Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je približno 90 minuta razgovora s čelnicima Finske i Norveške za opsežno izlaganje o povijesti, sigurnosnim odnosima i ruskom pogledu na sjever Europe. Prema jutarnjim informacijama, razgovor nije donio vidljiv pomak prema prekidu vatre u Ukrajini.
U razgovoru su sudjelovali finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre.

Obojica dolaze iz država koje su posljednjih godina dodatno pojačale sigurnosnu suradnju sa saveznicima zbog rata u Ukrajini i pogoršanja odnosa s Moskvom.

Povijest u prvom planu, prekid vatre na margini

Putin je velik dio razgovora posvetio povijesnom kontekstu odnosa Rusije sa susjedima i objašnjenju ruskih sigurnosnih interesa. Umjesto pregovaračkog proboja o ratu u Ukrajini, fokus je ostao na širem ruskom tumačenju uzroka sadašnje sigurnosne krize u Europi.
Takav pristup uklapa se u način na koji Moskva već godinama predstavlja rat u Ukrajini: kao posljedicu dugotrajnog širenja zapadnih vojnih i političkih struktura prema ruskim granicama, a ne kao izolirani sukob koji je počeo 2022. godine.

Finska posebno osjetljiva tema za Moskvu

Finska je ušla u NATO 2023. godine, čime je savez dobio dugu novu granicu s Rusijom. Moskva je taj potez od početka predstavljala kao pogoršanje vlastitog sigurnosnog položaja, dok Helsinki tvrdi da je članstvo bilo odgovor na ruski napad na Ukrajinu i promjenu sigurnosnog okruženja.
Norveška je već desetljećima članica NATO-a i dijeli granicu s Rusijom na krajnjem sjeveru. Zbog toga Oslo istodobno održava obrambenu suradnju sa saveznicima i praktične kanale komunikacije s Moskvom oko pitanja Arktika, granice, ribarstva i regionalne sigurnosti.

Moskva šalje poruku da neće pregovarati samo o Ukrajini

Duljina razgovora i Putinovo inzistiranje na povijesnom i sigurnosnom okviru pokazuju da Kremlj svaki ozbiljniji politički razgovor sa zapadnim državama želi povezati sa širim pitanjima europske sigurnosne arhitekture.

Za Moskvu to uključuje NATO, raspored vojne infrastrukture i odnose sa susjednim državama.

Za Finsku i Norvešku to znači da će komunikacija s Rusijom ostati nužna zbog geografije, ali i politički teška dok traje rat u Ukrajini. Za sada nema naznaka da je ovaj razgovor promijenio ruske ili zapadne pozicije o glavnim uvjetima za prekid vatre.