Ovo je rektorica koja tvrdi kako je Riječko sveučilište među 5 % najboljih na svijetu, a u rangu su Niša, Novog Sada, Maribora i Kragujevca, a i "Zagreb" tvrdi slično

Snježana Prijić-Samaržija i Damir Boras, rektori Riječkog i Zagrebačkog sveučilišta su u ekstazi. Vesele se uspjehu znanstvenih institucija kojima su na čelu kao da ne postoji 516. odnosno 800 svjetskih sveučilišta koja znanja prenose kvalitetnije od naših. Riječko sveučilište tvrdi da su među 5 posto najboljih na svijetu, a bolji od njih su Maribor i Novi Sad, u rangu su Kragujevca i Niša. Zagrebačko sveučilište ističe da su među 2,6 posto najboljih, a daleko ispred njih su Prag, Budimpešta, Tbilisi, Varšava..., a i Ljubljana i Beograd. Nakon višegodišnjeg školovanja i mukotrpnog učenja saznajemo kako postoji barem 500, odnosno 800 mjesta koja su svojim studentima prenijela znanja superiornija ovim koja smo mi usavršili? Ovo je katastrofalna vijest, a ne radosna i ona koja potiče i izaziva ponos i optimizam. Damir Boras i Snježana Prijić-Samaržija pozivaju se na najnovije istraživanje Round University Ranking, no u svijetu postoje još neka, čak i bitno relevantnija. Po nekima od njih još smo lošiji i krećemo se od 800. do 1436. mjesta. Naravno da ima razlika od fakulteta do fakulteta i svakako valja izdvojiti zagrebački Šumarski fakultet koji se godinama po svim istraživanjima kreće između 150. i 200. mjesta najboljih šumarskih fakulteta, te Medicinski fakultet u Zagrebu koji zauzima od 300. do 400. pozicije.

Ovo je rektorica koja tvrdi kako je Riječko sveučilište među 5 % najboljih na svijetu, a u rangu su Niša, Novog Sada, Maribora i Kragujevca, a i "Zagreb" tvrdi slično Photo: Jörg Koch/CSU/dpa /DPA/PIXSELL
13. 6. 2020

Napisao: prof. Miroslav Dorešić

Photo: Jörg Koch/CSU/dpa/Pixell

Kap koja je prelila času je jučerašnja izjava Snježane Prijić-Samaržije, rektorice Riječkog sveučilišta, koja bez da je trepnula izjavljuje kako je njena visokoškolska ustanova među „4,5 do 5,5“ najboljih svjetskih sveučilišta. Samo dan kasnije Damir Boras, rektor Zagrebačkog sveučilišta bio je još zadovoljniji. Slavodobitno je odaslana informacija za po ovom istraživanju, najboljeg hrvatskog sveučilišta kako je ono na "zavidnom" 517. mjestu, čime ono spada u 2,6 posto najboljih svjetskih sveučilišta. O tempora, o mores. Kad se mjeri izvrsnost onda se to radi uspoređujući se s najboljim. Primjera radi, nogometna reprezentacija Hrvatske ima u svom nogoloptačkom svijetu rezultat izvrsnosti i viceprvaci su svijeta. Isti takav među svjetskim sveučilištima imaju Harvard University (USA) sa 100 bodova, Massachusetts Institute of Technology (USA 98,4), Stanford University (USA 94,9), University of California—Berkeley (USA 90,3), University of Oxford (UK 87,2). I dok se s nogometašima hvalimo svi i ponosni smo, jer su rame uz rame s Francuzima, Brazilcima, Argentincima, Belgijcima, Nijemcima... dvoje rektor, onaj zagrebački i riječka manipuliraju podacima i lažno tumače brojke po kojima su naša sveučilišta među 2,6, odnosno 5 posto najboljih na svijetu. To vam je kao da u istu nogometnu ligu uvrstite najboljih 100 nogometnih reprezentacija svijeta te još najmanje njih 10.000 momčadi koje se natječu i po seoskim ligama. Koji su razlozi ovakvog iskrivljenog predstavljanja rezultata naših sveučilišta više manje su znani. Prema nekim procjenama Ukratko, sve se to da podvesti pod zajednički nazivnik, pod zajedničko pitanje; - Kako smo tako mogli samo nisko pasti. Dvoje rektora su u ekstazi i vesele se kao da ne postoji 516. odnosno 800 svjetskih sveučilišta koja znanja prenose kvalitetnije od našeg, zagrebačkog i riječkog. Nakon višegodišnjeg školovanja i mukotrpnog učenja saznajemo kako postoji barem 500, odnosno 800 mjesta koja su svojim studentima prenijeli znanja superiornija ovim koja smo mi usavršili? Ovo je katastrofalna vijest, a ne radosna i ona koja potiče i izaziva ponos i optimizam. Damir Boras i Snježana Prijić-Samaržija pozivaju se na najnovije istraživanje Round University Ranking, no u svijetu postoje još neka, čak i bitno relevantnija. Po nekima od njih još smo lošiji i krećemo se od 800. do 1436. mjesta. Naravno da ima razlika od fakulteta do fakulteta i svakako valja izdvojiti zagrebački Šumarski fakultet koji se godinama po svim istraživanjima kreće između 150. i 200. mjesta najboljih šumarskih fakulteta, te Medicinski fakultet u Zagrebu koji zauzima od 300. do 400. pozicije.

