Blagdan Svih svetih ponovno je okupio generacije građana na posljednjim počivalištima. Uz besprijekoran izvanredni prijevoz ZET-a, rijeke ljudi pohodile su Bolléove arkade, odajući počast obiteljskim ugaslim životima, ali i velikanima hrvatske povijesti koji počivaju u našem nacionalnom panteonu.

Ova svetkovina u Hrvatskoj već stoljećima nadilazi isključivo vjerske okvire

Nakon što se nad zagrebačkim Mirogojem spustio rani jesenski mrak, monumentalne Herman Bolléove arkade i beskrajne aleje pretvorile su se u čarobno, titrajuće more svjetlosti. Tisuće crvenih i žutih lampiona obasjale su posljednja počivališta onih koji su obilježili naše živote, ali i cjelokupnu hrvatsku povijest. Blagdan Svih svetih, u narodu duboko ukorijenjen pod tradicionalnim nazivom Dan mrtvih, ponovno je okupio stotine tisuća građana u tihoj i dostojanstvenoj molitvi diljem zemlje.
Ova svetkovina u Hrvatskoj već stoljećima nadilazi isključivo vjerske okvire te predstavlja nezaobilaznu društvenu i kulturnu tradiciju. Obitelji se tjednima unaprijed pripremaju za ovaj trenutak, pažljivo birajući aranžmane od živih krizantema i čisteći grobna mjesta. Danas su sve generacije, od onih najmlađih do najstarijih, strpljivo hodale stazama groblja, noseći u rukama simbole prolaznosti, ali i vječnog sjećanja.

 
Mirogoj kao kulturno i duhovno središte

Središnje mjesto ovog blagdanskog spomena u Republici Hrvatskoj bez sumnje je zagrebački Mirogoj. Poznat kao jedno od najljepših groblja u Europi, Mirogoj nije samo komunalno odlagalište, već i fascinantna galerija na otvorenom. Danas je ovaj prepoznatljivi zagrebački spomenik bio glavno odredište vjernika, ali i brojnih posjetitelja koji su došli upiti specifičnu, sjetnu atmosferu.
Od ranih jutarnjih sati rijeke ljudi slijevale su se prema glavnom ulazu, a prostorom je dominirao miris svijeća i svježeg cvijeća. Zbog obnove koja još uvijek traje na pojedinim dijelovima nakon povijesnih potresa, kretanje je na nekim stazama bilo prilagođeno, no to nije omelo građane da u miru obiđu grobove. Posjetitelji su s posebnim pijetetom palili svijeće na grobnicama svojih obitelji, ali i na grobovima nacionalnih velikana.
 

Odavanje počasti velikanima i nepoznatima

Zagrebački Mirogoj specifičan je po tome što funkcionira kao svojevrsni panteon hrvatske povijesti, gdje zajedno počivaju ljudi različitih vjeroispovijesti i uvjerenja. Tradicionalno, najveći broj svijeća i cvjetnih aranžmana donesen je na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, gdje su se tijekom cijeloga dana smjenjivale službene delegacije, ali i brojni građani iz svih krajeva Hrvatske i dijaspore.
Osim političkih lidera, građani su se prisjetili i velikana pisane riječi, umjetnosti i sporta. Lampioni su gorjeli podno spomenika pjesnika Tina Ujevića, skladatelja Vatroslava Lisinskog te legendarnog košarkaša Dražena Petrovića, čiji grob na samom rubu groblja tijekom cijele godine privlači obožavatelje iz cijeloga svijeta. Posebno je emotivno bilo kod Središnjeg križa u Aleji branitelja, gdje su zapaljene stotine svijeća za sve one čiji su životi utkani u temelje moderne hrvatske države, kao i za one koji nemaju svoje vlastito grobno mjesto.
 

Izvanredna prometna organizacija u metropoli

S obzirom na ogroman priljev posjetitelja, zagrebačke gradske vlasti i komunalne službe tjednima su planirale posebnu regulaciju prometa kako bi se izbjegao potpuni kolaps oko Mirogoja, Miroševca i Markova polja. Pristup zonama groblja bio je strogo ograničen za privatna vozila, a prometna policija i gradsko redarstvo usmjeravali su vozače prema organiziranim parkiralištima.
Glavni teret prijevoza putnika preuzeo je Zagrebački električni tramvaj (ZET), koji je uveo izvanredne i potpuno besplatne autobusne linije s Kaptola prema Mirogoju i Krematoriju. Autobusi su vozili u neprekinutom nizu, praktički svake minute, prevozeći desetke tisuća građana bez većih zastoja. Iako su gužve bile neizbježne, građani su pokazali visok stupanj strpljenja i civilizacijske svijesti, svjesni važnosti i dostojanstva današnjeg dana.
 

Vjerska dimenzija i poruka nade

Iako ga javnost često naziva Danom mrtvih, s teološkog stajališta Katoličke crkve današnji blagdan Svih svetih zapravo slavi život. To je svetkovina posvećena svima onima koji su postigli vječno spasenje, uključujući i one male, obične ljude koji nisu službeno proglašeni svetima, ali su živjeli pravednim životom. Središnje misno slavlje na Mirogoju, koje je okupilo tisuće vjernika ispred privremene crkve, poslalo je poruku nade i utjehe.
Crkveni dostojanstvenici u svojim su propovijedima naglasili kako posjet grobljima ne bi trebao biti izvor očaja, već podsjetnik na prolaznost zemaljskog života i vjeru u ponovni susret. Istaknuto je kako paljenje svijeća simbolizira Kristovo svjetlo koje razbija tamu smrti, dok krizanteme, kao cvijeće koje cvjeta u kasnu jesen kada sve drugo vene, predstavljaju simbol besmrtnosti i pobjede života.
 

Tradicija koja povezuje prošlost i budućnost

Nakon što prođe današnji blagdan, obilježavanje se nastavlja sutra, na Dušni dan, kada se Crkva i vjernici izravno spominju svih svojih preminulih, moleći za njihove duše. Ti dani u studenome svake godine iznova pokazuju koliko je hrvatski narod povezan sa svojim korijenima i koliko poštuje obiteljsko nasljeđe.
Dok su se zadnji posjetitelji u kasnim večernjim satima polako povlačili s Mirogoja, iza njih je ostao fascinantan prizor tisuća gorućih plamenova koji prkose jesenskoj hladnoći. Taj prizor tišine, dostojanstva i kolektivnog sjećanja na zagrebačkom brdu još je jednom potvrdio da naši preminuli nastavljaju živjeti sve dok živi uspomena na njih u srcima onih koje su ostavili za sobom.