Napisala: Nada Tušak 

Dok nacionalni mediji, investitori i politički vrh na čelu s Andrejom Plenkovićem slave Pantheon AI kao projekt stoljeća, u pozadini se odvija nešto puno prizemnije i opasnije: megaprojekt od navodnih 50 milijardi eura gradi se – bez ključne struke. Nema ozbiljnog geološkog potpisa, nema hidrogeologa za stolom, nema ni temeljnog poštovanja prema onome što je ovdje najvrjednije: vodi i termalnim izvorima Topuskog.

Struka šuti jer je nitko ništa ne pita: kako se gura Pantheon AI na Kordunu

To nije dojam, nego crno na bijelo potvrđuje odgovor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof.dr.sc. Jelena Parlov jasno kaže: fakultet nije uključen u projekt, nitko ih nije službeno ni neslužbeno kontaktirao, nemaju uvid u istraživanja, dokumentaciju, hidrogeološke modele, ništa. Ukratko – najpozvaniji u državi o Pantheon AI znaju jednako koliko i slučajni prolaznik na tržnici.

Istodobno, političari i investitori prodaju priču o tehnološkom skoku, tisućama radnih mjesta i digitalnoj budućnosti. U stvarnosti, radi se hladan račun bez krčmara, ali ovaj put krčmar nisu građani, već geološka struka i lokalna zajednica koja doslovno ovisi o vodi koju netko želi pretvoriti u rashladni medij za servere.

Topusko na vodenoj tankoj liniji

Područje Topuskog hidrogeološki je iznimno složeno. To nije teren na kojemu se bezbrižno buši, crpi i vraća vodu, a da se prije toga ne rade dugotrajna istraživanja, numerički modeli i pokusna crpljenja. To je u svom odgovoru naglasila i prof. Parlov: bez detaljnih istraživanja, svaka procjena utjecaja na termalne izvore, vodonosnike, javnu vodoopskrbu ili ekosustave u mreži Natura 2000 – isključivo je spekulacija. A što imamo na terenu? Investitor koji je vrlo dobro znao da vodocrpilište Perna jedva zadovoljava desetinu potreba za pitkom vodom za Topusko, Gvozd i okolna sela, pa ipak za projekt hlađenja „najvećeg data centra u Europi“ kreće u probna bušenja u selima Pecka i Crni Potok. Cilj je jasan: naći vodu. Pitanja su malo neugodnija: koliko vode, iz kojih vodonosnika i hoće li se povući i ono što danas napaja tisuće građana i Lječilište Topusko? Na ta pitanja struka zasad ne može odgovoriti – ne zato što nema znanja, nego zato što je nije nitko ni pitao, niti joj je dao podatke. RGN fakultet nema uvid u istražne radove, modele, režime crpljenja i utiskivanja voda. A Vlada, ministarstva i investitori ponašaju se kao da je sve već odlučeno i riješeno.To je točka u kojoj pametni sustavi povlače ručnu. Ovdje su, po svemu sudeći, svi nagazili gas.

Deja vu: od Repaša do Pantheon AI

Tko se još sjeća pokušaja gradnje sedam hidrocentrala na Dravi? Tada su šumari i znanstvenici u zadnji čas zaustavili investitore koji su htjeli u području bogatom hrastovim šumama, potpuno ovisnima o razini podzemnih voda, podići brane i elektrane. Struka je tada dokazala dvostruko: prvo, da bi ekološka šteta bila golema; drugo, da ni računica ne drži vodu. Gospodarenje šumom Repaš dugoročno donosi više prihoda od električne energije koju bi proizvele hidrocentrale.

Danas imamo novu verziju iste priče, samo s novim buzzwordom – umjesto elektrana, imamo AI data centar. Umjesto hrastove šume, u fokusu su termalni izvori i vodonosnici.

No obrazac je isti: politika u Zagrebu maše brojkama i EU frazama, mediji to gutaju bez problema, investitori guraju svoje, a struka ulazi tek kad netko iz lokalne zajednice dovoljno glasno vikne „stop“.

