Predviđeni pad gospodarstva EU između 5 i 10%, mjere protiv Covid-19 direktan krivac za pad

Neki su govornici izrazili zabrinutost zbog toga što će mjere koje se razmatraju, bez obzira na to kako su nazvane, zasigurno odvesti EU na put uzajamnog duga u jednom ili drugom obliku.

Predviđeni pad gospodarstva EU između 5 i 10%, mjere protiv Covid-19 direktan krivac za pad © European Union 2020
28. 4. 2020

Ove je godine duboka recesija u Europi neizbježna zbog čega su smanjenje BDP-a i gubitak radnih mjesta u EU realnost. Odbor Europskog parlamenta za gospodarstvo održao je jučer razmjenu mišljenja putem videokonferencije s izvršnim potpredsjednikom Komisije Valdisom Dombrovskisom i Paolom Gentilonijem, povjerenikom EU za gospodarstvo, na temu planiranih mjera za borbu protiv nadolazeće ekonomske krize.

Predsjednica odbora Irene Tinagli (S&D, Italija) naglasila je da je, iako mjere koje je donijelo Europsko vijeće treba pozdraviti, potrebno učiniti više, uključujući svježe fondove, uz napomenu da je u pitanju više od solidarnosti. Razlike koju mogu nastati mogle bi dovesti do neviđenog pritiska na Europsku uniju, ustvrdila je.

I Valdis Dombrovskis i Paolo Gentiloni složili su se da su razlike između država glavni razlog zbog kojeg je potrebno više mjera za pomoć najteže pogođenim regijama i zemljama.

Dombrovskis je izjavio da će očekivani pad BDP-a u EU biti između 5 i 10%, i taj pad nije izravno povezan s politikama prije krize, već je prvenstveno povezan s problemima povezanim s koronavirusom i teškim mjerama uvedenim s ciljem njegovog suzbijanja. Objasnio je da Komisija radi na ambicioznom prijedlogu MFF-a koji će sadržavati poticajni paket za ponovno podizanje gospodarstava, podržan unaprijed pripremljenim investicijskim programima.

Mnogi su članovi parlamenta zahtijevali više detalja o planiranoj interakciji između novog VFO-a, dugoročnog proračuna EU-a i predviđenog fonda za oporavak. Kako će funkcionirati fond za oporavak, posebno u pogledu udjela koji će se sastojati od bespovratnih sredstava i koliki će biti udio u zajmovima i kako će novac fonda biti raspoređen između zemalja bila su često postavljana pitanja.

Neki su govornici izrazili zabrinutost zbog toga što će mjere koje se razmatraju, bez obzira na to kako su nazvane, zasigurno odvesti EU na put uzajamnog duga u jednom ili drugom obliku.

EU bi trebala učiniti sve što može kako bi se osiguralo učinkovitije suočavanje s poreznim prijevarama i poreznim oazama, te na taj način osiguralo više novca za suočavanje sa posljedicama krize, istakli su pojedini zastupnici u Europskom parlamentu.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.