Naša sveučilišta ne da su među najboljima na svijetu, ona su među najgorima, 30 godina se strmoglavljuju

Osječko sveučilište je na zastrašujećem 1430. mjestu od njih 1500, Zagrebačko je 575. Ljubljanska univerza je na 369. mjestu, a Beogradski univerzitet na 419. i bolji je od našeg najboljeg Splitskog za 72. mjesta. Američka i britanska sveučilišta su najbolja, Harvard i Oxford. Sve zapravo počinje od nikakvih kriterija u osnovnoj školi pa do 'žnj' razine zadataka na državnoj maturi! Aktualnu ministricu znanosti Blaženku Divjak i  državnog tajnika Tomu Antičića valja žestoko kritizirati, jer donose zakone koji pogoduju znanstvenicima koji nisu u stanju sami, niti u grupi do deset ljudi, napisati znanstveni članak

Naša sveučilišta ne da su među najboljima na svijetu, ona su među najgorima, 30 godina se strmoglavljuju Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
12. 6. 2020

Napisao: prof. Miroslav Dorešić

Foto: Pixabay

Prof. Miroslav Dorešić, bivši zamjenik ministra prosvjete i športa u Vladi Republike Hrvatske žestoko napao hrvatska sveučilišta i većinu rektora i svih onih koji stvaraju lakirovku i iskrivljenu sliku o njihovoj izvrsnosti. Kap koja je prelila času je današanja izjava Snježane Prijić-Samaržije, rektorice Riječkog sveučilišta, koja bez da je trepnula izjavljuje kako je njena visokoškolska ustanova među „4,5 do 5,5“ najboljih svjetskih sveučilišta. A činjenica govore sasvim drukčije. Riječko sveučilište je na samom dnu, na katastrofalnom je 1121. mjestu po “U.S. News Best Global Universities” istraživanju. Dobili su samo 29,5 bodova, a najbolje rangirana su američka te britanska sveučilišta. Lider je i prošle godine Harvard University s maksimalnih 100 bodova. Zagrebačko sveučilište je slabo, na 575. je mjestu, od naših Splitsko sveučilište je najbolje na 497. mjestu, a Osječko je na zastrašujećem 1430. mjestu. Daleko smo i iza najboljih sveučilišta s prostora bivše Jugoslavije. Najbolje plasirano je ono Ljubljansko na 369. mjestu s 53,8 osvojenih bodova. Univerzitet u Beogradu je bolje rangiran i od Splitskog, a i od Zagrebačkog sveučilišta i zauzeo je 419. mjesto s 51,8 bodova i bolji su od Zagrebačkog za nevjerojatnih 156 mjesta! Tek toliko o hvalisavcima sa hrvatskih sveučilišta koji prodaju maglu, šire neistine i lažne vijesti. Ni ostala svjetska istraživanja ne nude puno bolje podatke, neka od njih još i gore. Što stoji iza senzacionalne vijesti kako je Riječko sveučilište uvršteno među pet posto najboljih na svijetu? Jednom riječju ludilo, podmetanje, šarlatanstvo i propaganda mašinerija hrvatskih majstora obmana koji pričaju Andersenove bajke, a car je gol već desetljećima. Istine radi Riječko je sveučilište prema dva najrelevantnija istraživanja izvrsnosti svjetskih istraživanja na samom dnu, a ništa bolje ne stoje ni sveučilišta u Osijeku, Zagrebu i Splitu.

I dok se rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija glamurozno busa u snažna znanstvena prsa znanstvene institucije kojoj je na čelu, svima dostupni podaci ne samo da je demantiraju, oni je čine širiteljicom lažnih i po istinu opasnih vijesti. Tako je prema najsveubuhvatnijem istraživanju, onome koje provodi na uzorku od 1500 svjetskih sveučilišta “U.S. News Best Global Universities” Best Global Universities Riječko sveučilište na samom dnu, na katastrofalnom 1121 mjestu. Dobili su samo 29,5 bodova, a najbolje rangirana su američka te britanska sveučilišta. Lider je i prošle godine Harvard University s maksimalnih 100 bodova, a slijede ga Massachusetts Institute of Technology s 98,4 boda. Stanford University je ocijenjen kao trećeplasirani sa 94,9 bodova, a najbolje europsko plasirano sveučilište je University of Oxford koji je dobio 87,2 u prošlogodišnjem rangiranju najboljih 1500 svjetskih sveučilišta.

