Sad računajte i na zamjenski auto, nakon nesreće na procjenu u servis, ne i kod osiguravatelja, rok za isplatu nesporne štete 15 dana... i još puno, puno toga dobroga za potrošače

Tektonske promjene od 1. siječnja 2024. s auto osiguranjima! NIŠTA VIŠE NEĆE BITI KAO NEKADA!

Puno veća prava osiguranicima, potrošačima i serviserima. Osiguranja čine sve kako bi zadržali status quo te monopolističku ulogu koja im je dozvoljavala da zakidaju korisnike.

Udruga za zaštitu potrošača te HUAS tome žele doskočiti i u slučaju da vam osiguranje ne ponudi zamjenski auto to će učiniti njihovi servisi, a ne plate im osiguravatelji, tužit će ih! Osiguravatelji pokušavaju pronaći način da nastave po starom, no to im sad zbog Zakona, ali i Udruga potrošača i servisera…, više neće dozvoliti. Imaju jaku mrežu suradnika, članstva, odvjetničkih ureda…

Sudska praksa im ide u prilog, jer od 1000 podignutih parnica HUAS još nije jednu nije izgubio!

Zašto pas liže jaja? Pa zato što može! Tako su osiguravatelji desetljećima koristili inertnost sustava i rupe u zakonu te nametali i standarde koji su teško onemogućavali zakonska prava i džep potrošača, limara, mehaničara, lakirera
 

Sad računajte i na zamjenski auto, nakon nesreće na procjenu u servis, ne i kod osiguravatelja, rok za isplatu nesporne štete 15 dana... i još puno, puno toga dobroga za potrošače Tumisu / Pixabay
10. 1. 2024

Novi Zakon o obaveznom auto osiguranju donesen je u Saboru krajem prošle godine, kada je i objavljen u Narodnim novinama. Od Nove godine on je operativan i donosi niz promjena.

I onih koje jamče puno veća prava osiguranicima. U prethodnom razdoblju svjedočili smo žestokom odbijanju osiguravajućih društava da se uljude, da prihvate novi zakon i standarde i da samo slijede ono što im nalaže Zakon i europske direktive. No oni su i prije, baš kako što pokušavaju i dalje, svjesno igrali igru u kojoj vode računa prije svega o svojim profitima, a tek onda o interesu potrošača, servisera, pravednosti… Jeste li se ikada zapitali kako baš osiguranja imaju tako visoke profite, a „teško im je“. Pa kako je moguće da imaju iskazanu dobit veću i od banaka?

Novi zakon je još precizniji i ostavlja im još manji prostor za manevre. Svjesni toga, osiguravatelji čine sve kako bi zadržali status quo te ponajprije monopolističku ulogu koja im je dozvoljavala da zakidaju potrošače, ali i pružatelje usluga gdje god su to mogli. Upravo stoga i u (HUAS-u) bili su posljednjih dana izloženi orkestriranom napadu ponajprije Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) koji tvrdi kako obmanjuju javnost i šire neistine o novom Zakonu.

Zašto pas liže jaja? Pa zato što može! Tako su osiguravatelji desetljećima koristili inertnost sustava i rupe u zakonu te nametali i standarde koji su teško onemogućavali zakonska prava i džep potrošača, limara, mehaničara, lakirera…

I zbog toga je donesen novi Zakon, a ne samo napokon zbog usaglašavanja naše zakonodavne prakse europskim standardima. Osiguravatelji pokušavaju pronaći način da nastave po starom, no to im sad zbog Zakona, ali i Udruga potrošača i servisera…, to više neće dozvoliti. Imaju jaku mrežu suradnika, članstva, odvjetničkih ureda… i čine sve da potrošači ostvare sva ona prva koja su im Zakonom zajamčena!

SVE O NOVOM ZAKONU O OBAVEZNOM AUTO OSIGURANJU

UKRATKO – NEĆE IM PROĆI SUSPENZIJA I MANIPULIRANJE NOVIM ZAKONOM. NIŠTA VIŠE NEĆE BITI KAO NEKADA!!! OSIGURANJA POKUŠAVAJU U PANICI UGASITI POŽAR PA ŠIRE DEZINFORMACIJE! U HUAS-u ŽELE BITI KOREKTIV!

