Prvi put ove godine, 20. i 21. prosinca, muzejski vlakić Djeda Mraza vozit će putnike od Kamnika do Ljubljane i dalje do Grosuplja, Trebnja, Ivančne Gorice i Sevnice te preko Zidanog Mosta i Litije natrag u Ljubljanu.

Interes za vožnju muzejskim vlakom bio je izniman, a karte za neke linije bile su rasprodane unutar sat vremena od početka prodaje. Iz tog razloga, uprava Slovenskih željeznica odlučila je putnicima koji žele doživjeti pravu nostalgiju vožnje muzejskim vlakom tijekom ovih blagdanskih dana osigurati dodatni termin, kada se mogu voziti do Kranja, Borovnice, Grosuplja ili Litije i osjetiti blagdanski puls lokalnih zajednica.

105 godina stara parna lokomotiva 25-026

Lokomotive serije 25 počele su se proizvoditi u Bečkoj tvornici lokomotiva Floridsdorf (Austrija) oko 1917. godine prema nacrtima konstruktora Johanna Rihoseka za potrebe vuče teretnih vlakova, ali su se ustalile i za vuču putničkih vlakova.

Parnica 25-026 izgrađena je 1920. godine i danas se nalazi u jedinstvenom ambijentu Željezničkog muzeja Slovenskih željeznica na Parmovoj ulici u Ljubljani, koji je dom tehničkih blaga i uspomena iz željezničke struke.

Jedna je od pet lokomotiva serije 25 u kolekciji parnih lokomotiva u Sloveniji koje su sačuvane do danas. Godine 1977., na 120. obljetnicu pruge Ljubljana - Trst, odabrana je za vožnju jubilarnog vlaka na relaciji Sežana - Trst. Parna lokomotiva duga nešto više od 17 metara, teška gotovo 100 tona i maksimalne brzine od 60 km/h pri kretanju naprijed i maksimalne 50 km/h pri kretanju unatrag, već je 1999. godine aktivirana za promet muzejskih vlakova.

Povratak muzejskog vlaka na tračnice

Počeci projekta Muzejskog vlaka u Sloveniji datiraju iz 1980-ih. Nakon privremene stanke, Slovenija je sada ponovno jedna od rijetkih zemalja u kojima još uvijek možemo vidjeti parnu lokomotivu na tračnicama i voziti se njome.

Parna lokomotiva 25-026

prošla je probnu vožnju u petak, 5. prosinca 2025., a prvi put od 2019. godine, Rok Šmon, najmlađi strojovođa parne lokomotive, vozio ju je od Ljubljane do Kamnika i natrag. U subotu, 13. prosinca, cijela garnitura – parna lokomotiva s vagonima – također je prošla probnu vožnju.

Nakon probne vožnje, Rok Šmon je rekao da mu je kamen pao sa srca, te je objasnio zašto: "Stvarno stanje parne lokomotive nije jasno dok ne krene na probnu vožnju. Tek na takvoj probnoj vožnji u praksi vidite kako se ponašaju obnovljeni ležajevi i mehanički elementi koji omogućuju nesmetan rad (npr. osovine kotača, pokretni dijelovi pogonskog mehanizma itd.). Prethodno se testiraju i druge stvari, poput tlačne opreme, ali ne znate u kakvom su stanju ležajevi dok ne krenete na probnu vožnju i oni se ne razrade. Osim toga, pojavila su se i mnoga druga pitanja o radu lokomotive."

 
Nakon takve pauze, kada lokomotiva nije bila aktivna, nismo znali koju će snagu razviti u praksi, a kakvu će snagu sada imati parni stroj ovisno o stanju brtvi, hoće li lokomotiva uopće razviti brzinu, hoće li ugljen dobro gorjeti i hoće li njegovo izgaranje biti ispravno, hoće li sve biti u redu s propuhom. Bilo je otvorenih još dosta pitanja, na koja nije moguće dobiti odgovore loženjem lokomotive u kotlovnici. Odgovore će dati tek testiranje lokomotive na voznoj vožnji. Na našu veliku radost, lokomotiva se pokazala iznad očekivanja. Još je bila u fazi razrade otprilike na pola puta (ovo je normalan postupak za lokomotivu u vezi s pregrijavanjem elemenata, što utječe i na mehaničke elemente), ali onda je sve radilo kako treba."