To „stop“ ovoga puta izgovaraju mještani Pecke, okupljeni u „Građansku inicijativu za proglašenje sela Pecka značajnim krajobrazom“. Kada netko traži da se područje izvorišta Pecka, koje je u drugoj zoni sanitarne zaštite i namijenjeno ljudskoj potrošnji, proglasi zaštićenim krajobrazom, on zapravo radi posao koji bi trebala raditi država. Umjesto toga, državna se vlast koncentrira na konferencije za medije, obećanja i PR priče.

Jaka Andabak i Mate Rimac dvije su strane jedne te iste medalje

Jedan vlasnik zemlje, Mile Bajić Baja, javno kaže: „Moja zemlja nije na prodaju!“ Ispada da je taj „mali čovjek“ odradio više za javni interes od cijele vojske ministara, državnih tajnika i partijskih stručnjaka. Navod da je investitor Andabak naišao na „slab otpor“ već sad zvuči kao podcjenjivanje – potpisuje se peticija, javnost se diže, otpor se organizira.

Članica inicijativnog odbora, Željka Gujić, kaže da je odaziv na potpisivanje iznad očekivanja. To je ozbiljan politički signal, i zato nije čudno da su investitori naglo organizirali prezentaciju projekta, iako projekt još nije gotov. Prezentacija bez gotovog projekta, bez jasne liste onih koji će odgovarati na pitanja, bez pozvane neovisne struke – to više nalikuje vatrogasnoj mjeri za smirivanje javnosti nego ozbiljnom dijalogu.

Tvrde da investicija nije ekološki rizik, a to je prava eko bomba

Pitanje je hoće li se na toj prezentaciji pojaviti načelnik Kuzmić, župan Celjak, ministri iz HDZ-ove Vlade ili će i dalje svi glumiti da se radi o čistoj tehnološkoj prilici bez ikakvog rizika. Još je važnije: hoće li se pojaviti geolozi, hidrogeolozi, ljudi s RGN fakulteta? Jer, ako će odgovore davati samo PR stručnjaci investitora, jasno je da nas čeka ponavljanje priče: profit prvo, pitanja kasnije.

Građani, barem oni iz Topuskog i okolice, na jedno pitanje već imaju vrlo jasan odgovor: žele nastaviti piti zdravu vodu iz Perne i živjeti u zdravom okolišu. Njih ne impresioniraju sintagme o „najvećem data centru u Europi“, kao ni politički spinovi iz Banskih dvora. Posebno ne impresije o tomu kako će sve biti „u skladu s najvišim EU standardima“, dok istodobno geološka struka otvoreno kaže da je potpuno izvan procesa.

U ovom slučaju šutnja struke nije dokaz ravnodušnosti, već činjenice da je nitko ništa ne pita. Kad najpozvaniji u Hrvatskoj nemaju pojma što se radi s najvrjednijim prirodnim resursima, a investitori i politika se na ozbiljna pitanja ni ne udostoje odgovoriti, onda to više nije samo priča o jednom data centru na Kordunu. To je priča o načinu na koji se u ovoj državi u ime „razvoja“ iza zatvorenih vrata trguje vodom, tlom i životnim prostorom građana.

Geološka struka zaobiđena u izradi projekta Pantheon AI data centra u Topuskom!

 Pri izradi projekta Pantheon AI data centra geološka struka nije kontaktirana što je nevjerojatno! Ponavlja li nam se slučaj šume Repaš kad je struka također bila zaobiđena pri izradi elaborata za izgradnju čak sedam hidrocentrala na rijeci Dravi, a koja je kad se naknadno uključila utvrdila da je veća šteta od te izgradnje nego korist? Kako se mogu raditi geološka istraživanja bez ikakve suradnje s geološkom strukom ide u rubriku vjerovali ili ne.