 

PRAVU PROCJENU UBUDUĆE RADE SERVISNE STANICE I VJEŠTACI! Osiguratelji već godinama obmanjuju javnost i potrošače navodeći da moraju doći kod njih na procjenu štete. Od 1. siječnja i u ovlaštene i licencirane radionice, mogu zatražiti i vještačenje

 

Osiguranja će pokušati opet izvrdati i novi Zakon! Na zamjenski ste auto i prije imali pravo, baš i kao u kojem ćete servisu auto popravljati…

  

Osiguranjima nije stalo da dosljedno primjenjuju i novi Zakon o obaveznom auto osiguranju! Znaju oni vješto eskivirati obaveze i nametati svoja pravila. Smeta im kad im se ukaže da ništa više neće biti kao prije s osiguranjima, da će ih Udruga potrošača i HUAS prokazivati i biti servis i pomoć oštećenicima.

 

Ubuduće dok čekate da vam se auto popravi HUAS servisi će vam omogućitii da koristite sva prava, pa i ono na zamjenski auto. HUAS vam „daje“ auto na privremeno korištenje, a ako im osiguranje neće platiti tužit će ih!

 

Šteta se sad može prijaviti između ostalog i putem e-maila, aplikacija, web stranice osiguratelja gdje se prilaže i europsko izvješće, zapisnik policije, fotografije vozila...

 

Osiguravateljima smeta da se uvede reda na tržište jer im model "balkan" najviše odgovara. Bez konkretnog reda i pravila, a sve u svrhu stvaranja svog ekstra profita na račun potrošača i servisnih radionica.

 

Velika većina osiguravajućih društava koja su u stranom vlasništvu u drugim državama članicama prakticiraju model quickcheck, ali u Hrvatskoj im je to sporno. Servisi posvuda procjenjuju štetu i daju odmah ponudu za popravak te sve šalju osiguranju koji imaju pravo na quickcheck!

 

Više nikada neće osigravatelji diktirati satnicu radionica i koristiti svoju monopolističku ulogu! Kršili su potrošačka i brojna zakonska prava, pa i ono Ustavno pravo po kojem pružatelji usluga imaju ne samo pravo, već i obavezu raditi po prihvaćenom cjeniku.

Hrvatski ured za osiguranja optužio HUAS da laže

Tijekom proteklog razdoblja na nekim portalima u RH izašlo je očitovanje Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) vezano za izmjene i dopune Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Naveli su prema HUAS-u niz neistina vezano za spomenuti Zakon te su prozvali udruženje auto servisa, pri tome evidentno aludirajući na Hrvatsku udrugu auto struke (HUAS), i to na način da "obmanjuje javnost".

U javnom medijskom prostoru HUO je iznio sljedeće neistine:

"pojedine grupacije servisnih radionica"  obmanjuju javnost navodeći nepostojeće zakonske odredbe koje mogu samo pogrešno informirati potrošače te im eventualno prouzročiti neugodnosti prilikom rješavanja odštetnih zahtjeva"- navodi HUO
Obzirom da kolege iz redova osiguratelja nisu naveli koje nepostojeće zakonske odredbe pogrešno tumačimo, pretpostavljamo da se radi o činjenici da je novim izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu predviđeno sljedeće .. "U postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka i ponudu za popravak štete ovlaštenog pružatelja usluga, a koje je osobno izabrala...".

Naime, evidentno je da se prava oštećenika proširuju i da oštećena osoba, vlasnik vozila ima pravo otići u servis ili na neovisnu procjenu po svom izboru. Ono što mi možemo tvrditi da osiguratelji već godinama obmanjuju javnost i potrošače navodeći da moraju doći kod njih na procjenu štete. Postavlja se pitanje osigurateljima, gdje im to piše u bilo kojem Zakonu u RH? Obavezan odlazak na procjenu u osiguranja? U spomenutom Zakonu postoji obveza oštećenika da podnese odštetni zahtjev odgovornom osiguratelju, a odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:


1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili
2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