A činjenica govore sasvim drukčije. Riječko sveučilište je na samom dnu, na katastrofalnom je 1121. mjestu po “U.S. News Best Global Universities” istraživanju. Dobili su samo 29,5 bodova, a najbolje rangirana su američka te britanska sveučilišta. Lider je i prošle godine Harvard University s maksimalnih 100 bodova. Zagrebačko sveučilište je slabo, na 575. je mjestu, od naših Splitsko sveučilište je najbolje na 497. mjestu, a Osječko je na zastrašujućem 1430. mjestu. Daleko smo i iza najboljih sveučilišta s prostora bivše Jugoslavije. Najbolje plasirano je ono Ljubljansko na 369. mjestu s 53,8 osvojenih bodova. Univerzitet u Beogradu je bolje rangiran i od Splitskog, a i od Zagrebačkog sveučilišta i zauzeo je 419. mjesto s 51,8 bodova i bolji su od Zagrebačkog za nevjerojatnih 156 mjesta! Tek toliko o hvalisavcima s hrvatskih sveučilišta koji prodaju maglu, šire neistine i lažne vijesti. Ni ostala svjetska istraživanja ne nude puno bolje podatke, neka od njih još i gore. Što stoji iza senzacionalne vijesti kako je Riječko sveučilište uvršteno među pet posto najboljih na svijetu? Jednom riječju ludilo, podmetanje, šarlatanstvo i propaganda mašinerija hrvatskih majstora obmana koji pričaju Andersenove bajke, a car je gol već desetljećima. Istine radi Riječko je sveučilište prema dva najrelevantnija istraživanja izvrsnosti svjetskih istraživanja na samom dnu, a ništa bolje ne stoje ni sveučilišta u Osijeku, Zagrebu i Splitu.

I dok se rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija glamurozno busa u snažna znanstvena prsa znanstvene institucije kojoj je na čelu, svima dostupni podaci ne samo da je demantiraju, oni je čine širiteljicom lažnih i po istinu opasnih vijesti. Tako je prema najsveobuhvatnijem istraživanju, onome koje provodi na uzorku od 1500 svjetskih sveučilišta “U.S. News Best Global Universities” Best Global Universities Riječko sveučilište na samom dnu, na katastrofalnom 1121 mjestu. Dobili su samo 29,5 bodova, a najbolje rangirana su američka te britanska sveučilišta. Lider je i prošle godine Harvard University s maksimalnih 100 bodova, a slijede ga Massachusetts Institute of Technology s 98,4 boda. Stanford University je ocijenjen kao trećeplasirani sa 94,9 bodova, a najbolje europsko plasirano sveučilište je University of Oxford koji je dobio 87,2 u prošlogodišnjem rangiranju najboljih 1500 svjetskih sveučilišta.

