Skriveni podzemni svijet pod Velebitom

Između 1950. i 1952. godine u strogoj tajnosti u kanjonu Velike Paklenice izgrađeni su podzemni tuneli, namijenjeni kao sklonište i logistička baza u slučaju rata između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Tito je u to vrijeme bio ozbiljno zabrinut da će se naći na meti napada Moskve nakon spora sa Staljinom - posebno nakon 1949. godine, kada je Sovjetski Savez razvio atomsku bombu.

Za ove bunkere se kaže da su jedna od 26 tajnih građevina izgrađenih diljem bivše Jugoslavije. Zbog svog položaja u kanjonu okruženom zidinama Velebita, bili bi dobro zaštićeni i od zračnih napada.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Nacionalni park Paklenica (@np_paklenica)

Mještani Starigrada i okolnih sela još se sjećaju da nitko nije smio hodati kanjonom tijekom gradnje. Gradilište su čuvali vojnici, a sve se radilo u potpunoj tajnosti.

Prema pričama, u gradnji su sudjelovali vojnici, civilni radnici, čak i zatvorenici - iako to nikada nije potvrđeno. Kada je Staljin umro 1953. godine, tuneli su zatvoreni i zapečaćeni. Otvoreni su tek početkom 1990-ih, tijekom rata, kada je hrvatska vojska preuzela vlast.

Unutra su pronašli impresivan podzemni kompleks hodnika, dvorana, skladišta i tehničkih prostorija, veličine gotovo 2000 četvornih metara. Sustav je bio dizajniran da izdrži eksplozije - okružen betonom debelim metar i pol, s vlastitim ventilacijskim sustavom, spremnicima za vodu i - prema nagađanjima - čak i "Titovim stanom" sa zidovima debelim nekoliko metara, vlastitom kuhinjom i kupaonicom.

Od vojne tajne do turističke atrakcije

Nakon rata, bunkeri su predani na upravljanje Nacionalnom parku Paklenica, gdje su, nakon opsežne obnove, pretvoreni u moderni centar pod nazivom "Podzemni dvorac Paklenice". Danas posjetitelji mogu doživjeti Velebit na interaktivan način u tri velike dvorane - učeći o njegovoj geologiji, flori, fauni i tradiciji ljudi koji tamo žive.

 
Jedna od dvorana posvećena je Paklenici kao jednom od najvećih penjačkih centara u Europi. Umjetna stijena predstavlja pionire hrvatskog alpinizma, a posjetitelji mogu čuti i priče gorskih spasilaca, budući da je u projekt suradnje uključena i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS).

Podzemni kompleks Paklenice danas je rijetka priča o uspješnoj transformaciji bivšeg vojnog objekta u prostor znanja, istraživanja i poštovanja prirode. Betonski relikt Hladnog rata tako je postao simbol transformacije – od mjesta straha i tajnovitosti do prostora znatiželje i povezanosti.