Napisao: Igor Stažić

Foto ilustracija: Freedom.hr

Nino Karamatić, savjetnik Uprave Hrvatske kontrole zračne plovidbe i član Predsjedništva zagrebačkog HDZ-a, ponovno se neslužbeno spominje kao kandidat za čelnika HKZP-a, iako je predmet protiv njega u fazi istraživanja zbog sumnje u krivotvorenje potvrde o rukovodećem iskustvu priložene na natječaju za direktora te tvrtke 2023. godine.

Kako je potvrđeno, Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici istražuje taj predmet, a odluka će biti donesena po završetku postupka. Istodobno, aktualnom direktoru Mariju Kunovcu Vargi ponovno istječe privremeni mandat koji mu je Vlada već više puta produljivala jer natječaj za nasljednika nije dovršen.

Karamatić je HKZP već vodio od 2012. godine, no naknadno je smijenjen jer nije imao dovoljno godina rukovodećeg iskustva. Danas obnaša dužnost izvršnog tajnika za analitiku i član je Predsjedništva zagrebačkog HDZ-a.

Navodi o ranijim natječajima i ulozi u povjerenstvu

Prema dostavljenoj dokumentaciji, Karamatić se pojavljuje kao jedan od pet članova povjerenstva i među supotpisnicima odluka o odabiru kandidata na trima natječajima u HKZP-u. U materijalu se navodi da zapisnici i interne bilješke upućuju na indicije da su pojedini natječajni procesi bili prilagođavani unaprijed određenim kandidatima.

Ti navodi za sada nisu sudski potvrđeni, no u tekstu se ističe da dokumenti upućuju na to da Karamatić nije bio samo promatrač, nego aktivni sudionik u postupcima zapošljavanja koji su sada pod povećalom. Redakcija Freedom.hr navela je da će dokumente nakon objave proslijediti nadležnim pravosudnim tijelima.

Od 2020. do 2022., prema istoj kronologiji, USKOK je provodio izvide u HKZP-u, a Karamatić se tada pojavljivao kao svjedok protiv bivšeg direktora Vlade Bagarića zbog sumnjivih zapošljavanja. U ožujku 2026. ušao je u Predsjedništvo zagrebačkog HDZ-a, a u travnju iste godine protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog sumnje u krivotvorenje potvrde o rukovodećem stažu.

Najgore u priči o Nini Karamatiću nije samo sumnja da je za natječaj za direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe 2023. priložio krivotvorenu potvrdu o rukovodećem iskustvu.

Najgore je što se njegovo ime, usprkos tome, ponovno neslužbeno vrti za čelno mjesto iste tvrtke. Kad takva mogućnost više ne izaziva institucionalni refleks nego tek rezignirano slijeganje ramenima, problem odavno nije samo jedan čovjek.

Problem je sustav koji je izgubio granicu između kompromitiranosti i preporuke.

Tu treba biti sasvim jasan: HKZP ne razara samo jedan sporni kadar, nego model političkog upravljanja u kojem se isti ljudi, iste mreže i isti pokrovitelji recikliraju pod različitim stranačkim bojama. U tom modelu stručnost služi kao dekor, procedura kao kulisa, a javna tvrtka kao nagrada za lojalnost. Zato slučaj Karamatić nije rubna afera, nego ogledni primjer kako se država pretvara u plijen.

Faktografija je kratka i dovoljno teška. Aktualnom direktoru Mariju Kunovcu Vargi ponovno istječe privremeni mandat koji mu je Vlada već više puta produljivala jer natječaj za nasljednika nije dovršen. Među mogućim nasljednicima opet se spominje Karamatić, danas savjetnik Uprave HKZP-a i član Predsjedništva zagrebačkog HDZ-a. Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici potvrdilo je da istražuje predmet koji se odnosi na sumnju u krivotvorenje potvrde o rukovodećem iskustvu priložene na natječaju 2023. godine. A Karamatić je HKZP već vodio od 2012., da bi naknadno bio smijenjen jer nije imao dovoljno godina rukovodećeg iskustva.

Privremeni mandat nije kvar sustava nego njegov alat

Godinama održavati važnu instituciju na privremenom vodstvu nije administrativni peh, nego politička tehnika. Privremeni mandat proizvodi privremeni autoritet, a privremeni autoritet proizvodi ovisnost o onima koji mandat produljuju. Takav šef ne duguje stabilnost pravilima sustava, nego volji politike. To je prvi ozbiljan znak da se HKZP-om ne upravlja kao infrastrukturom od javnog interesa, nego kao prostorom nadzora i poslušnosti.