Vođovođa Rok Šmon također je rekao da je tijekom remonta bilo dosta izazova s ​​lokomotivom. Između ostalog, uzrokovao ih je dinamo, koji daje struju za svjetla. Zbog mirovanja lokomotive, demagnetizirala se i u početku nije davala ispravan napon. Puno je bilo posla i s kompresorom, koji osigurava komprimirani zrak za kočnice vlaka. Pokreće ga mali parni stroj, čiji je najkritičniji dio prilično komplicirani razvodnik, upravljački dio, koji ima čak šesnaest klipnih prstenova i ovdje se nakupilo mnogo hrđe.

 
Sveobuhvatna procjena lokomotive, pregled kotla, pogonskog sklopa, sigurnosnih sustava, dobivanje svih dozvola i certifikata, obnavljanje vozačkih dozvola... stotine sati i popriličan broj neprospavanih noći bili su potrebni da bi se parna lokomotiva vratila na tračnice.

Osim strojovođe, za upravljanje parnom lokomotivom i dalje je potreban ložač. Tijekom rada bila su prisutna i dva radnika na održavanju kako bi se riješili eventualni problemi. Trenutno je 8 strojovođa i 5 ložača kvalificirano za upravljanje parnom lokomotivom.

„Stvarno stanje parne lokomotive nije jasno dok ne krene u vožnju.“

Vozovoditelj, Rok Šmon, spomenuo je da je tijekom pregleda bilo dosta problema s lokomotivom iz raznih razloga. Između ostalog, izazove je uzrokovao generator pare, koji je bio demagnetiziran zbog mirovanja lokomotive i u početku nije davao ispravan napon. Svoje izazove predstavljao je i zračni kompresor, čiji je pogonski dio para, a najkritičniji dio je razvodnik ili upravljački dio, koji ima čak 16 klipnih prstenova i ovdje se nakupila ogromna količina prljavštine, uglavnom hrđe, zbog mirovanja lokomotive.

 
„Remont nije bio lak. Krenuli smo ispočetka, jer smo 2020. godine odustali od projekta muzejskog vlaka. Sada smo prvo morali obnoviti dozvole strojovođama, a zatim su uslijedila ispitivanja lokomotiva i druge mjere kako bismo došli do danas, probne vožnje“, rekao je Dušan Žičkar, direktor SŽ VIT, d. o. o. 

„Sama vožnja nam pruža veliko zadovoljstvo, jer ovdje ne radimo samo neke dodatne poslove, već smo svjesni da čuvamo važan dio željezničke baštine u Sloveniji i ne primjećujemo ni napore kako bi se moglo očekivati. Ponosni smo! Istina je da smo, posebno zbog nekoliko godina neaktivnosti, sve precizniji u samim vožnjama i obnavljamo svoje znanje u praksi, kako strojovođe tako i ložači“, dodao je Rok zaključno.

Direktor SŽ Putnički prijevoz, Miha Butara, ponosno je nakon uspješnog završetka vožnje dodao: „U ožujku sam najavio da ćemo pokušati uspostaviti parnu lokomotivu 25-026 i muzejske vagone. Jako sam ponosan što smo uspjeli i želio bih zahvaliti cijelom timu i tvrtki SŽ VIT, d. o. o. Dokazali smo da to možemo ako se svi potrudimo. Kao dijete bio sam fasciniran parnom lokomotivom, a ono što sada radimo je očuvanje slovenačke željezničke baštine.“

Zbog iznimnog interesa za takve vožnje, Slovenske željeznice nastoje da muzejski vlak 2026. godine češće vozi prugama, jer se na taj način čuva važna željeznička baština i specifična znanja potrebna za takvu aktivnost.

PR: Slovenske železnice