Vsaka hiža ima svoga križa! Od svih 6 HR predsjednika jedino Kolinda nije voljela Tita, maknula ga je s Pantovčaka. Ako je bio dobar Tuđmanu, zašto ne bi bio i Milanoviću. Što vi mislite?

Jedno od rijetkih predizbornih obećanja koje je ispunila još uvijek aktualna predsjednica bilo je micanje Augustinčićeve bijelo mramorne biste Josipa Broza Tita iz predsjedničkih odaja na Pantovčaku. Iako je novoizabrani predsjednik Zoran Milanović kazao kako o vraćanju statue ne razmišlja povele su se rasprave je li Tito osoba kojoj je mjesto u Uredu predsjednika Republike Hrvatske? Gradonačelnik Zaboka pred deset godine posve novu je ulicu nazvao po Maršalu, po "zagorskom" sinu još 35 hrvatskih gradova i mjesta ima ulice, od Velike Gorice do Pule. A jako dobar prijatelj Ivana Hanžeka, gradonačelnika Zaboka je još jedan SDP-ovac. Siniša Hajdaš Dončić bio je iznimno značajan Zoranu Milanoviću u predsjedničkoj kampanji a bio je i njegov ministar

Vsaka hiža ima svoga križa! Od svih 6 HR predsjednika jedino Kolinda nije voljela Tita, maknula ga je s Pantovčaka. Ako je bio dobar Tuđmanu, zašto ne bi bio i Milanoviću. Što vi mislite? Borut Černelić
15. 1. 2020

Zaslužuje li Tito mjesto u Predsjedničkim dvorima? Pitanje je to koje je sam po sebi aktualizirao izbor Zorana Milanovića za novog, sedmog po redu predsjednika Hrvatske. Iako slavodobitnik o tome nije želio razgovarati činjenica je kako su svi njegovi prethodnici, izuzevši Kolinde Grabar Kitarović, s ponosom držali bistu Josipa Broza Tita na Pantovčaku. Za dr. Franju Tuđmana Tito je bio iznimno važna osoba u hrvatskoj povijesti i uvijek je isticao njegov doprinos antifašizmu, jednako kao i odluke ZAVNOH-a, koje su zapravo iznjedrile hrvatsku državnost, ali unutar jedne druge državne tvorevine. Kako god, utemeljitelj istinske hrvatske državnosti, dr. Franjo Tuđman trudio se ne potencirati previše Titove negativne osobine. Cilj mu je bila pomirba hrvatskih građana. Ništa drukčije nisu razmišljali ni njegovi nasljednici, Vlatko Pavletić, Zlatko Tomčić, Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Sve do 2015. Augustinčićeva je bista bila izložena na istaknutom mjestu u Pantovčaku, a onda je Kolinda Grabar Kitarović odlučila to promijeniti i ispuniti svoje izborno obećanje. Bio joj je to jedan od prvih poteza a obrazložila ga je sljedećim riječima: “Tito je bio diktator”!

Bilo je to dovoljno da se sredinom ožujka 2015. izmjeste umjetnička djela i ostali artefakati iz zaostavštine Josipa i Jovanke Broz iz Predsjedničkih dvora na korištenje Muzejima Hrvatskog zagorja.

Zanimljivo je kako ne samo da još uvijek u Hrvatskoj postoje ulice i trgovi koji nose ime "narodnog sina" iz Kumrovca, štoviše ima i onih sredina koje su po "vođi antifašističkog pokreta u Jugoslaviji" i nakon osamostaljenja Hrvatske ostali iznimno skloni bravaru, partijcu, kozmopolita, nesvrstanom lideru, državniku, diktatoru... Tako su Zabočani pred točno deset godina jednu od svojih najvažnijih ulica nazvali po Josipu Brozu Titu i koja se u jednom trenutku spaja i s Prilazom dr. Franje Tuđmana!

– I Matija Gubec i Franjo Tuđman i Josip Broz Tito sami po sebi su velikani i naši Zagorci. Bez obzira na sve prijepore koji se javljaju, mi smo zadnji u Zagorju koji bi se trebali odricati svojih velikana. Ujedno na tom području određeni urbanistički arhitektonski prostor bit će otvoren za biste ova tri hrvatska zagorska velikana, a svaka ulica dobit će ploču na kojoj će pisati naziv i po čemu je dobila ime. Nazive ulica dajemo po toponimima ili karakteristikama i na isti način mislimo nastaviti - izjavio je pred puno desetljeće gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. Ovaj bivši Titov omladinac i kadar bivše partije iznimno je blizak Siniši Hajdašu Dončiću, jednom od najznačajnijih suradnika Zorana Milanovića, bivšeg ministra i visokog dužnosnika SDP-a. Ivan Hanžek bio je i saborski zastupnik a poznat je kao poduzetan, tolerantan i pragmatičan političar. Upravo ova zagorska veza igra dosta veliku ulogu i pri rješavanju ovog, za većinu, posve irelevantnog pitanja.

