Bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji i nakon pandemije koronavirusa?

Čak 52 posto od ukupnog iznosa državnih potpora koje je dosad odobrila Europska komisija s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa otpada na Njemačku. Kritičari upozoravaju da nemaju sve zemlje članice iste financijske mogućnosti te da bi države dubljeg džepa mogle steći prednost na zajedničkom europskom tržištu i samo dodatno produbiti razlike među zemljama članicama.

Bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji i nakon pandemije koronavirusa? Pexels
5. 5. 2020

Osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja i jednakih šansi za uspjeh svih sudionika na tržištu je jedno od glavnih načela Europske unije, a ta je stavka već dugo vremena i jedan od ključnih uvjeta koje strani igrači poput Kine, a nakon brexita i Velike Britanije, moraju ispuniti prije nego što im se dozvoli pristup jedinstvenom tržištu Europske unije s oko 450 milijuna ljudi.

Kako bi omogućila 27 zemalja članica Europske unije da poduzmu brze mjere za oporavak nacionalnih gospodarstava i poduzeća koja trenutačno trpe goleme gubitke zbog pandemije koronavirusa, Europska je komisija ublažila inače stroga pravila o državnoj potpori. Takozvanim “privremenim okvirom” koji je Europska komisija donijela sredinom ožujka državama članicama je, između ostalog, omogućeno da svojim posrnulim poduzećima mogu dodjeljivati bespovratna sredstva u iznosu do 800 tisuća eura, zajmove s povoljnim kamatama te državna jamstva za kreditiranje poduzeća.

Europska je komisija prošli tjedan objavila podatak da je u sklopu te mjere državama članicama dosad odobrila državnu pomoć u iznosu od ukupno 1,9 bilijuna eura. No zanimljivo je da čak oko 52 posto tog iznosa otpada na paket pomoći koji je za oporavak vlastitog gospodarstva pripremila Njemačka. Na drugom se mjestu nalaze Francuska i Italija kojima je Europska komisija odobrila po 17 posto od ukupnog iznosa državne pomoći. To znači da čak 86 posto od ukupnog iznosa odobrene državne potpore otpada na Njemačku, Francusku i Italiju, a na preostale 24 zemlje članice EU-a samo 14 posto.

Ove su brojke izazvale strahove da bi zemlje članice s “najdubljim džepovima” mogle steći prednost na jedinstvenom unutarnjem tržištu EU-a i samo dodatno produbiti jaz između bogatijih i siromašnijih država članica.

“Nemaju sve zemlje koje pripadaju jedinstvenom tržištu Europske unije pristup ovakvoj likvidnosti. Njemačka ima duboke džepove i može si to priuštiti. Postoji jasan rizik od sloma unutarnjeg tržišta u Europi”, upozorio je neimenovani visoki dužnosnik španjolske vlade u razgovoru za novinsku agenciju Reuters.

Njemačka je vlada tako samo za proizvođača sportske opreme Adidas pripremila paket pomoći u iznosu od tri milijarde eura, a dodatnih 1,8 milijardi eura dobit će i turoperator TUI. Čak devet milijardi eura vlada kancelarke Angele Merkel namijenila je za posrnulu njemačku zrakoplovnu kompaniju Lufthansa.

Europska komisija objavila je u ponedjeljak da je odobrila paket pomoći u iznosu od sedam milijardi eura koji je francuska vlada pripremila za francusku aviokompaniju Air France u kojoj drži udio od 14,3 posto. “Komisija je došla do zaključka da Air Franceu bez državne pomoći zbog iznenadnog pada poslovanja vjerojatno prijeti opasnost od bankrota. To bi francuskom gospodarstvu najvjerojatnije nanijelo ozbiljnu štetu”, objavila je Komisija.

No što je s aviokompanijama koje ne mogu računati na izdašnu financijsku pomoć svojih vlada, zapitao se Carlo Amati iz talijanskog sindikata kabinskog osoblja ANPAV. “Državna pomoć o kojoj neke europske države raspravljaju sa zrakoplovnim kompanijama može ugroziti pošteno tržišno natjecanje i omogućiti prednosti nekim tvrtkama kad sektor ponovno proradi”, upozorio je Amati. “Trebali bi se obraniti tržišni udjeli koji su postojali prije širenja Covida-19”, dodao je.

Na nepravednu tržišnu utrku prije nekoliko je dana upozorio i šef niskobudžetne aviokompanije Ryanair Michael O’Leary koji je prošli tjedan najavio da će zbog posljedica pandemije koronavirusa morati otpustiti i do tri tisuće svojih zaposlenika. Šef Ryanaira kritizirao je državne potpore koju su za svoje aviokompanije pripremile njemačka i franuska vlada te je najavio tužbu protiv te dvije zemlje zbog kršenja pravila o državnoj potpori i natjecanju.

Francuska i Njemačka jednostavno ignoriraju pravila kad nešto žele učiniti. Lufthansa i Air France sad dobivaju financijski doping u obliku državnih potpora. To je nepravedno i krši pravila o državnoj potpori te pravila o natjecanju”, poručio je O’Leary.

Povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, s druge strane, izjavila je prošle srijede da je privremeno ukidanje uobičajenih pravila o državnoj potpori sada “potpuno legitimno” kako bi se spasila radna mjesta i tvrtke. Vestager je ustvrdila  da je narušavanje pravila tržišnog natjecanja “minimalno”.

“Postoje razlike koliko pojedine zemlje članice mogu potrošiti, ovisno o njihovoj fiskalnim mogućnostima. No sačuvat ćemo jedinstveno tržište jer nam je ono doista potrebno za oporavak”, napomenula je Vestager.

No dužnosnik Europske unije koji je želio ostati anoniman bio je nešto oštriji u svojim komentarima. “Ako pogledate što radi u prvom redu Njemačka, ali i neke druge zemlje, vidjet ćete da trenutačno nema govora o poštenom tržišnom natjecanju ili očuvanju integriteta unutarnjeg tržišta”, izjavio je visoki dužnosnik u razgovoru za novinsku agenciju Reuters.

Španjolska je vlada uoči sastanka šefova država i vlada 27 zemalja članica Europske unije upozorila u pismu da “iako je veća fleksibilnost nacionalnih odgovora potrebna i dobrodošla, također je ključno izbjeći da trenutačne mjere dovedu do još “nejednakije” Europske unije”. Kako bi se ponovno uspostavila poštena tržišna utrka za sve države članice i sva poduzeća, vlada u Madridu izjavila je da se zemljama poput Španjolske mora smjesta odobriti financijska kompenzacija.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.