Dekana u Puli smaknuli su nakon samo 12 sati, koliko će trebati za ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića

Obično vijest traje 24 sata. U slučaju prof. dr. sci. Krešimir Pavelić, dekana Medicinskog fakulteta u Puli nije prošlo ni pola dana. Takvo smaknuće, medijsko i profesionalno svijet ne pamti. Postidio bi se toga i Berija. Ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića smaknut će tko zna kada. Kako kažu, on je nevin dok se ne dokaže njegova krivica, no za javnost, a i poslodavca, nevin nije bio profesor iz Pule. Poznajući hrvatsko pravosuđe, potrajat će. Puno to lakše ide kad krene hajka po medijima. Vjerujete li više političarima, Faktografu, priučenim novinarima ili znanstveniku koji ima zavidnu karijeru?

Dekana u Puli smaknuli su nakon samo 12 sati, koliko će trebati za ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića Nel Pavletić/Pixell
30. 6. 2021

Foto: Nel Pavletić/Pixell

Valja pročitati nešto više o profesoru iz Istre prije nego što ga "spalimo na lomači! Ovo je biografija Krešimira Pavelića, znanstvenika i dekana Medicinskog fakulteta u Puli. Valja isto tako znati i tko je sudjelovao u neviđenoj hajci u kojoj su ga smaknuli u manje od 12 sati otkako se pojavila njegova objava o cjepljenju na Youtube.https://www.youtube.com/watch? v=kJ7eafb8IkM

Krešimir Pavelić rođen je 19. srpnja 1952. godine u Slavonskom Brodu. Znanstveni je savjetnik i redovni profesor u trajnom zvanju. Osnivač je i dugogodišnji pročelnik Odjela za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” te osnivač i pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Obnašao je funkciju generalnog tajnika međuvladine organizacije European Molecular Biology Conference (2008-2013) čiji je bio i potpredsjednik (2004-2008). Redoviti je član European Academy for Sciences and Arts, Redoviti član European Molecular Biology Organization (EMBO akademije). Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1992. te redovni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Član je upravnog vijeća European Molecular Biology Laboratory (EMBL) a obnašao je i funkciju člana stalnog odbora European Medical Research Council, Europske znanstvene zaklade. Obnašao je dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske i člana Saborskog odbora za državne nagrade za znanost te predsjednika Odbora za državne nagrade iz prirodnih znanosti RH. Obnašao je i funkciju eksperta za molekularnu medicinu pri parlamentarnim raspravama Europskog parlamenta na inicijativu Transradikalne stranke. Završio je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine, magistrirao 1977.  a doktorirao 1979.  Znanstveni savjetnik postao je 1985. a redovni profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu 1990. godine. U nekoliko navrata boravio je na specijalizaciji ili kao profesor u SAD i Njemačkoj (Roswell Park Memorial Institute, Buffalo, New York, Institut für Physiologische Chemie, Krankenhaus Eppendorf, Hamburg, College of Medicine, Cincinnati, Ohio Mayo Clinic, Rochester, Minnesota). Do sada je objavio 300 znanstvenih radova u uglednim međunarodnim časopisima. Sudjelovao je na preko 200 međunarodnih znanstvenih skupova kao pozvani ili plenarni predavač. Vodio je brojne domaće  i međunarodne znanstvene projekte. Odgojio je stručnjake od kojih su neki sada direktori medicinskih iI/ili znanstvenih ustanova. Vodio je preko 50  doktorata i  magisterija. Nagrađivan je dvjema nagradama Rektora Sveučilišta u Zagrebu (1973. i 1974.), nagradom Drage Perovića (1973),  federalnom nagradom za mlade znanstvenike ispod 30 godina starosti (1978) te nagradom "Vuk Vrhovac"(1980). Godine 1993. dobio je nagradu Yamagiwa-Yoshida koju dodjeljuje International Union Against Cancer, 1997. Nagradu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a 1998. godine nagrađen je Godišnjom državnom nagradom za znanost. Dobitnik je Fulbrightove stipendije vlade SAD Najveće međunarodno priznanje za svoj znanstveni rad dobio je postavši redovni član EMBO godine 2002. najjače svjetske akademije znanosti o životu koja broji oko 60 nobelovaca. Dao je značajan doprinos problematici prirode transformiranih stanica te razvoja novih prolijekova i medicinskih sredstava.

Izbori u znanstvena zvanja
Znanstveni savjetnik, područje Biomedicina i zdravstvo, Institut "Ruđer Bošković", Zagreb, ožujak, 1985.
Viši znanstveni suradnik, područje Biomedicina i zdravstvo, Institut "Ruđer Bošković", Zagreb, listopad, 1981.
Znanstveni suradnik, područje Biomedicina i zdravstvo, nstitut "Ruđer Bošković", Zagreb, travanj, 1980.
Doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta U Zagrebu s radom "Kombinirana kemoterapija i imunoterapija miševa s malignim tumorima", 1979.
Magistrirao pri Centru za poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu s radom "Efekt imunosupresije na rast tumora u miševa", 1977.
Doktor medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, srpanj 1975.
Nastavna zvanja
- Redoviti profesor u trajnom zvanju, Sveučilišta u Rijeci, 2012.
- Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu, 1990.

Članstva u akademijama
- Redoviti član European Academy for Sciences and Arts, 2018.
- Redovni član EMBO (European Molecular Biology Organization), 2002.
- Redovni član Hrvatske akademije medicinskih znanosti, prosinac, 1994
Dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, lipanj, 1992.

VIDEO: https://www.youtube.com/watch? v=kJ7eafb8IkM

Neki dan je prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, član Europske zaklade za znanost uključen u rad Europskog molekularno biološkog laboratorija govorio o potpunom nedostatku javne znanstvene rasprave, štetnostima i posljedicama cijepljena. Ni jedan medij nije to prenio. Jučer su ga brže bolje smijenili s mjesta dekana Medicinskog fakukteta u Puli i ta je vijest u svim medijima u glavim vijestima Kad ste prije čuli kakvu vijest u “velikim” medijima s Medicinskog fakukteta u Puli?
Najlakše ga je bilo prozvati da širi “antivaxersku propagandu” . O tome se ne smije pričati, za razliku od vaxerske propagande koja se proljeva iz svake rečenice u vijestima, iz svake izjave vladajućih, stručnjaka, stožeraša...
Demokracija bi morala primjenjivati slobodu govora, a ne proganjati znanstvenike koji imaju ogroman opus iza sebe. Nije li ovo moderna verzija Golog otoka?

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.