Zato je jednako važno pitanje kao i samo Karamatićevo ime ono koje se uporno izbjegava: kako je moguće da institucija takve važnosti ne može dobiti regularno, jasno i dovršeno vodstvo bez stalne političke infuzije? Ako se natječaji ne završavaju, ako se mandati produljuju, ako se ista imena vraćaju bez obzira na teret koji nose, onda nije riječ o zastoju nego o obrascu. A obrazac je uvijek ozbiljniji od incidenta.

Preletaštvo ovdje nije biografija nego mehanizam

Druga neugodna istina jest da se ovdje ne vidi sukob dviju politika, nego kontinuitet jedne političke kulture. Prema dostavljenom materijalu, Karamatića je 2012. na čelo HKZP-a postavio tadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, danas predsjednik SDP-a. Danas je Karamatić visoko pozicioniran u zagrebačkom HDZ-u. To nije tek priča o čovjeku koji je promijenio dres. To je priča o sustavu u kojem dres i nije osobito važan, dok god mreža ostaje netaknuta.

Upravo je to politički najporaznije. HDZ i SDP vole se javno predstavljati kao suprotstavljeni svjetovi, ali ovakvi slučajevi pokazuju da u kadrovskom podzemlju često dijele istu logiku: lojalnost prije kompetencije, korisnost prije integriteta, zatvoreni krug prije otvorene procedure. Kad kadar može uredno prijeći iz jedne političke orbite u drugu, a da pritom ne izgubi pristup moći, tada je sasvim razumno posumnjati da se ne mijenja princip upravljanja, nego samo oznaka na dresu.

Najgore je kad se skandal počne tretirati kao rutina

Dodatnu težinu cijeloj stvari daju navodi iz dostavljene dokumentacije prema kojima se Karamatić pojavljuje kao jedan od pet članova povjerenstva i među supotpisnicima odluka o odabiru kandidata na trima natječajima, uz tvrdnju da zapisnici i interne bilješke upućuju na prilagođavanje procesa unaprijed određenim kandidatima. Te navode tek trebaju rasvijetliti nadležna tijela i tu treba ostati precizan: to nije presuda. Ali jest više nego dovoljan razlog da se takvo ime ne vraća u opticaj kao da je riječ o sasvim uobičajenoj kadrovskoj kombinaciji.

Posebna ironija leži u tome što se Karamatić, prema istoj kronologiji, od 2020. do 2022. pojavljivao kao svjedok protiv bivšeg direktora Vlade Bagarića zbog sumnjivih zapošljavanja u HKZP-u.

Danas se i sam suočava s teškim sumnjama. To nije samo osobni paradoks. To je znak zatvorenog sustava u kojem se i tužitelji i osumnjičenici regrutiraju iz istog kadrovskog bazena, pa se borba protiv nepravilnosti lako pretvori u unutarnji obračun frakcija, a ne u obranu javnog interesa.

Zato ovu priču ne treba čitati kao trač o jednom imenu, nego kao optužnicu protiv političkog običaja. Ako se za vrh sustava od kojeg se očekuju povjerenje, stručnost i proceduralna čistoća ponovno nudi čovjek koji je već jednom pao na istom pitanju i sada je pod izvidima zbog srodne sumnje, onda netko očito računa da je javnost oguglala. To je najopasniji trenutak za svaku instituciju: ne kada se afera dogodi, nego kada postane prihvatljiv način upravljanja. A u slučaju HKZP-a, upravo to više ne izgleda kao iznimka, nego kao pravilo.

⏱️ KRONOLOGIJA AFERE: Kako se pleo i rasplitao čvor u Kontroli leta
· 2020. – 2022. – USKOK pokreće izvide u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Nino Karamatić pojavljuje se kao krunski svjedok protiv tadašnjeg direktora Vlade Bagarića zbog sumnjivih zapošljavanja po babi i stričevima.
· Ožujak 2026. – Karamatić doživljava političku renesansu. Ulazi u Predsjedništvo zagrebačkog HDZ-a kao izvršni tajnik za analitiku, predstavljen kao "čisto i novo lice".
· Travanj 2026. – Šok iz policije. Podnesena je službena kaznena prijava protiv Karamatića zbog sumnje u krivotvorenje potvrde o vlastitom rukovodećem stažu.
· Rujan 2026. – Konačni nokaut. Redakcija Freedom.hr dolazi u posjed ekskluzivnih dokumenata koji dokazuju da je Karamatić osobno potpisivao i namještao sporne selekcijske natječaje unutar HKZP-a.

Listopad 2026. - džon obraz Karamatić, opet se kandidira za visoku dužnost u državnoj firmi gdje je lažirao biografiju