Dakle, gdje je tu obveza oštećenoga da sa svojim razbijenim vozilom odlazi na procjenu štete u osiguranje? Danas se šteta može prijaviti između ostalog i putem e-maila, aplikacija, web stranice osiguratelja gdje se prilaže i europsko izvješće, zapisnik policije, fotografije vozila... Po normalnom tijeku stvari (kako bi to trebalo biti) oštećena osoba sa štetnikom mora razmijeniti kontakt podatke, ispuniti europsko izvješće ili zvati policiju. Nakon toga oštećena osoba ima pravo otići u servis po ponudu i/ili na neovisnu procjenu. Neka netko javnosti objasni pravednu procjenu štete kad ju procjenjuje osiguravatelj, a koji tu štetu mora i platiti. Pravu štetu na vozilu može procijeniti samo servisna radionica koja ima za to tehničke preduvjete i potrebna znanja i/ili neovisni procjenitelj u dogovoru sa servisnom radionicom. Procjenitelji odnosno zaposlenici po osiguranjima procjenjuju štete na parkiralištima ispred osiguranja bez tehničkih preduvjeta (ni šarafciger nemaju). Određuju po kojim satnicama će servisi raditi, koliko im sati treba za popravak, uvjetuju da se popravak mora vršiti u njima podobnim servisima, nude nagodbe koje nisu ni pola od stvarne štete. Pa kad vlasnik vozila (nekim čudom) dođe nakon tog igrokaza u servis na popravak onda servis ponovo radi procjenu i naravno, mora tražiti naknadni izvid jer šeta nije popisana u cijelosti od strane osiguravatelja. Servis je mogao već napraviti posao ili barem naručiti dijelove, da se preskočila ta procedura odlaska na procjenu u osiguranja, a vlasnik je mogao dobiti svoje vozilo puno prije... Osiguravateljima smeta da se uvede reda na tržište jer im model "balkan" najviše odgovara. Bez konkretnog reda i pravila, a sve u svrhu stvaranja svog ekstra profita na račun potrošača i servisnih radionica.

Osiguratelji su tu samo da plate račun popravka....

Oni za svog osiguranika plaćaju štetu koju je on prouzročio. Plaćaju štetu u kontekstu izvan ugovornog odnosa. Ništa više. Stavljaju sebe na prvo mjesto, a jedini bitan u tom odnosu je vlasnik vozila. Naspram toga, autoservisi su u ugovornom odnosu sa vlasnicima vozila i moraju učiniti sve kako bi pružili kvalitetnu uslugu i popravili vozilo na najbolji mogući način.

Uvođenjem citirane odredbe, približili smo se modelu zapadnoeuropskih zemalja kod procjene i isplate štete po obveznom auto osiguranju. To je neka naša verzija istog modela kojeg je prepoznalo i Ministarstvo financija. Cilj novih izmjena je dodatno jačanje prava oštećenika. Naime, već desetljećima u Austriji, Njemačkoj postoji takav sustav gdje vlasnik vozila s ceste odlazi u servis po svom izboru, koji mu pomaže kod procjene(ponude) i prijave štete osiguranju. Osiguranje ima pravo zatražiti neovisnu procjenu ako smatra da su neke stavke sporne ili ako se radi o većim štetama. U susjednoj Sloveniji imate takav model, koji se naziva quickcheck, a gdje servisi procjenjuju štetu i daju odmah ponudu za popravak te sve šalju osiguranju. U dogovoru sa osiguravateljem odmah se sve rješava. Velika većina osiguravajućih društava koja su u stranom vlasništvu u drugim državama članicama takav model prakticiraju, ali u Hrvatskoj im je to sporno. U apsolutnom interesu države je da sve štete po AO idu preko računa popravka servisnih radionica, obzirom se tako jamči ispravnost i sigurnost vozila na cestama te država smanjuje sivu zonu popravaka i kroz PDV puni proračun. 

 Neki osiguravatelji već koriste servise kao procjenitelje

Štoviše, mnogi tržišno manji osiguravatelji u RH redovito koriste takav model gdje štetu za njih procjenjuje servis. Bitno je povjerenje i dobar partnerski odnos između servisa i osiguratelja. Međutim, zbog nerazumijevanja, ignoriranja problema i podcjenjivanja od strane Hrvatskog ureda za osiguranje došli smo do toga da su servisi tražili zakonske izmjene i u tome su uspjeli, što pojedinci unutar HUO ne mogu podnijeti. 