Sam investitor je znao da nema dovoljno vode iz vodocrpilišta Perna za hlađenje najvećeg data centra u Europi. Inače to vodocrpilište opskrbljuje Topusko, Gvozd i okolna sela s pitkom vodom, a takvog je kapaciteta da zadovoljava tek 1/10 potreba za vodom. Zato je investitor u svrhu izrade projekta počeo s probnim bušenjem na području susjednih sela Pecka i Crni Potok koje će nesumnjivo dokazati da tu ima vode, ali za utvrditi koliko ima vode i da li postoji opasnost da se za potrebe data centra povuče i voda iz vodonosnika koji opskrbljuju na tisuće građana i Lječilište Topusko potrebna su dugoročna istraživanja i probna crpljenja koja traju mjesecima kao što nam je potvrdila prof.dr.sc. Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa u cijelosti prenosimo njen odgovor:

Geološka struka: - Nismo uključeni u projekt Pantheon AI data centar - niti nas je itko kontaktirao

„Zahvaljujemo na upitu i interesu za stručno mišljenje Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prije svega želimo istaknuti da Rudarsko-geološko-naftni fakultet nije uključen u projekt Pantheon AI u Topuskom, niti je bio službeno ili neslužbeno konzultiran od strane investitora ili nadležnih tijela u vezi izrade hidrogeoloških podloga, elaborata ili procjene utjecaja na okoliš. Također nismo upoznati s opsegom i rezultatima istraživanja koja se provode na predmetnoj lokaciji, kao ni s metodologijom prema kojoj se izrađuju stručne podloge i studije. Bez uvida u relevantnu projektnu dokumentaciju, rezultate terenskih istraživanja, podatke o istražnim radovima, hidrogeološke modele i planirane režime crpljenja i utiskivanja voda, nije moguće dati stručno utemeljene odgovore na Vaša konkretna pitanja. Područje Topuskog karakterizira složen hidrogeološki sustav, a dostupna javna hidrogeološka istraživanja tog područja relativno su ograničena u odnosu na razinu detalja koja bi bila potrebna za pouzdanu procjenu mogućih utjecaja velikog zahvata na podzemne vode, termalne izvore ili povezane ekosustave. Stoga bi svaki odgovor o mogućim utjecajima

projekta na termalne izvore, vodonosnike, javnu vodoopskrbu ili područja ekološke mreže Natura 2000 bez detaljnih istraživanja i numeričkih analiza predstavljao isključivo špekulaciju.

Načelno govoreći, procjena utjecaja zahvata koji uključuju značajno crpljenje i vraćanje podzemnih voda zahtijeva opsežna hidrogeološka istraživanja, dugotrajna mjerenja, pokusna crpljenja, analizu hidrauličkih veza unutar sustava te izradu i verifikaciju odgovarajućih konceptualnih i numeričkih modela. Tek na temelju takvih podataka moguće je procjenjivati potencijalne utjecaje na izvore, vodonosnike i ovisne ekosustave. Slijedom navedenoga, u ovom trenutku ne možemo davati stručne ocjene o konkretnim utjecajima projekta Pantheon AI na hidrogeološki sustav Topuskog.

 Prof.dr.sc. Jelena Parlov, Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Dolje niže su i pitanja koja smo poslali na Rudarsko-geološko-naftni fakultet, a koja zanimaju i širu javnost. 

Brojna smo pitanja sličnog sadržaja odaslali i na adrese minstarstava, političara, zainteresiranih zagovornika investicije, no nažalost još uvijek nismo dobili ni povratnu informaciju, a kamoli neki suvisli odgovor. Zato su odgovori prof.dr.sc. Jelena Parlov na naša pitanja u najmanju ruku alarmatni i trebali bi biti zvono na uzbunu.

Pitanja na koje odgovor treba dati geološka struka

Predmet: Molba za stručni komentar / novinarski intervju – Hidrogeološki rizici i zaštita termalnih voda u Topuskom (Projekt Pantheon AI)

