Ostali smo bez više od 100 milijuna eura! Ursula odbila Matu Rimca i projekt robotaksija, odbila i učionice

Bruxelles nije odobrio cijelih 2,67 milijardi eura Hrvatskoj. Zapeli robotaksiji i učionice!

Hrvatska je dosad povukla 7,3 milijarde eura i ne odustaje ni od Mate Rimca, baš kao ni od učionica - projekta nastavlja samostalno.

Europska komisija preliminarno je odobrila većinu hrvatskog završnog zahtjeva iz NPOO-a, ali dvije etape vezane uz robotaksije i jedan cilj za školske učionice ocijenila je samo djelomično ispunjenima.

Ostali smo bez više od 100 milijuna eura! Ursula odbila Matu Rimca i projekt robotaksija, odbila i učionice Rimac automobili
18. 11. 2026

Napisao: Borut Černelić

Europska komisija djelomično je odobrila završni hrvatski zahtjev za isplatu 2,67 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, utvrdivši da je Hrvatska zadovoljila 44 od 46 ključnih etapa i 106 od 107 ciljnih vrijednosti. Tri stavke zasad nisu dobile punu potvrdu: dvije etape povezane s razvojem usluge potpuno autonomnih vozila, odnosno robotaksija, te jedna ciljna vrijednost vezana uz izgradnju i obnovu učionica u osnovnim školama.

Ako ocjena ostane ista, isplata će biti manja

Komisija će Hrvatskoj uskoro dostaviti detaljno obrazloženje zašto te tri stavke smatra samo djelomično ispunjenima. Hrvatska nakon toga ima dva mjeseca za dostavu svojih primjedbi.

Ako Komisija nakon hrvatskog očitovanja ostane pri sadašnjoj ocjeni, ukupni iznos od 2,67 milijardi eura bit će razmjerno umanjen za dio koji odgovara neispunjenim etapama i ciljnoj vrijednosti.

Točan iznos mogućeg umanjenja još nije objavljen. Komisija će ga izračunati prema svojoj metodologiji za suspenzije, smanjenja i povrate u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Robotaksi ostaje najveći otvoreni problem

Dvije sporne ključne etape odnose se na projekt autonomnih vozila bez vozača, poznat kao projekt robotaksija, koji razvija tvrtka Verne povezana s Rimac Grupom.

Projekt je trebao rezultirati uspostavom potpuno autonomne usluge prije završetka NPOO razdoblja, ali ključni rok za priznavanje ostvarenih pokazatelja bio je 31. kolovoza 2026.

Hrvatska vlada ranije je priznala da projekt u tom roku nije u cijelosti završen. Tvrtka je ipak razvila i testirala više od 60 verifikacijskih prototipova te nastavila razvoj infrastrukture, softverske platforme i zakonodavnog okvira.

Komisija nakon roka više ne priznaje naknadno dovršavanje

Problem za Hrvatsku je metodologija završetka Mehanizma za oporavak i otpornost. Sve ključne etape i ciljne vrijednosti morale su biti ostvarene najkasnije do 31. kolovoza 2026.

Komisija je izričito propisala da se radovi ili mjere provedeni nakon tog datuma više ne mogu uzeti u obzir pri ocjeni završnog zahtjeva za isplatu.

To znači da projekt može naknadno biti dovršen u stvarnom svijetu, ali za potrebe europske isplate ostaje važno stanje koje je postojalo na zadani datum.

Drugi problem su osnovne škole

Treća sporna stavka odnosi se na broj izgrađenih i obnovljenih učionica za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu u osnovnim školama.Vlada tvrdi da će svi ugovoreni projekti ipak biti dovršeni te da će se izgraditi najmanje 1.962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana.

Za taj dio projekta osigurana su i dodatna sredstva iz državnog proračuna, pa Vlada tvrdi da od školskih ulaganja neće odustati bez obzira na konačnu europsku ocjenu.

Većina završnog zahtjeva ipak je prihvaćena

Komisija je pozitivno ocijenila golemi dio završnog paketa reformi i ulaganja. Među priznatim rezultatima su obnova zgrada nakon potresa, energetska obnova, digitalizacija poreznih postupaka, zdravstvene reforme, ulaganja u javni prijevoz i administrativno rasterećenje poduzeća.

Gotovo 760.000 četvornih metara javnih i višestambenih zgrada obnovljeno je nakon potresa, dok je dodatnih 1,5 milijuna četvornih metara energetski obnovljeno.

Gradovima 179 električnih autobusa

U završni zahtjev uključena su i ulaganja u javni prijevoz. Osijek, Rijeka, Zadar, Šibenik, Sisak, Zagreb, Križevci, Dubrovnik, Krapina, Ludbreg, Pula i Virovitica dobili su ukupno 179 električnih autobusa.

Zagreb je dobio 20 novih domaćih tramvaja, a Osijek 10.

Porezna uprava digitalizirala 365 postupaka. Komisija je među pozitivno ocijenjenim rezultatima izdvojila i digitalizaciju 365 poreznih postupaka te nadogradnju informatičkih sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prema podacima Komisije, akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja poduzeća trebao je donijeti ukupnu uštedu od gotovo 346 milijuna eura.

Hrvatska je dosad povukla 7,3 milijarde eura

Hrvatska je prije završnog zahtjeva iz NPOO-a već primila oko 7,3 milijarde eura. Cijeli hrvatski plan vrijedan je približno 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi čine bespovratna sredstva, a 4,2 milijarde zajmovi.

Završni zahtjev podnesen je 29. kolovoza 2026. i obuhvaća posljednje pokazatelje velikog reformskog i investicijskog ciklusa koji je počeo nakon pandemije.

Sljedeći korak je mišljenje financijskog odbora

Komisija je preliminarnu ocjenu poslala Gospodarskom i financijskom odboru EU-a, koji ima četiri tjedna za mišljenje. Nakon pozitivnog mišljenja odbora i formalne odluke Komisije može se isplatiti dio novca koji odgovara već odobrenim etapama i ciljevima.

Vlada tvrdi da će sporne projekte ipak dovršiti

Hrvatska vlada naglašava da se od robotaksija ni školskih projekata ne odustaje. U oba slučaja tvrdi da su potrebni izvori financiranja i regulatorni preduvjeti osigurani te da će projekti biti završeni i nakon formalnog isteka NPOO rokova. No za završnu europsku isplatu presudno više nije samo hoće li projekti biti dovršeni, nego jesu li uvjeti bili ispunjeni u roku koji je Europska komisija postavila za sve države članice.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.