Siromašniji Hrvati platili su veću cijenu inflacije. Hrana i stanovanje skuplji 41 posto!

Hrvatska inflacija iznad prosjeka EU-a!

Najveći godišnji rast u Hrvatskoj zabilježen je u prijevozu, 17,3 posto, te stanovanju, vodi, struji, plinu i drugim gorivima, 11,7 posto. Energija je ukupno bila skuplja 20,8 posto, a usluge 7,5 posto.

Siromašniji Hrvati platili su veću cijenu inflacije. Hrana i stanovanje skuplji 41 posto! Europian parliamnet / EP
21. 11. 2026

Komisijina analiza pokazuje da službeni prosjek skriva veći pad kupovne moći siromašnijih kućanstava, osobito u srednjoj i istočnoj Europi.

Europska komisija priznala je u novoj analizi da su cjenovni šokovi od 2019. snažnije smanjili kupovnu moć siromašnijih nego bogatijih kućanstava u većini država članica, a Hrvatska je među zemljama u kojima je razlika bila posebno izražena. Službeni prosjek inflacije tako prikriva činjenicu da građani s nižim prihodima veći dio novca troše upravo na hranu, stanovanje, električnu energiju i plin – kategorije koje su najviše poskupjele.
Analiza objavljena 17. studenoga dio je jesenske gospodarske prognoze Komisije koju vodi Ursula von der Leyen. Obuhvaća razdoblje od 2019. do rujna 2026. i uspoređuje potrošačke košarice pet dohodovnih skupina, čime pokazuje ono što jedinstvena stopa inflacije ne može: isti rast cijena ne pogađa jednako kućanstvo koje najveći dio prihoda troši na osnovne potrebe i ono koje ima znatno više prostora za štednju ili odgodu potrošnje.

Službeni prosjek skriva neravnopravan udar

U Hrvatskoj, Sloveniji, Poljskoj i Litvi razlika u kumulativnoj inflaciji između najsiromašnije i najbogatije petine kućanstava kretala se između 4,5 i 6 postotnih bodova. To znači da je košarica osnovnih troškova kućanstava s najnižim prihodima od 2019. poskupjela osjetno više od košarice građana s najvećim prihodima.
Prosječna razlika u 22 promatrane članice iznosila je 1,8 postotnih bodova. Najveći jaz zabilježen je u Estoniji, Irskoj i Latviji, dok su u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Finskoj bogatija kućanstva prema strukturi potrošnje podnijela veći kumulativni cjenovni udar.
Mehanizam je jednostavan: udio hrane, stvarnih najamnina, struje, plina, vode i komunikacijskih usluga u ukupnoj potrošnji opada kako prihodi rastu. Siromašnije kućanstvo stoga ne može lako smanjiti račun bez smanjenja osnovne potrošnje, dok imućnije kućanstvo ima veći udio izdataka za putovanja, vozila, hotele i opremanje doma, koje može odgoditi.

Hrana i stanovanje skuplji 41 posto


Komisijini podaci pokazuju da su od 2019. do 2026. apsolutne cijene hrane te troškova stanovanja u EU-u porasle 41 posto. Restorani i smještaj poskupjeli su 39 posto, prijevoz 33 posto, dok je ukupni harmonizirani indeks cijena porastao 31 posto. Odjeća i obuća poskupjele su 11 posto, a informacije i komunikacije pojeftinile gotovo 2 posto.


Od 2019. do 2026. hrana i stanovanje u Europskoj uniji poskupjeli su 41 posto, restorani i smještaj 39 posto, prijevoz 33 posto, ukupna razina cijena 31 posto, a odjeća i obuća 11 posto.

Cijene hrane naknadno su se djelomično smirile u odnosu na ostale kategorije, ali tek nakon višegodišnjeg rasta koji ih je početkom 2026. doveo na rekordnu relativnu razinu. Prvi energetski šok podignuo je račune za plin i električnu energiju, zatim se prelio na hranu, a potom i na širi raspon usluga. Novi energetski udar najprije se vidi u gorivu i prijevozu, dok bi kasniji prijenos na kućne račune i hranu mogao ponovno povećati jaz između siromašnijih i bogatijih.
To službeno priznanje pokazuje slabost politike koja uspjeh mjeri samo prosječnom stopom inflacije. Kada Bruxelles i nacionalne vlade promatraju jedinstveni indeks, lako zanemaruju činjenicu da građani ne kupuju istu košaricu. Jednaka pomoć svima ili složene administrativne mjere zato često promašuju kućanstva kojima cijene energije, stanovanja i hrane uzimaju najveći dio prihoda.


Hrvatska inflacija ostaje iznad prosjeka EU-a


Harmonizirana inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4,4 posto, nasuprot prosjeku EU-a od 4 posto. Nacionalni indeks Državnog zavoda za statistiku pokazao je godišnju stopu od 4,9 posto, uz mjesečni rast cijena od 0,7 posto.
Najveći godišnji rast u Hrvatskoj zabilježen je u prijevozu, 17,3 posto, te stanovanju, vodi, struji, plinu i drugim gorivima, 11,7 posto. Energija je ukupno bila skuplja 20,8 posto, a usluge 7,5 posto.
Komisija za Hrvatsku očekuje prosječnu inflaciju od 4,2 posto u 2026., tri posto u 2027. i 2,6 posto u 2028. Istodobno predviđa usporavanje rasta gospodarstva s 3,5 posto u 2025. na 2,1 posto ove godine te oprezniju potrošnju kućanstava zbog trajnog pritiska cijena. Energetska inflacija trebala bi ostati iznad ukupne i nakon ukidanja državnih potpora u travnju 2027., dok je novi europski sustav naplate emisija planiran za 2028.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.