Tim prije, jer ne samo da Zabok ima ulicu koja se zove po Titu. Imaju je i Velika Gorica, Opatija, Novigrad, Varaždinske Toplice, Veli Lošinj, Labin, Pula, Buzet, Donji Lapac, Rijeka, Šenkovec, Zmajevac... Ime "druga Tita" još uvijek nose i ulice širom svijeta, a posebice u Srbiji. Tamo još uvijek ime nekima omiljenog, a nekima omraženog Maršala ima preko 100 gradova i mjesta. Slovenija ima 11 ulica koje se još uvijek zovu po Titu i to usprkos odluci Ustavnog sud Slovenije koji je odlučio 2011. da imenovanje novih ulica po Josipu Brozu Titu nije u skladu s ustavom. Sud je unisono odlučio da Tito simbolizira ozbiljno kršenje ljudskih prava i da imenovanje ulice po njemu veliča totalitarni režim i krši ljudsko dostojanstvo. Tito je još uvijek iznimno popularan i u Bosni i Hercegovini gdje ima 24 ulice, od kojih dvije i u "Republici Srpskoj", Kozarcu i Srebrenici. Makedonci se jednako tako ne odriču druga Broza i još uvijek imaju 24 ulice i trgova koji se nazivaju imenom "zagorskog sina". Crnogorci ih imaju šest, baš kao i Rusi, a vjerovali ili ne, u susjednoj Italiji čak sedam gradova ima ulice naziva Maršala Josipa Broza Tita. Čak i jedna Francuska ima ulicu nazvanu po Josipu Brozu, a ima ih još i u Angoli, Zambiji, Egiptu, Etiopiji, Indiji, Kambodži, Cipru, Brazilu... Titovo ime nosi i najviši vrh na Šar planini u Makedoniji "Titov Vrv" (2748 m), asteroid 1550 Tito, koji je 1937. otkrio Milorad B. Protić.

Koliko god ovo pitanje naizgled djeluje bizarno, činjenica je kako se oko njega lome koplja i kako je ono zapravo iznimno značajno za Hrvatsku. Sve do pojave Kolinde Grabar Kitarović bilo je čak i većini neupitno, no ona je odlučila poput slovenskog Ustavnog suda da je Tito bio prije svega tiranin i time jasno odredila i svoju strategiju "Detitoizirajući" se priklonila se na kraju krajeva u "detuđmanizaciji" Hrvatske. Ipak, valja istaknuti kako je i ona često prije osvajanja predsjedničkih izbora 2015. isticala činjenicu da sâm Tuđman tijekom devedesetih to nije učinio. Jednako nije dozvoljavao niti preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. Za njena mandata na Pantovčaku su bile biste kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Alojzija Stepinca, Ruđera Boškovića, Ante Starčevića, Stjepana Radića i Franje Tuđmana. Bit će iznimno zanimljivo vidjeti kako će se prema svemu postaviti Zoran Milanović, jer teško da će dugo moći "voziti" svoju misao kako o tome ne razmišlja. Augustinčićeva mramorna bista osjetljiva je i rizična za prenošenje. Hoće li ona zauvijek ostati u Titovoj rodnoj kuću u Kumrovcu, kako je zamislila Kolinda Grabar Kitarović ili će se igre s bistama nastaviti znat će se sasvim sigurno vrlo brzo, a o tome pravo odlučivanja ima Zoran Milanović.

Za povjesničara Hrvoje Klasić važno je znati zašto je bista Josipa Broza Tita bila postavljena na Pantovčaku. Kako tvrdi: - Ona je tamo bila isključivo zbog želje Franje Tuđmana koji je, stavljajući Titovu bistu uz biste Radića i Starčevića, htio pokazati kakvu Hrvatsku, ali i kakav HDZ želi. Želio je spojiti sve najbolje od Starčevićevog inzistiranja na hrvatskom državnom pravu i idejama Francuske revolucije, Radićevog republikanstva te najboljega što je dala hrvatska ljevica. Tuđman se nikada nije htio odreći onog najboljeg od hrvatske ljevice, što ne znači da nije kritizirao i sve ono najgore od nje.

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 09.12.2019.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.