Istine radi valja istaknuti kako ni ostala hrvatska sveučilišta nisu ostvarila dobre plasmane. Tako je od onog u Osijeku slabije plasirano samo 69 sveučilišta. Osječko sveučilište završilo je sa svega 18,7 bodova na katastrofalnom 1430. mjestu. Razvikano zagrebačko sveučilište plasirano je slabo 575. Mjesto sa 46,3 osvojena boda, a od svih hrvatskih sveučilišta najbolju ocjenu “U.S. News Best Global Universities” dobilo je Splitsko sveučilište koje je završilo na 497. Mjestu i sa 49,3 osvojena boda. Kako bi dobili nešto širu sliku kvalitete domaćih sveučilišta valja istaknuti i plasmane sveučilišta u zemljama okruženja, posebice u onima iz zajedničke bivše države. Od svih sveučilišta bivšeg “istočnog bloka” najbolje je plasirano ono iz Praga. Charles University u Pragu je 210. po plasmanu s osvojenih 61,4 bodova, a najbolje sveučilište s prostora bivše Jugoslavije je ono iz Ljubljane koje je na 369. mjestu s 53,8 osvojenih bodova. Univerzitet u Be-ogradu je bolje rangiran i od Splitskog, a i od Zagrebačkog sveučilišta i zauzeo je 419. mjesto s 51,8 bodova i bolji su od Zagrebačkog za nevjerojatnih 156 mjesta! Osim dva moskovska sveučilišta koja sun a drugom i trećem mjestu najboljih “istočnoeuropskih sveučilišta valja naglasiti i zavidan plasman “Ivane Javakhishvili Tbilisi State University“ iz Gruzije koje je osvojilo 55,8 bodova. (DETALJNIJI PODACI U NAŠIM PRILOŽENIM TABLICAMA). Dobro su plasirana i poljska sveučilišta. Ono iz Varšave je na trećem mjestu „istočnog bloka“, a ono iz Krakowa na petom. Ljubljana je sedma, a Zagreb tek 21. Ništa bolje naša sveučilišta nisu prošla ni u drugom po značaju svjetskom istraživanju najboljih sveučilišta. Svjetska ljestvica sveučilišta po “Times Higher Education 2019” obuhvaća više od 1250 sveučilišta. Vjerovali ili ne, ali Zagrebačko sveučilišta na ovoj rang listi nije ni među 1000 najbolje plasiranih. Strašno! Nalazi se u poretku iza 1001. mjesta, a i po ovome istraživanju naše najbolje sveučilište je ono splitsko koje se nalazi u skupini od 601. do 800. mjesta. I u ovome istraživanju od sveučilišta bivše Jugoslavije najbolja je Ljubljanska Univerza koje je u istoj kategoriji kao i Splitsko sveučilište, no nešto ima bolji koeficijent. U istoj skupini je još i Univerza u Mari-boru, a Beograd, Niš i Novi Sad su razvrstani u grupu od 801. do 1000. mjesta.  To je jedina svjetska sveučilišna tablica uspješnosti koja prosuđuje sveučilišta s intenzivnim istraživanjima u svim njihovim osnovnim misijama: podučavanju, istraživanju, prijenosu znanja i međunarodnim izgledima. Koristi se 13 pažljivo kalibriranih pokazatelja uspješnosti kako bi se dale najopsežnije i uravnotežene usporedbe, u koje vjeruju studenti, akademici, sveučilišni čelnici, industrija i vlade. Ovogodišnju listu najboljih sveučilišta na svijetu drugu godinu za redom vode Sveučilište u Oxfordu i Sveučilište u Cambridgeu po ovom istraživanju. Za razliku od istraživanja “U.S. News Best Global Universities” gdje su najbolje rangirana američka sveučilišta, u ovom su istraživanju puno bolje prošla europska, posebice ona iz Ujedinjenog kraljevstva. Sveučilište Yale jedini je novopridošli top 10, koji se pridružio na osmom mjestu, prema 12. mjestu. U međuvremenu, švicarski ETH Zurich ispao je iz ove elitne skupine, spustivši se s 10. na 11. mjesto. Kinesko Sveučilište Tsinghua sada je vrhunsko sveučilište u Aziji. Plasirani su kao 22. Kineska i azijska sveučilišta iz godine u godinu poboljšavaju plasmane. Japan je prestigao Veliku Britaniju i sad su oni odmah iza Amerikanaca po broju rangiranih sveučilišta. Britanci imaju u plasmanu 98, a Japanci 103 sveučilišta. Dobra je vijest i za Francusku, koja prvi put od 2011. ima sveučilište (Sorbonne) u najboljih 50. Sveukupno je u istraživanju bilo zastupljeno 86 država, uključujući Irak, Jamajku, Nepal, Tanzaniju i Kazahstan po prvi put.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u samohvali poziva se na treće istraživanje, ono “QS World University Rankings” i to vješto manipulirajući činjenicama. Čelnica Riječkog sveučilišta javno se pohvalila kako su po prvi put uvršteni na jednu od najpriznatijih svjetskih ljestvica, između kojih je 4,5 do 5,5 najboljih sveučilišta svijeta. “QS World University Rankings” ocjenjuje 1000 najboljih sveučilišta i gle sad čuda, Snježana Prijić-Samaržija točno navodi kako su plasirani i rangirani u grupi od 801. do 1000. mjesta, zajedno sa zagrebačkim sveučilištem. Kakve li samo manipulacije podacima i kakvih li samo lažnih prezentiranja istine i statističkih brojaka.

