Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na europskoj i nacionalnoj razini, gospodarstvo Europske unije ove će godine zbog pandemije koronavirusa doživjeti duboku recesiju, istaknula je Europska komisija u svojoj ljetnoj gospodarskoj prognozi za 2020. godinu koja je objavljena u utorak.

Glavna izvršna agencija Europske unije predviđa da će se gospodarstvo eurozone u 2020. godini smanjiti za 8,7 posto, a iduće godine očekuje se rast od 6,1 posto. Na razini cijelog EU-a predviđa se pad gospodarstva od 8,3 posto u 2020., nakon čega će 2021. godine uslijediti rast od 5,8 posto. Komisijini stručnjaci u svom izvješću navode da bi inflacija u europodručju trebala iznositi 0,3 posto u 2020. te 1,1 posto u 2021. godini.

“Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija”, izjavio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije nadležan za gospodarstvo u interesu građana.

„Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni“, dodao je.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je da je udarac na europske građane donekle ublažen zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe, ali istovremeno upozorava da su sve veće razlike, nejednakosti i nesigurnost.

“Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava”, istaknuo je Gentiloni.

Europska komisija objavila je da je “najteže razdoblje možda ipak iza nas”, na što upućuju rani podaci za svibanj i lipanj. “Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama”, navodi se u izvješću.

Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, gdje bi trebao iznositi 11,2 posto, a slijede Španjolska s 10,9 posto te Hrvatska s padom BDP-a od 10,8 posto. Na četvrtom i petom mjestu su Francuska (10,6 posto) i Grčka (9 posto). Najmanji pad BDP-a očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto) te Rumunjskoj i Malti (6 posto).

U izvješću se navodi da je hrvatsko gospodarstvo pandemiju koronavirusa dočekalo u boljem stanju nego globalnu financijsku krizu iz 2008. godine. No unatoč tomu, ove se godine očekuje pad hrvatskog BDP-a od 10,8 posto, nakon čega bi iduće godine trebao uslijediti djelomičan oporavak i rast od 7,5 posto.

Domaća potražnja bit će glavni uzrok i za pad BDP-a u prvoj polovici 2020., ali i za njegov rast nakon toga. Osobna potrošnja trebala bi se brzo oporaviti zahvaljujući brzom otvaranju gospodarstva i činjenici da je izbjegnut val otpuštanja zahvaljujući vladinim mjerama potpore.

Komisija predviđa da će hrvatski turizam tijekom ove godine pretrpjeti znatne posljedice zbog pandemije koronavirusa, a iduće se godine predviđa samo djelomičan oporavak budući da će i dalje postojati znatni poremećaji u sektoru međunarodnih putovanja.