Nećemo više plaćati skupi najam za velik broj Vladinih ureda, na mjestu starog Vjesnika sagratit će se državna uprava
Lokacija je jedna od najvrjednijih u Zagrebu! Država želi preuzeti cijeli kompleks Vjesnika. Bačić: 'Tamo ćemo smjestiti tijela koja danas plaćaju najam'.
Zasad nije objavljen konačan izgled budućeg kompleksa, broj zgrada ni ukupnu cijenu projekta.
Republika Hrvatska, koja već drži 64 posto kompleksa Vjesnika u Zagrebu, želi otkupiti preostale suvlasničke udjele i nakon toga raspisati arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi državni kompleks.
Republika Hrvatska, koja već posjeduje 64 posto kompleksa Vjesnika na križanju Savske ceste i Slavonske avenije u Zagrebu, želi otkupiti preostale suvlasničke udjele i objediniti cijelu lokaciju pod državnim vlasništvom. Nakon toga planira se arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi kompleks namijenjen državnim tijelima.
- Naš je cilj tamo izgraditi zgrade i poslovne prostore za rad ministarstava i državnih agencija.
Bačić je objasnio da dio državne uprave i dalje radi u prostorima koje država unajmljuje od privatnih vlasnika. Vlada zato želi smanjiti dugoročne troškove najma i veći broj institucija premjestiti u vlastite zgrade.
Država prvo mora riješiti suvlasništvo
Kompleks Vjesnika nije u potpunom vlasništvu države. Uz Republiku Hrvatsku postoji još nekoliko suvlasnika, pa se prije konačne prenamjene mora postići dogovor o otkupu njihovih udjela. Vlada je najveći pojedinačni vlasnik i kontrolira 64 posto kompleksa. Bačić je više puta rekao da država želi otkupiti ostatak kako bi se lokacija mogla razvijati kao jedinstvena cjelina.
Nakon otkupa slijedi javni arhitektonski natječaj
Tek nakon rješavanja vlasništva trebao bi uslijediti javni natječaj za arhitektonsko i urbanističko rješenje. Stručno povjerenstvo trebalo bi odrediti hoće li se na lokaciji graditi jedan veći objekt ili više zgrada. Rješenje mora biti usklađeno s Generalnim urbanističkim planom Zagreba i prometnim kapacitetom jedne od najopterećenijih gradskih lokacija.
Državna tijela iz privatnog najma
Jedan od glavnih razloga projekta je činjenica da dio ministarstava, agencija i drugih državnih institucija još uvijek koristi poslovne prostore u privatnom vlasništvu i za njih plaća zakup. Bačić tvrdi da bi novi državni kompleks omogućio da se dio tih institucija preseli u nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, čime bi se dugoročno smanjili rashodi za najam.
Lokacija je jedna od najvrjednijih u Zagrebu
Kompleks se nalazi na južnom ulazu u središnji dio Zagreba, neposredno uz križanje Savske ceste i Slavonske avenije. Zbog prometnog položaja i velike površine riječ je o jednoj od najvrjednijih razvojnih lokacija u gradu. Bačić je ranije rekao da bi novi projekt trebao pridonijeti vizuri Zagreba, a ne biti samo administrativni blok bez šireg urbanističkog smisla.
Nije odlučeno hoće li ostati zgrada HOO-a
U kompleksu se nalazi i zgrada koju koristi Hrvatski olimpijski odbor. Njezina sudbina zasad nije određena. Ako najbolje arhitektonsko rješenje predvidi njezino zadržavanje, zgrada bi mogla ostati. Ako natječaj pokaže da je za cjelovit razvoj lokacije bolje drugačije rješenje, prostor bi se mogao potpuno preoblikovati.
Neboder je uklonjen nakon požara
Stari Vjesnikov neboder, izgrađen prema projektu iz 1959. i dovršen početkom 1970-ih, teško je oštećen u velikom požaru u studenome 2025. Nakon stručnih procjena odlučeno je da se zgrada ne obnavlja nego potpuno ukloni. Radovi su se provodili tijekom 2026., uz uklanjanje opožarenog materijala i opasnog otpada, uključujući azbest.
Bačić: stara zgrada danas ne bi dobila uporabnu dozvolu
Bačić je u Saboru rekao da bi stari neboder prema današnjim propisima teško mogao zadovoljiti temeljne zahtjeve za građevinu, posebno u području zaštite od požara. Prema njegovim riječima, nedostatak odgovarajućih protupožarnih barijera bio je jedan od razloga zbog kojih se požar 2025. širio kroz zgradu na način koji današnji propisi više ne dopuštaju.
Projekt mora riješiti i promet
Svaka nova gradnja na toj lokaciji morat će uzeti u obzir iznimno veliko prometno opterećenje Savske ceste i Slavonske avenije. Upravo zato će konačno rješenje biti i prometni, a ne samo arhitektonski projekt. Pitanja ulaza, izlaza, parkiranja i povezivanja s javnim prijevozom bit će ključna za dobivanje dozvola.
Još nema konačnog izgleda ni cijene
Država zasad nije objavila konačan izgled budućeg kompleksa, broj zgrada ni ukupnu cijenu projekta. Ti bi podaci trebali biti poznati tek nakon rješavanja suvlasništva i završetka arhitektonskog natječaja.