Koji su razlozi katastrofalnog stanja na hrvatskim sveučilištima? Činjenica je da je Hrvatska na samo dnu! Koji su razlozi hvalisanju i to ne samo riječke rektorice, već i najvećeg broja onih koji su odgovorni za stanje na našim sveučilištima? Što je trulo u državi? Pardon - Sveučilištu zagrebačkom, riječkom, osječkom pa i splitskom?

U čemu je 'kvaka broj 21'?

Sveučilište u Zagrebu zapravo i nije sveučilište u zapadno europskom smislu. Lijepo je to naznačio i dr. Josef Lange državni tajnik Ministarstva znanosti i kulture savezne države Donje Saksonije na Konferenciji o obrazovanju održanoj 12. svibnja 2015. u Zagrebu. Spomenuo je da pravna osobnost fakulteta je u suprotnosti s modernim funkcioniranjem sveučilišta kao takvog. Zagrebačko sveučilište je skup 'samoupravnih feuda', a ne sveučilište kao cjelina.

Kad bi 'sveučilište' bilo sveučilište onda, na primjer, dvojbi oko državne mature ne bi bilo. Fakulteti se s jedne strane ne žele miješati u politiku i rad državne uprave, zapravo u rad Ministarstva, u smislu priprema i zajedničkog organiziranja državne mature, ali im je neobično važno da to Ministarstvo na njihove žiro račune uplaćuje točno utvrđene svotice. Također su naučeni od ranije da im klasifikacijski ispiti nad budućim brucošima pružaju određenu društvenu moć i važnost. Pri tom se pozivaju, gle čuda, na autonomiju sveučilišta, sveučilišta koje zapravo u svojoj suštini i ne postoji. Ali zato postoji samo realna autonomija fakulteta! Kad im se stavi ta činjenica kao prigovor najčešći je odgovor da je to naša tradicija visokog obrazovanja. A zapravo to je tradicija samoupravnih OOUR-ova! A što su posljedice?

Da su zbog takvog stanja posljedice puno dublje no što je samo pitanje državne mature i dvojbe oko nje, jasno je kad se spozna surova stvarnost, a ta je da ono nije po kvaliteti ni u prvih 500 svjetskih sveučilišta! Interdisciplinarno studiranje je gotovo onemogućeno - nula bodova. Podizanje kvalitete nastave i znanstvenog rada također! Malo ambiciozniji studenti željni interdisciplinarnosti čak i unutar jednog fakulteta doživljavaju se kao elementarna nepogoda. Nedovoljan je broj kvalitetnih profesora i asistenata. Naša sveučilišta su HNL, a ne reprezentacija koja može igrati utakmice na svjetskim prvenstvima. Nemojmo se tješiti s ponekim pojedincem poput 'Luke Modrića'. Takav bi svoj vrhunac kao prirodni talent postigao i bez našeg sustava naobrazbe.

