Američki kardiokirurg dr. Jeremy London otkriva 4 namirnice koje pomažu u snižavanju kolesterola: mnogi ih ljudi ne jedu dovoljno
Zob, grah i leća, orašasti plodovi te ekstra djevičansko maslinovo ulje spas su protiv „lošeg” kolesterola.
Istaknuo je četiri namirnice koje bi bilo korisno uvrstiti u redovitu prehranu.
Smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, a na sve to možete utjecati zdravom i pametnom prehranom.
View this post on Instagram
Kolesterol je neophodan za naš organizam jer sudjeluje u proizvodnji hormona, vitamina D i izgradnji staničnih membrana. Ipak, problemi nastaju kada ga u krvi ima previše – točnije, kada su povišene razine takozvanog „lošeg” ili LDL kolesterola.
Previsoke razine LDL kolesterola s vremenom mogu dovesti do stvaranja aterosklerotskih plakova na stijenkama arterija.
Zbog toga se krvne žile postupno sužavaju, što povećava rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar. Prehrana također igra značajnu ulogu u regulaciji kolesterola. Određene namirnice sadrže tvari koje pomažu u snižavanju razine „lošeg” kolesterola, pri čemu djeluju putem različitih mehanizama. Američki kardiokirurg dr. Jeremy London istaknuo je to u jednoj od svojih objava na Instagramu, navodeći četiri namirnice koje bi bilo korisno uvrstiti u redovitu prehranu.
View this post on Instagram
1. Zob
Zob je izvrstan izvor beta-glukana, vrste topivih prehrambenih vlakana koja igraju važnu ulogu u regulaciji kolesterola. U dodiru s vodom, beta-glukani tvore gustu, gelastu tvar koja se može vezati za žučne kiseline u probavnom traktu i potaknuti njihovo izlučivanje iz tijela.
Zašto je to važno? Žučne kiseline nastaju u jetri iz kolesterola. Kada tijelo izluči veću količinu žučnih kiselina, jetra mora proizvesti nove, a taj proces troši kolesterol iz krvotoka.
Posljedično, razina LDL kolesterola može se postupno smanjiti. Učinkovitost beta-glukana potvrđuje i metaanaliza 58 randomiziranih studija. Ona je pokazala da dnevni unos od približno 3,5 grama beta-glukana smanjuje razinu LDL kolesterola u prosjeku za oko 0,19 mmol/L.
Pri odabiru proizvoda od zobi preporučljivo je odlučiti se za one koji su minimalno prerađeni, poput običnih zobenih pahuljica bez dodanog šećera.
2. Grah i leća
Grah i leća također su bogati topivim prehrambenim vlaknima, što znači da utječu na razinu kolesterola na način sličan zobi. U probavnom sustavu ta se vlakna vežu za dio žučnih kiselina i potiču njihovo izlučivanje; posljedično, jetra troši više kolesterola iz krvi kako bi proizvela nove žučne kiseline.
Osim vlakana, mahunarke sadrže biljne bjelančevine, otporni škrob i razne druge korisne hranjive tvari. Još jedna prednost jest ta da mogu poslužiti kao zamjena za meso – osobito za masno meso ili prerađene mesne proizvode.
To pomaže u smanjenju unosa zasićenih masti, koje mogu doprinijeti povišenim razinama „lošeg” (LDL) kolesterola.
Istraživanja pokazuju da čak i jedna dnevna porcija mahunarki može pozitivno utjecati na razinu kolesterola. Meta-analiza randomiziranih kontroliranih ispitivanja otkrila je da je konzumacija otprilike 130 grama kuhanih mahunarki dnevno povezana s prosječnim smanjenjem LDL kolesterola za 5 %. Ta količina odgovara otprilike jednoj porciji – ili nešto manje od jedne šalice – ovisno o vrsti mahunarke.
Grah, leća, slanutak i grašak stoga su izvrstan izbor za vašu svakodnevnu prehranu. Umjesto da ih konzumirate samo povremeno kao prilog, možete ih dodati u juhe, salate, variva ili ih čak učiniti glavnim sastojkom obroka.
3. Orašasti plodovi (osobito orasi)
Orašasti plodovi bogati su nezasićenim masnim kiselinama, biljnim sterolima, vlaknima i drugim korisnim tvarima koje pozitivno utječu na razinu lipida u krvi. Dr. London posebno ističe orahe jer sadrže veliku količinu višestruko nezasićenih masnih kiselina, uključujući alfa-linolensku kiselinu – vrstu omega-3 masne kiseline biljnog podrijetla.
Redovita konzumacija oraha može pomoći u snižavanju „lošeg” kolesterola, osobito ako njima zamijenite namirnice bogate zasićenim mastima. Ove su prednosti potvrđene meta-analizom 13 kliničkih studija, koja je pokazala da konzumacija oraha smanjuje razinu LDL kolesterola u prosjeku za 5,68 mg/dL (otprilike 0,15 mmol/L).
Stoga orasi mogu biti koristan dodatak uravnoteženoj prehrani. Možete ih dodati u zobenu kašu, jogurt ili salate, ili u njima uživati samostalno, kao međuobroku.
4. Ekstra djevičansko maslinovo ulje
Ekstra djevičansko maslinovo ulje donekle se razlikuje od ostale tri namirnice. Kako objašnjava dr. London, njegova glavna korist za kardiovaskularno zdravlje nije nužno izravno snižavanje „lošeg” kolesterola.
Maslinovo ulje bogato je mononezasićenim masnim kiselinama – prvenstveno oleinskom kiselinom – kao i polifenolima. Riječ je o biljnim spojevima s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima koji mogu pozitivno utjecati na kardiovaskularno zdravlje.
Ipak, važno je ne promatrati maslinovo ulje odvojeno od ostatka prehrane. Ono je najkorisnije kada se konzumira u sklopu mediteranskog načina prehrane, koji se temelji na obilju povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe i orašastih plodova.
Prednosti ovakvog načina prehrane potvrđene su opsežnom studijom PREDIMED, objavljenom u uglednom medicinskom časopisu *The New England Journal of Medicine*.
U studiji su sudjelovale osobe s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati su pokazali da su osobe koje su slijedile mediteransku prehranu – obogaćenu ekstra djevičanskim maslinovim uljem ili orašastim plodovima – imale otprilike 30 posto manji rizik od teških kardiovaskularnih događaja u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Zdrava prehrana je važna, ali ne zamjenjuje medicinsko liječenje.
Iako navedene namirnice mogu značajno doprinijeti smanjenju „lošeg” kolesterola i poboljšanju zdravlja srca, valja naglasiti da prehrana nije zamjena za propisano medicinsko liječenje. Nekim je ljudima za poboljšanje razine kolesterola dovoljna promjena prehrambenih navika, dok će drugima, kako bi postigli ciljane vrijednosti, možda biti potrebni i lijekovi. Stoga najbolji pristup uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, druge zdrave životne navike te – prema potrebi – odgovarajuće medicinsko liječenje. Čak i male, ali dosljedne promjene u prehrani mogu dugoročno značajno doprinijeti kardiovaskularnom zdravlju. Češći odabir zobi, mahunarki, orašastih plodova i ekstra djevičanskog maslinovog ulja korak je u pravom smjeru.