pravosuđe, a na Hrvatskoj televiziji u listopadu 2017. ustvrdio je: - Građani ne znaju što mogu očekivati na hrvatskim sudovima. Nevini mogu biti osuđeni, a krivi oslobođeni, što je samo po sebi katastrofalno.
Turudić je nastup na N1, u dijelu gdje progovara o stanju u pravosuđu, započeo referirajući se i na “aferu” koja se vezuje za sina predsjednika Vrhovnog suda, Đure Sesse, koji ima prednost u zapošljavanju.
Kazao je: - Savjetnik je na Županijskom sudu, bio je prvi na listi. Što se tiče toga nisam ni ja zadovoljan s brzinom izbora sudaca i nizom odluka. U konkretnom slučaju mislite da djeca liječnika ne smiju biti liječnici, ili djeca učitelja učitelji? Sudac Srđan Sessa bio je prvi na listi od stotinjak sudaca. Nije fer tog mladog čovjeka unaprijed difamirati. Ni kriv ni dužan što mu je otac predsjednik Vrhovnog suda. Ja nisam najbolji prijatelj predsjednika Vrhovnog suda, ali ovo su činjenice, rekao je Turudić, a zatim ustvrdio kako sudac Mislav Kolakušić pred kamerama tri godine govori da su Trgovački sudovi leglo korupcije.
- On je sudac na Trgovačkom sudu. On bi ukinuo predsjednike sudova. Javio se za predsjednika Trgovačkog suda pa nije uspio, ukinuo bi DSV javio se na DSV, ukinuo bi Ustavni sud, javio se na Ustavni sud, on je pun mesijanskog entuzijazma dok se bavi politikom, kazao je Turudić i nastavio kritizirati Kolakušića.
- Sudac Kolakušić je ozbiljan problem hrvatskog sudstva. On se flagrantno bavi politikom. To je čovjek koji donosi stavove o predmetima koji su u tijeku, on komentira, on ocjenjuje predmete, osnovao je jednu parapravosudnu udrugu koja zaprima prijave protiv korupcije, onda on gleda je li prijava osnovana, on koji nije radio nikada u kaznenom predmetu, nije donio ni jednu kaznenu presudu. Onda on procjenjuje je li osnovana prijava po njegovom stručnom mišljenju i onda to šalje DORH-u. Radi izvide, stavio se na mjesto tijela kaznenog progona, to je nedopustivo, zaključio je Turudić.
Što o tome misli prozvana strana najbolje se vidi u tekstu objavljenom danas na stranici Antikorupcija u kojem se izrijekom navodi kako je baš Ivan Turudić taj koji si je uzao za pravo da kritizira pravosuđe.
Jednako tako Udruga Antikorupcija podsjetila je na riječi Mislava Kolakušića u intervju za Večernji list u ožujku 2018. Tada je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu kazao; - „U Hrvatskoj imamo 58 prvostupanjskih sudova i 122 njihove ispostave te 18 žalbenih. Što znači da imamo 152 predsjednika sudova i njihovih zamjenika te oko 440 predsjednika odjela i njihovih zamjenika, što u realnosti predstavlja barem 30.300 manje riješenih predmeta svake godine. Dakle, bez ikakvog pravnog, ekonomskog ili bilo kojeg drugog opravdanog razloga imamo 592 suca koji su oslobođeni rješavanja predmeta u cijelosti ili u znatnoj mjeri. 2006. smo imali 255 sudova (510 predsjednika sudova i zamjenika te više od 1000 predsjednika odjela i zamjenika), 2014. smo imali 158 sudova pa nije teško dokučiti jedan od razloga tako velikog broja neriješenih predmeta, iako imamo 1900 sudaca. Trećina sudaca nije rješavala predmete.“ Dakle, predsjednici sudova svakog 1. siječnja svake godine ostvaruju 100 posto sudačke norme iako nisu riješili ni jedan jedini predmet, niti ga moraju riješiti u cijelom svom mandatu.
Uz navedeno u zaključku na www.antikorupcija.hr napisano je:

- U posljednjih 28 godina je zbog funkcija predsjednika sudova, zamjenika, predsjednika odjela..., naše pravosuđe riješilo više od milijun predmeta manje nego što je objektivno moglo. Sve to samo iz razloga jer je netko želio stvoriti posebnu kastu od nekoliko stotina sudaca koji ne moraju rješavati sudske predmete. Sudac Kolakušić je 2018. ostvario 195 posto okvirnih mjerila temeljem 211 riješenih predmeta, 2017. 152 posto okvirnih mjerila temeljem 180 riješenih predmeta i 1.048 raznih odluka, 2016. 157 posto temeljem 194 riješenih predmeta i 917 raznih odluka... Koliko je presuda od 2011. do 2019. donio sudac – predsjednik suda Turudić?
U čijem interesu Turudić napada suca Kolakušića koji je stao na stranu građana? Upitali su se u Antikorupciji i zaključili kako "agresija na suca Kolakušića od strane Turudića nije slučajna. To je poruka upozorenja i znak straha. Straha od promjena koje bi napokon bile drastične i pogubne po one koju su Hrvatsku pretvorile u jednu od najsiromašnijih zemalja."

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.