Istine radi valja istaknuti kako ni ostala hrvatska sveučilišta nisu ostvarila dobre plasmane. Tako je od onog u Osijeku slabije plasirano samo 69 sveučilišta. Osječko sveučilište završilo je sa svega 18,7 bodova na katastrofalnom 1430. mjestu. Razvikano zagrebačko sveučilište plasirano je slabo 575. Mjesto sa 46,3 osvojena boda, a od svih hrvatskih sveučilišta najbolju ocjenu “U.S. News Best Global Universities” dobilo je Splitsko sveučilište koje je završilo na 497. Mjestu i sa 49,3 osvojena boda. Kako bi dobili nešto širu sliku kvalitete domaćih sveučilišta valja istaknuti i plasmane sveučilišta u zemljama okruženja, posebice u onima iz zajedničke bivše države. Od svih sveučilišta bivšeg “istočnog bloka” najbolje je plasirano ono iz Praga. Charles University u Pragu je 210. po plasmanu s osvojenih 61,4 bodova, a najbolje sveučilište s prostora bivše Jugoslavije je ono iz Ljubljane koje je na 369. mjestu s 53,8 osvojenih bodova. Univerzitet u Be-ogradu je bolje rangiran i od Splitskog, a i od Zagrebačkog sveučilišta i zauzeo je 419. mjesto s 51,8 bodova i bolji su od Zagrebačkog za nevjerojatnih 156 mjesta! Osim dva moskovska sveučilišta koja sun a drugom i trećem mjestu najboljih “istočnoeuropskih sveučilišta valja naglasiti i zavidan plasman “Ivane Javakhishvili Tbilisi State University“ iz Gruzije koje je osvojilo 55,8 bodova. (DETALJNIJI PODACI U NAŠIM PRILOŽENIM TABLICAMA). Dobro su plasirana i poljska sveučilišta. Ono iz Varšave je na trećem mjestu „istočnog bloka“, a ono iz Krakowa na petom. Ljubljana je sedma, a Zagreb tek 21. Ništa bolje naša sveučilišta nisu prošla ni u drugom po značaju svjetskom istraživanju najboljih sveučilišta. Svjetska ljestvica sveučilišta po “Times Higher Education 2019” obuhvaća više od 1250 sveučilišta. Vjerovali ili ne, ali Zagrebačko sveučilišta na ovoj rang listi nije ni među 1000 najbolje plasiranih. Strašno! Nalazi se u poretku iza 1001. mjesta, a i po ovome istraživanju naše najbolje sveučilište je ono splitsko koje se nalazi u skupini od 601. do 800. mjesta. I u ovome istraživanju od sveučilišta bivše Jugoslavije najbolja je Ljubljanska Univerza koje je u istoj kategoriji kao i Splitsko sveučilište, no nešto ima bolji koeficijent. U istoj skupini je još i Univerza u Mari-boru, a Beograd, Niš i Novi Sad su razvrstani u grupu od 801. do 1000. mjesta. To je jedina svjetska sveučilišna tablica uspješnosti koja prosuđuje sveučilišta s intenzivnim istraživanjima u svim njihovim osnovnim misijama: podučavanju, istraživanju, prijenosu znanja i međunarodnim izgledima. Koristi se 13 pažljivo kalibriranih pokazatelja uspješnosti kako bi se dale najopsežnije i uravnotežene usporedbe, u koje vjeruju studenti, akademici, sveučilišni čelnici, industrija i vlade. Ovogodišnju listu najboljih sveučilišta na svijetu drugu godinu za redom vode Sveučilište u Oxfordu i Sveučilište u Cambridgeu po ovom istraživanju. Za razliku od istraživanja “U.S. News Best Global Universities” gdje su najbolje rangirana američka sveučilišta, u ovom su istraživanju puno bolje prošla europska, posebice ona iz Ujedinjenog kraljevstva. Sveučilište Yale jedini je novopridošli top 10, koji se pridružio na osmom mjestu, prema 12. mjestu. U međuvremenu, švicarski ETH Zurich ispao je iz ove elitne skupine, spustivši se s 10. na 11. mjesto. Kinesko Sveučilište Tsinghua sada je vrhunsko sveučilište u Aziji. Plasirani su kao 22. Kineska i azijska sveučilišta iz godine u godinu poboljšavaju plasmane. Japan je prestigao Veliku Britaniju i sad su oni odmah iza Amerikanaca po broju rangiranih sveučilišta. Britanci imaju u plasmanu 98, a Japanci 103 sveučilišta. Dobra je vijest i za Francusku, koja prvi put od 2011. ima sveučilište (Sorbonne) u najboljih 50. Sveukupno je u istraživanju bilo zastupljeno 86 država, uključujući Irak, Jamajku, Nepal, Tanzaniju i Kazahstan po prvi put.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u samohvali poziva se na treće istraživanje, ono “QS World University Rankings” i to vješto manipulirajući činjenicama. Čelnica Riječkog sveučilišta javno se pohvalila kako su po prvi put uvršteni na jednu od najpriznatijih svjetskih ljestvica, između kojih je 4,5 do 5,5 najboljih sveučilišta svijeta. “QS World University Rankings” ocjenjuje 1000 najboljih sveučilišta i gle sad čuda, Snježana Prijić-Samaržija točno navodi kako su plasirani i rangirani u grupi od 801. do 1000. mjesta, zajedno sa zagrebačkim sveučilištem. Kakve li samo manipulacije podacima i kakvih li samo lažnih prezentiranja istine i statističkih brojaka.

