češki turist koji je početkom ljeta putovao duž obale Jadrana javno je poručio da se u Hrvatsku više ne namjerava vratiti zbog, kako kaže, „potpuno nerealnih“ cijena hrane, pića i smještaja. Do tog je zaključka došao nakon što je, prije dolaska u Hrvatsku, tjednima putovao po Italiji, Grčkoj, Francuskoj i Španjolskoj, pa je imao svježu usporedbu s drugim popularnim mediteranskim odredištima.

Turist je svoje iskustvo opisao nakon povratka kući. Istaknuo je da je Hrvatska „prekrasna država“, ali je jasno naglasio da ga je razina cijena, osobito u najposjećenijim turističkim središtima, uvjerila da se više neće vraćati.

„Tjestenina dvostruko skuplja nego u Italiji“

Najveći šok, kako piše, doživio je u restoranima i barovima uz obalu. Posebno ga je pogodila razlika u odnosu na cijene u Italiji, koju je posjetio neposredno prije Hrvatske.

„Tanjur tjestenine stajao je dvostruko više nego u Italiji, a nije bio ni približno tako dobar. Kokteli često stoje više od 17 eura, a čaša lokalnog crnog vina bez problema devet ili deset eura. To jednostavno ne razumijem“, naveo je u objavi.

Po njegovim riječima, omjer cijene i kvalitete na pojedinim lokacijama bio je teško objašnjiv. Problem ne vidi samo u restoranima, nego i u cijenama apartmana i drugih oblika smještaja u najtraženijim mjestima.

Posebno je izdvojio destinacije poput Dubrovnika, Splita i Korčule, gdje, prema njegovu dojmu, cijene sve više podsjećaju na one u najskupljim zapadnoeuropskim metropolama. Upravo je zato zaključio: „U Hrvatsku smo došli u zadnji trenutak i više se nećemo vratiti.“

Pohvale Hrvatima, ali upozorenje zbog trenda cijena

Unatoč oštrim primjedbama na račune, Čeh nije ostavio isključivo negativan dojam o Hrvatskoj. Naprotiv, naglasio je da ono najbolje u zemlji nisu ni plaže ni hrana, nego ljudi.

„To je predivna država, ali ono najbolje u Hrvatskoj nisu plaže ili hrana, nego ljudi. Nevjerojatno su ljubazni“, zapisao je, istaknuvši gostoljubivost domaćina kao najveće bogatstvo države.

Ipak, upozorio je da bi daljnji rast cijena u najpopularnijim turističkim središtima mogao dugoročno promijeniti strukturu gostiju na Jadranu. Po njegovu mišljenju, dio turista mogao bi početi birati druge zemlje ako stekne dojam da je ljetovanje u Hrvatskoj postalo preskupo u usporedbi s onim što se za taj novac dobije drugdje.

Njegova objava na internetu izazvala je burnu raspravu. Mnogi komentatori stali su u obranu hrvatskog turizma i poručili da problem nije u cijeloj zemlji, nego u odabiru lokacija.

„Završio si na mjestima koja su potpuno prilagođena masovnom turizmu“, napisao je jedan od korisnika, podsjećajući da su restorani i kafići na najizloženijim pozicijama po pravilu najskuplji.

Drugi su istaknuli da se svega nekoliko ulica dalje od glavnih trgova, riva i povijesnih jezgri cijene osjetno spuštaju. Tamo je, po njima, i dalje moguće pronaći autentične konobe, jednostavnije apartmane i ponudu koja nudi razumniji omjer cijene i kvalitete.

Iskusni putnici koji godinama ljetuju na Jadranu savjetuju da se izbjegavaju restorani na najudarnijim pozicijama uz more i na glavnim šetnicama te da se smještaj traži izvan najužih središta i najrazvikanijih turističkih zona. Dodatno, dio gostiju troškove smanjuje pripremom dijela obroka u apartmanima, što se posebno osjeti kod obiteljskih odmora.

Rasprava o cijenama na Jadranu tako ostaje otvorena. Jedni tvrde da su poskupljenja logična posljedica sve većih troškova života i snažne potražnje za najpoznatijim destinacijama, dok drugi upozoravaju da pojedina mjesta riskiraju gubitak dijela gostiju ako cijene nastave rasti brže od njihovih očekivanja.

Unatoč kritikama, ostaje činjenica da Hrvatska i dalje svake godine privlači milijune turista iz Češke i drugih zemalja srednje Europe, a hoće li visoke cijene dugoročno promijeniti tu sliku, pokazat će naredne sezone.