Čude se neovisnoj procjeni, a najveći osiguravatelj u RH usred Zagreba otvara Centar za vještačenja, svoju firmu za neovisnu procjenu. Opet su korak ispred svih ostalih osiguratelja. Činjenica da su isti nedavno zatražili istup iz HUO, a imaju blizu 50% tržišta AO, govori o tome koliko su kao industrija neujedinjeni i koliko problema imaju u svojim redovima.

HUO je tako napisao da "određene grupe servisnih radionica plasiraju neosnovane teze kako će one vršiti usluge 'arbitra' te određivati visinu štete, pokušavajući vrlo često naplatiti potpuno netržišne cijene popravka, prikrivajući vlastitu neefikasnost u poslovanju koja bi trebala padati na teret hrvatskih građana".

Antonio Đureta, predsjednik HUAS-a britko im je odgovorio:


- U zapadnoeuropskim zemljama je najnormalnija stvar da ponuda (ili račun popravka) servisne radionice predstavlja legitiman odštetni zahtjev oštećene osobe, a u tom pravcu i ide naša sudska praksa. Procjena štete nije ništa drugo nego račun popravka registrirane servisne radionice. Pozivanje na netržišne cijene popravka, su protupravne izjave čelnih ljudi iz HUO obzirom je isto suprotno odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. HUAS je zajedno sa svojim članstvom, protiv svih osiguravatelja podigao preko 1000 sudskih postupaka (još jedan demantij teza HUO da nema sudskih postupaka) zbog protupravnih postupanja osiguratelja jer njihova procjena i famozni (a pravno nepostojeći) izvid štete nema smisla. Osporavanje računa servisnih radionica na sudu im ne prolazi te redovito gube. Naravno, puno presuda dobili smo u korist naših servisa pa je stvar jasna - osiguravatelji mnogo toga rade i tumače potpuno pogrešno, pa tako i nove izmjene Zakona. Drugim riječima, gase požar pa šire dezinformacije jer su u panici. Sudovi su u svojim presudama jasno rekli da su servisi jedini koji mogu određivati cijene sata rada u svojim radionicama i da račun servisne radionice predstavlja odštetni zahtjev pa tako da njihova teza o netržišnim cijenama ne stoji. Zanimljivo je kako čelni ljudi HUO nisu napomenuli da su godinama (desetljećima) nametali cijene rada servisima po 100 kuna pa bi mi njih mogli prozivati za orkestrirano dogovaranje. Sudovi su na strani servisera i na strani slobodne tržišne ekonomije. Ono što HUAS prakticira među svojim članstvom je izračun satnice rada po bilanci troškova od prošle godine (svaki servis za sebe), a sve kako bi bili transparentni prema svima.

 

Prema HUAS-u, osiguravatelji su svoju neučinkovitost u poslovanju i preveliku konkurenciju (12 osiguravatelja na malom tržištu) osiguratelji kompenzirali na način da nude nagodbe bez PDV-a gdje gube oštećenici, servisi pa i država, a kad oštećena osoba odluči popraviti vozilo u servisu onda osporavaju sve što se može osporavati i računaju na to da protiv njih nitko neće pokretati sudske postupke. Police su im iste 20 godina, ništa nisu napravili po pitanju individualiziranih polica, kasne sa uvođenjem tehnologija, suradnja sa servisima ne postoji, ne rade ništa po pitanju sigurnosti prometa na cestama itd..