 

 

https://www.usnews.com/education/best-global-universities/europe

 

 

https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2019/world-ranking#!/page/0/length/25/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats

 

TOP 20 SVJETSKIH SVEUČILIŠTA
1. Harvard University (US)  100
2. Massachusetts Institute of Technology (US) 98,4
3. Stanford University (US)  94,9
4. University of California—Berkeley (US). 90,3
5. University of Oxford (UK). 87,2
6. California Institute of Technology (US). 87,1
7. Columbia University (US) 86,5
8. Princeton University (US). 85,6
9. University of Cambridge (UK). 85,5
10. University of Washington (US). 85,3
11. Johns Hopkins University (US). 84,8
12. Yale University (US). 84,4
13. University of Chicago. 84,2
14. University of California–Los Angeles (US) 84,1
15. University of California–San Francisco (US). 83,5
16. University of Pennsylvania (US). 83,4
17. University of Michigan–Ann Arbor (US). 83,3
18. University of Toronto (Canada) 83,1
19. University of California–San Diego (US). 82,8
20. Imperial College London (UK) 82,7

369. Univerza Ljubljana (SLO)    53,8

419. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

497. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

575. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

827. Univerza Maribor (SLO) 38,2

1072. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

1121. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

1183. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

1228. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

1268. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

1430. Sveučilište Osijek (HR)  18,7



https://www.usnews.com/educati on/best-global-universities/ articles/us-news-ranks-best- global-universities

 

TOP 20 EUROPSKIH SVEUČILIŠTA

1. University of Oxford (UK) 87,2

2. University of Cambridge (UK) 85,5

3. Imperial College London (UK) 82,7

4. University College London (UK) 82,4

5. Swiss Federal Institute Zurich (SVI) 79,4

6. University of Edinburgh (UK). 77,8

7. University of Copenhagen (DK) 76,7

8. King's College London (UK) 76,0

8. Sorbonne University (FR) 76,0

10. University of Amsterdam (NL) 75,7

11. University of Munchen (D) 75,4

12. Ecole Polytehnique Lousanne (SVI) 75,3

13. Karolinska Instituta Stockholm (SWE) 74,3

14. Utrecht University (NL) 74,2

15. Catolic University of Leuven (B) 74,1

16. Heidelberg University (N) 74,1

17. University of Zurich (SVI) 73,9

18. University of Manchester (UK) 73,5

19. University of Sorbonne Paris City (F) 73,3

20. Erasmus University Rotterdam (NL) 72,5

166. Univerza Ljubljana (SLO)    53,8

186. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

224. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

263. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

349. Univerza Maribor (SLO) 38,2

422. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

439. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

459. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

470. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

479. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

509. Sveučilište Osijek (HR)  18,7

 

TOP 20 SVEUČILIŠTA ISTOČNA EUROPA

1. Charles University in Prague (CZ). 61,4

2. Lomonosov Moskva (RUS) 58,4

3. University of Warsaw (POL) 57,4

4. Ivane Javakhishvili Tbilisi State University (GRU) 55,8

5. Jagiellonian University Krakow (55,0)

6. Belarusian State University (BLR) 54,9

7. Univerza Ljubljana (SLO) 53,8

8. Moscow Engineering (RUS) 53,0

9. Moscow Institute (RUS) 52,5

10. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

 

14. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

21. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

34. Univerza Maribor (SLO) 38,2

51. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

58. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

65. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

72. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

73. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

90. Sveučilište Osijek (HR)  18,7

 

TOP 10 SVEUČILIŠTA BIVŠE JUGOSLAVIJE

1. Univerza Ljubljana (SLO)    53,8

2. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

3. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

4. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

5. Univerza Maribor (SLO) 38,2

6. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

7. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

8. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

9. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

10. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

11. Sveučilište Osijek (HR)  18,7

 

 

Svjetska ljestvica sveučilišta po "Times Higher Education 2019"

 

A kako su rangirana sveučilišta s područja bivše države Jugoslavije?

 

1) University of Ljubljana

                                      601–800th

                                      World University Rankings

                                      2020

2) University of Maribor

 

 

1)University of Belgrade

                                     801–1000th

                                     World University Rankings

                                     2019

2) University of Niš

3) University Of Novi Sad

 

 

1) University of Split  601–800th

                                            World University Rankings

                                            2020

2) Zagreb School of Economics and Management

3) University of Zagreb

                                          1001+

                                          World University Rankings

                                          2020

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.