Napisao: Borut Černelič

Snimio: Bojan Haron Markičević/Start

Dalija Orešković, saborska zastupnica i bivša čelnica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, oštro je na društvenim mrežama napala predsjednika Vlade Andrej Plenkovića i HDZ. Optužila ih je da službene web stranice Vlade RH koriste za stranački obračun s oporbom i širenje netrpeljivosti, što smatra nezakonitim i suprotnim ustavnim ovlastima.

Prema njezinim navodima, aktualni sukob odnosi se na proces izbora predsjednika Vrhovnog suda i novih sudaca Ustavnog suda, za koje je nadležan Hrvatski sabor, a ne Vlada. Orešković tvrdi da Vlada i HDZ time narušavaju podjelu vlasti i dodatno produbljuju krizu institucija u Hrvatskoj.

Optužbe za zlouporabu javnih resursa

Orešković ističe da službene stranice Vlade „nisu i ne smiju biti korištene kao HDZ-ov privatni oglasnik“. Po njezinu mišljenju, riječ je o još jednom primjeru šire prakse u kojoj se javni resursi koriste u stranačke ili osobne svrhe, a da za to nitko ne odgovara.

Posebno proziva objave u kojima se, kako tvrdi, oporbene stranke optužuju za manjak domoljublja i prikazuju kao protivnike državnih interesa. Navodi kako se putem službenih kanala šire „manipulativne teze i laži“, uključujući tvrdnje da je SDP napustio pregovore o izboru ustavnih sudaca zbog organizacije dočeka rukometaša, te da platforma Možemo nije željela omogućiti slavlje s reprezentativcima uz domoljubne pjesme.

Orešković ocjenjuje da se takvim porukama oporba želi prikazati nedomoljubnom, što po njoj služi „širenju netrpeljivosti i mržnje“ te skretanju pozornosti s ozbiljnijih problema, poput mogućeg kriminala i „potkopavanja ustavnopravnog poretka“.

Uloga Sabora i spor oko Ustavnog suda

U središtu kritike nalazi se i postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda. Orešković podsjeća da je to u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, a ne Vlade. Tvrdi da je HDZ čak sedam puta na Odboru za pravosuđe odbio glasati o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, iako se, kako navodi, u tom razdoblju nije mijenjao ni životopis ni plan rada kandidatkinje Mirte Matić, niti dojam koji je ostavila na saslušanju.

Ističe kako je „neprihvatljivo“ da se sada, putem službenih stranica Vlade, krivnja za krizu institucija prebacuje na druge političke aktere, dok je sama vladajuća većina, prema njezinu stavu, mjesecima odgađala donošenje odluka.

Orešković se posebno osvrće na Ustavni sud RH, tvrdeći da taj sud ne ispunjava svoju ulogu ako ga vladajuća stranka doživljava kao „produženu ruku“ svoje većine u Saboru. Upozorava da bi obnova većinske dominacije HDZ-a u Ustavnom sudu bila nazadovanje u odnosu na potrebu za neovisnim ustavnim nadzorom nad zakonima i odlukama vlasti.

Prema njezinom stajalištu, Hrvatska treba Ustavni sud koji će imati snage propitivati ustavnost zakona i postupaka vladajućih, umjesto da, kako tvrdi, podilazi dnevnoj politici ili izbjegava odlučivanje u osjetljivim predmetima. U tom kontekstu kritizira navodno uvjerenje premijera da mu, kada se biraju tri suca, „pripada pravo da odredi svoja dva“.

Orešković smatra da bi građani, ne samo oporba, trebali jasno poručiti da se o procesima izbora u nadležnosti Sabora odlučuje u parlamentu, a ne u Banskim dvorima. Poručuje da ono što premijer želi priopćiti kao čelnik HDZ-a treba komunicirati putem stranačkih, a ne državnih kanala.

Na kraju naglašava da bi, u uvjetima doista neovisnih institucija, postojalo barem jedno tijelo koje bi osudilo i sankcioniralo ovakvo ponašanje, koje ona smatra kršenjem Ustava i zakona Republike Hrvatske. Vladajuća stranka i premijer na ove optužbe zasad nisu detaljno odgovorili, a rasprava o sastavu Ustavnog suda i ulozi Vlade u tom procesu i dalje ostaje jedna od ključnih tema domaće politike.