Hrvatska udruga potrošača na strani je HUAS-a i ponajprije osiguranika

Jednako tako Đureta je istaknuo i floskulu hrvatskih osiguravatelja koji tvrde da

"pojedine  interesne grupacije, pod krinkom 'zaštite potrošača', pokušavaju povećati obujam posla u svojoj gospodarskoj grani"!
HUAS ima podršku od Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, najveće i najznačajnije udruge specijalizirane za prava potrošača. Već dvije godine radimo zajedno na izmjenama Zakona jer prije svega ovo su problemi vozača-potrošača koji se svakodnevno nailaze na problem naplate od osiguranja. Pismo podrške HUZP-a prema HUASu u prilogu. Međutim, očigledno su predstavnici osiguratelja poprilimi najteži oblik amnezije jer su zaboravili da nije samo HUAS "protiv" osiguratelja, već je to i HOK, uvoznici motornim vozilima pri HGK, HUP, UGP i ostale relevantne institucije. HUAS je predstavio Ministarstvu financija sve nepravilnosti koji postoje prilikom obrade šteta i isplate šteta pa je Ministarstvo moralo značajno promijeniti postojeći članak jer nije imalo drugog izbora. Ne samo to, Ministarstvo je odlučilo i donijeti još jedan pravilnik (podzakonski akt) kako bi nametnuli dodatna pravila osigurateljima jer rade suprotno pravima oštećenika. 

Auto osiguranje poskupljuje i do 50 posto?


Nevjerojatna je činjenica da predstavnici osiguratelja za povećanje cijena polica krive auto servise, tvrdi Antonio Đureta i kaže:

- Ako svoje poslovne modele temelje samo na "satnici servisa" onda smo kao društvo u velikom problemu. Na cijene polica utječe niz faktora, ali treba naglasiti da je na hrvatskom tržištu čak 12 osiguratelja i uvijek jedan od njih ima nešto niže cijene od prosjeka pa se sve drži pod kontrolom. Osiguratelji bi svakako hrvatskoj javnosti trebali pojasniti zašto simultano dižu cijene kad jedan od njih odluči dizati cijene polica. I to isti dan svi odmah dižu cijene polica.. Dodatno, treba naglasiti da su osiguratelji dizali cijene polica i u 2021., 2022. i 2023. godini. U 2023. godini neki su dizaldi premije čak 3 puta bez ikakvog obrazloženja i objašnjenja. U kontekstu novih izmjena Zakona osigurateljima se pruža prilika za racionalizaciju troškova jer šteta mogu procjenjivati i serviseri (što i inače i rade) te im je to prilika za uvođenje novih tehnologija, međutim na pameti im je samo ekstra profit. Još jedna od netočnih teza čelnika HUO je ta da Hrvatska ima najskuplje cijene dijelova u regiji. To nije točno, jer u regiji najskuplje cijene ima Slovenija, a ne Hrvatska .. a ostale države su tu negdje po cijenama. Još jedna od pogrešnih teza HUO. 

 

Auto servisi (njih preko 200) okupljenih unutar udruge HUAS žele svim vozačima pružiti najkvalitetniju uslugu i sigurne popravke, tvrde u ovoj udruzi. Godinama servisi svjedoče kako osiguravatelji vlasnicima vozila odnosno oštećenicima nude nedovoljne iznose za popravak vozila, loše procjene šteta, proglašavaju totalne štete tamo gdje to nisu, bez pristanka oštećenika nude automobile na burzama za otkup karambola, nude nagodbe bez ikakvog obrazloženja.... Novim izmjenama Zakona predviđeno je da HANFA mora donijeti poseban pravilnik – pod zakonski akt kojim će detaljnije propisati postupanje osiguratelja. Prilika je da HANFA napravi konkretan posao gdje će se u fokus staviti vlasnik vozila, a ne osiguratelj - financijska institucija. Izmjene i dopune Zakona proširuju prava oštećenika i to je jedino bitno. Kako kažu i HUAS-u, probati će sve napraviti da naši klijenti-vozači dobiju adekvatnu naknadu štete, da im se omogući i zamjensko vozilo, da budu upoznati sa svojim pravima te još mnogo toga.

Borba za prava se nastavljaju, a sad se zna i kako

Ključno je educirati potrošače da nisu obavezni ići na procjenu štete u osiguranje već da to mogu činiti i u servisima. To je i logično, pa što vi s razbijenim autom, nerijetko i tehnički neispravnim, morate prvo u osiguranje. Cilj je da suzbiti loše procjene i sivu zonu, fušeraj. Cilj je smanjiti i broj nagodbi na koje se ne plaća PDV, vratiti novac u proračun i ona najvažnije, osigurati kvalitetno popravljanje vozila kako se više nikada ne bi ugrožavala sigurnost sudionika u prometu