 

U ČEMU JE PROBLEM

 Sve je u kriterijima, i SAMO U KRITERIJIMA,  koji su davno srušeni. Sada već davne 1993. godine svjetlo dana je ugledao Zakon o visokoj naobrazbi kojim se željelo postupno organizirati sveučilište po uzoru na europska i po strukturi i po kriterijima za napredovanja u znanstvenim i nastavnim zvanjima. Otpor je bio velik jer su mnogi mogli izgubiti nezasluženo stečene privilegije. 'Turci se dosjetiše' i u izmjenama spomenutog Zakona godine 1996. u članku 51. veznik 'i' vrlo perfidno zamijeniše s veznikom 'ili'.

Citiram:

1993. godina

a. Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može iznimno pristupiti:

osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti, objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom i najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta;

a 1996. godine

b. Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može pristupiti osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti i objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta.

 Bio je to kraj težnji za međunarodnim kriterijima u znanosti pa tako i u visokoj naobrazbi, a stjecanje doktorata omogućeno je i bez ijednog objavljenog rada s međunarodnom recenzijom, dok su kriteriji srozani na razinu pravilnika na pojedinim fakultetima. Moramo li se tome čuditi kada za rektora Sveučilišta biramo osobu koja je bila samo prosječni student FER-a, a na Filozofskom fakultetu postavlja se za dekana profesor pedagogije koji nema niti jednog znanstvenog rada CC ranga. Zato nije čudno da nam u Lijepoj našoj niču sveučilišta kao gljive poslije kiše, a burza rada drži vrata širom otvorena!

 KAKO BI TREBALO BITI

U uređenim društvima točno se zna što su to društveno humanističke struke i čemu služe, koliko u društvu trebaju biti poželjno zastupljene, kao što se i znade što je to fundamentalna znanost, a što tehnologija. Kod nas vlada kaos u tom smislu, a u kaosu se lovi u mutnom i zato imamo 'društvenjački ideologizirano' društvo. To ne bi bilo toliko strašno kad se na pogrešan nesrazmjeran način ne bi dijelio i 'financijski znanstveni kolač'.

Na temelju izrečenog može se jedino zaključiti da smo u našoj akademskoj zajednici glede znanosti i tehnologije promašili 'ceo fudbal', jer željeli bi neki igrati u madridskom 'Realu', a ne mogu ni u HNL-u, npr. u NK 'Vinogradaru'.

 

     Nadalje, omjer društvenih istraživanja prema prirodoslovno matematičkim kod nas je 70:30, dok je u normalnim zemljama upravo obrnuto.

     No, niti naše prirodoslovlje nije bajno. Od projekata o taloženju vapnenca u cijevima ili o sazrijevanju komposta dalek je put do visoke znanosti.

     Prigodom jedne posjete Institutu 'Ruđer Bošković' Prof. Dr. Harald Fritzsch, LMU, München, znakovito je izjavio:

''Ne treba sve mjeriti što se može izmjeriti, niti treba sve računati što se može izračunati. Projekti trebaju imati dublji smisao i cilj.''

      Ali, jedno veliko ALI. Naši pravilnici o znanstvenom napredovanju uzimaju u obzir samo broj radova kandidata ignorirajući sadržaj i broj koautora. I djetetu je jasno o kakvoj je prijevari riječ.

     O tom problemu se već godinama sve zna, budući da su na tu temu elaborirali  prof. S. Marčelja, ravnatelj IRB-a (2001.-2004.)   i  dr.sc. B.Klaić .

(  S. Marčelja, "Ruđer", Vol.3 broj 6 lipanj 2002.  "O promjenama na Institutu",

     B. Klaić, "Ruđer" br.10, listopad 2001.  "Scientometrics-kako brojati citate".)

      No godinama se pravilnik ne mijenja.

      Neki naglasci iz navedenih referenci.

          Prof. S.Marčelja:

''Publikacije s bilo kojim brojem autora broje se kao i one s jednim ili dva autora, pa se tako zaobilazi pravilo relativno dobrih numeričkih kriterija na osnovi broja radova publiciranih u časopisima koje registrira Current Contents.''

        Dr.sc. B.Klaić:''

Raspon znanstvene produktivnosti između pojedinih područja je gotovo pet puta. Zadnji značajni pokazatelj o kome treba voditi brigu je parcijalno autorstvo, odnosno da se svakom koautoru pripiše 1/n rada (n je ukupni broj koautora koji su objavili članak). Općenito je poznato da u različitim znanstvenim područjima različit broj koautora objavljuje članke. Tako su npr. najčešći radovi matematičara jedno- ili dvo-autorski, dok većinu radova iz eksperimentalne fizike čestica, posebno na velikim akceleratorima objavljuje stotinjak i više autora.