Poštovani,

obraćam Vam se u ime redakcije Start s molbom za stručni komentar, odnosno kratki novinarski intervju s Vama ili nekim od vodećih stručnjaka iz Vašeg Zavoda za hidrogeologiju. U pripremi imamo opsežan istraživački tekst o planiranoj izgradnji megapodatkovnog centra Pantheon AI u Topuskom. Budući da se radi o projektu snage čak 1 GW koji za svoje rashladne sustave planira koristiti golemo crpljenje i povrat podzemnih geotermalnih voda, lokalna javnost je iznimno zabrinuta za opstanak prirodnih izvora Lječilišta Topusko te obližnjeg ekosustava ekološke mreže Natura 2000 (Cret Blatuša). Kao krovni i znanstveno neovisni autoritet za hidrogeologiju u Republici Hrvatskoj, Vaše stručno mišljenje od presudne je važnosti kako bismo javnosti ponudili objektivne i znanstveno utemeljene činjenice. Budući da je projektom predviđeno masovno crpljenje podzemnih geotermalnih i hladnih voda za potrebe rashladnih tornjeva, u lokalnoj javnosti i među mještanima pojavila se opravdana zabrinutost oko dugoročne održivosti lokalnih vodonosnika, očuvanja povijesnih izvora Lječilišta Topusko te obližnjeg zaštićenog staništa Natura 2000 (Cret Blatuša). Kao cijenjenom stručnjaku/inji s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Vaše neovisno akademsko mišljenje od presudne je važnosti za objektivno informiranje javnosti. Stoga Vas ljubazno molim za odgovore na sljedeća pitanja:

Vaš cijenjeni odgovor i stručni stav bit će u cijelosti preneseni u našem elektronskom izdanju, s ciljem otvaranja konstruktivnog dijaloga utemeljenog na egzaktnim znanstvenim činjenicama. Unaprijed Vam najsrdačnije zahvaljujem na izdvojenom vremenu i doprinosu zaštiti naših prirodnih resursa.

Nada Tušak, urednica Starta

Inicijativa „Pecka – značajni krajobraz“ pruža otpor

 Zalijepljenost službene politike s ciframa i nekritičko ponašanje nacionalnih medija stvorilo je dojam u javnosti da je Pantheon AI data centar gotova stvar. Ali pojavio se jedan jedini vlasnik zemlje u Peckoj, Mile Bajić Baja koji je rekao: “Moja zemlja nije na prodaju!“ i pokrenuo otpor. Tvrdnja g. Andabaka da su naišli na slab otpor nije baš točna jer ima još bar 10 onih koji ne žele prodati svoju zemlju, a ima daleko više građana koji pružaju otpor zbog vode jer se lokalno stanovništo okupilo u građansku inicijativu.

„Građanska inicijativa za proglašenje sela Pecka značajnim krajobrazom“ na svojoj stranici na društvenoj mreži ističe: „Izvorište Pecka spada u drugu zonu sanitarne zaštite te je namijenjeno za ljudsku potrošnju. Proglašenje značajnog krajobraza osiguralo bi viši stupanj zaštite vodonosnika, spriječilo potencijalnu degradaciju okoliša te dalo sigurnost ljudima da se neće kršiti ustavno pravo na pitku vodu.“ Ispred ove inicijative izjavu nam je dala jedna od članica inicijalnog odbora Željka Gujić: „ Počeli smo skupljati potpise prije pa dana i možemo vam reći da je odaziv iznad očekivanog. Otpor je značajan kao što je i značajno i proglašenje ovog područja zaštićenim krajobrazom.“ Je li odličan odaziv lokalnog stanovništva na ovu peticiju razlog što su g. Andabak i ostali investitori pod hitno organizirali prezentaciju projekta iako još nije gotov? Jesu li to vatrogasne mjere koje će zaustaviti otpor koji ipak nije tako mali kako je to g. Andabak predstavio u medijima? Pozivaju sve zainteresirane da se dođu informirati o projektu, a ne navodi se tko će vršiti prezentaciju što govori da se radi ili o hitnosti ili da se još nisu dogovorili tko će odgovarati na pitanja zainteresiranih. Hoće li među zainteresiranima biti načelnik Kuzmić i župan Celjak? Imaju li oni nekih pitanja ili znaju sve odgovore? Da li investitor zna sve odgovore pa ne treba pitati i pozivati struku na prezentaciju? Ali postoji pitanje na koje potpisnici peticije i brojni Topličani znaju odgovor, a to je da i dalje žele imati pitku i zdravu vodu iz vodocrpilišta Perna i da žele živjeti u zdravom okolišu na području Topuskog i šire. Iako smo od geološke struke dobili odgovor samo na sedmo pitanja ono je potvrdilo naše sumnje da je struka zaobiđena. Vrlo je glasna šutnja struke ne zato što nema što reći već zato što je nitko ništa ne pita kao niti lokalno stanovništvo.