Sljedeći pokazatelj o kojemu moramo voditi brigu je starost rada/radova. Promotrimo rad star 25 go¬dina koji ima 25 citata. U cijeloj SCI bazi, koja sadrži više od 30 milijuna citiranih radova svega 4,1% njih dosiže tu citiranost.

Visokoproduktivan znanstvenik s pretpostavimo 100 objavljenih znanstvenih djela, osvrćući se na svoje prethodne rezultate lako može sakupiti petstotinjak samocitata. Nepotrebno je dokazivati da neovisni citati i samocitati nemaju baš istu vrijednost.

 Dodatnu komplikaciju u analizi citiranja stvaraju tzv. negativni citati (najčešće neovisni) koji pobijaju ranije objavljene rezultate. Kako ih tretirati, odnosno koji im dati značaj? Posao nam olakšava činjenica da su negativni citati mnogo češći u društvenim znanostima od prirodnih. Prirodnjaci se najčešće, ako ikako mogu, na netočne podatke ne osvrću, za razliku od"društvenjaka" koji se na njih "lijepe".

 

 GOTOVO PUNA TRI DESETLJEĆA NIŠTA SE NE MIJENJA

 

Upravo je žalosno da većini 'znanstvenika' odgovara spomenuti pravilnik, pa ne čudi da čak i na IRB-u Znanstveno vijeće fizike izglasa zapisnik sjednice s rečenicom: ''Mi ne radimo po međunarodnim kriterijima, mi imamo svoje vlastite kriterije.''

A sve zapravo počinje od nikakvih kriterija u osnovnoj školi pa do 'žnj' razine zadataka na državnoj maturi!

Za ilustraciju primjer iz područja fizike koje dobro poznajem.

Poznati fizičar kritizirao je aktualnu ministricu znanosti Blaženku Divjak i  državnog tajnika Tomu Antičića, jer donose zakone koji pogoduju znanstvenicima koji nisu u stanju sami, niti u grupi do deset ljudi, napisati znanstveni članak.

‘’ Sporni zakon koji se planira donijeti pogoduje uskom krugu znanstvenika koji eksploatiraju CERN da bi se našli supotpisani na znanstvenim člancima koje potpisuje nekoliko stotina ljudi. To znači da je njihov znanstveni doprinos zanemariv u usporedbi sa znanstvenicima koji samostalno i mukotrpno pišu ozbiljne  radove.  Naši “izvrsni” cernovci najčešće supotpisuju s nekoliko  stotina koautora znanstvene radove od desetak stranica, što znači da njihov “izniman doprinos” dotičnom radu iznosi čak nekoliko slova. Novi zakon ministrice Blaženke Divjak  i Tome Antičića  pogoduje upravo takvim znanstvenicima.’’

 

 “U pravilima za financiranje javnih instituta koja donose u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, namjerava se vezati financiranje hladnog pogona instituta i broja radova koji se na institutima objavljuju. U tim pravilima jednako će vrijediti moj članak na kojem sam jedini autor, i članak bilo kojeg izvrsnog znanstvenika s CERNA na kojem je koautor s više od 5000 autora. Iz uvida u baze podataka o znanstvenim radovima, može se lako zaključiti da je jedan takav s Instituta Ruđer Bošković prošle godine objavio 145 (!) članaka – jedan znanstveni rad skoro svaki drugi dan! Objavio, a ne usnio!

Zar je za čuditi se što su po međunarodnim kriterijima hrvatska sveučilišta na začelju?! U našoj akademskoj zajednici glede znanosti i tehnologije promašili smo 'ceo fudbal', jer željeli bi neki igrati u madridskom 'Realu', a ne mogu ni u HNL-u, a ni u NK 'Vinogradaru'.

https://www.usnews.com/education/best-global-universities/europe

https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2019/world-ranking#!/page/0/length/25/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats

TOP 20 SVJETSKIH SVEUČILIŠTA
1. Harvard University (US)  100
2. Massachusetts Institute of Technology (US) 98,4
3. Stanford University (US)  94,9
4. University of California—Berkeley (US). 90,3
5. University of Oxford (UK). 87,2
6. California Institute of Technology (US). 87,1
7. Columbia University (US) 86,5
8. Princeton University (US). 85,6
9. University of Cambridge (UK). 85,5
10. University of Washington (US). 85,3
11. Johns Hopkins University (US). 84,8
12. Yale University (US). 84,4
13. University of Chicago. 84,2
14. University of California–Los Angeles (US) 84,1
15. University of California–San Francisco (US). 83,5
16. University of Pennsylvania (US). 83,4
17. University of Michigan–Ann Arbor (US). 83,3
18. University of Toronto (Canada) 83,1
19. University of California–San Diego (US). 82,8
20. Imperial College London (UK) 82,7

369. Univerza Ljubljana (SLO)    53,8

419. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

497. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

575. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

827. Univerza Maribor (SLO) 38,2

1072. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

1121. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

1183. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

1228. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

1268. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

1430. Sveučilište Osijek (HR)  18,7



https://www.usnews.com/educati on/best-global-universities/ articles/us-news-ranks-best- global-universities

TOP 20 EUROPSKIH SVEUČILIŠTA

1. University of Oxford (UK) 87,2

2. University of Cambridge (UK) 85,5

3. Imperial College London (UK) 82,7

4. University College London (UK) 82,4

5. Swiss Federal Institute Zurich (SVI) 79,4

6. University of Edinburgh (UK). 77,8

7. University of Copenhagen (DK) 76,7

8. King's College London (UK) 76,0

8. Sorbonne University (FR) 76,0

10. University of Amsterdam (NL) 75,7

11. University of Munchen (D) 75,4

12. Ecole Polytehnique Lousanne (SVI) 75,3

13. Karolinska Instituta Stockholm (SWE) 74,3

14. Utrecht University (NL) 74,2

15. Catolic University of Leuven (B) 74,1

16. Heidelberg University (N) 74,1

17. University of Zurich (SVI) 73,9

18. University of Manchester (UK) 73,5

19. University of Sorbonne Paris City (F) 73,3

20. Erasmus University Rotterdam (NL) 72,5

166. Univerza Ljubljana (SLO)    53,8

186. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

224. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

263. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

349. Univerza Maribor (SLO) 38,2

422. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

439. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

459. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

470. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

479. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

509. Sveučilište Osijek (HR)  18,7

TOP 20 SVEUČILIŠTA ISTOČNA EUROPA

1. Charles University in Prague (CZ). 61,4

2. Lomonosov Moskva (RUS) 58,4

3. University of Warsaw (POL) 57,4

4. Ivane Javakhishvili Tbilisi State University (GRU) 55,8

5. Jagiellonian University Krakow (55,0)

6. Belarusian State University (BLR) 54,9

7. Univerza Ljubljana (SLO) 53,8

8. Moscow Engineering (RUS) 53,0

9. Moscow Institute (RUS) 52,5

10. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

14. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

21. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

34. Univerza Maribor (SLO) 38,2

51. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

58. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

65. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

72. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

73. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

90. Sveučilište Osijek (HR)  18,7

TOP 10 SVEUČILIŠTA BIVŠE JUGOSLAVIJE

1. Univerza Ljubljana (SLO)    53,8

2. Univerzitet Beograd (SRB) 51,8

3. Sveučilište u Splitu (HR) 49,3

4. Sveučilište u Zagrebu (HR)   46,3

5. Univerza Maribor (SLO) 38,2

6. Univerzitet Novi Sad (SRB) 31,0

7. Sveučilište Rijeka (HR) 29,5

8. Univerzitet Kragujevac (SRB) 27,2

9. Univerzitet Niš (SRB) 26,2

10. Sveučilište Skopje (MAK) 25,0

11. Sveučilište Osijek (HR)  18,7

Svjetska ljestvica sveučilišta po "Times Higher Education 2019"

A kako su rangirana sveučilišta s područja bivše države Jugoslavije?

 

1) University of Ljubljana

                                      601–800th

                                      World University Rankings

                                      2020

2) University of Maribor

 

 

1)University of Belgrade

                                     801–1000th

                                     World University Rankings

                                     2019

2) University of Niš

3) University Of Novi Sad

 

 

1) University of Split  601–800th

                                            World University Rankings

                                            2020

2) Zagreb School of Economics and Management

3) University of Zagreb

                                          1001+

                                          World University Rankings

                                          2020

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 28.05.2020.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.