Kanađani ga drže ga k'o kap vode na dlanu i pomažu mu u potrazi za "lijekom za rak", no on je pokušao i u Hrvatskoj koja ga je otpilila - NEČUVENA ODBIJENICA ŠTAGLJARU

Cijela je normalna Hrvatska u šoku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nakon čak 16 mjeseci odlučivanja odbilo je pratiti potentni projekt profesora Igora Štagljara koji je s nekolicinom istomišljenika i znanstvenika zamislio dobar dio svojih istraživanja i rada na "lijeku za rak" prenijeti u Hrvatsku. MZO je trebao dati za projekt i nešto malo novaca, a na odluku su potrošili vremena koliko je i Uljaniku potrebno da sagradi prekooceanski brod. Oni nisu i neće sagraditi ništa, već će ubiti i ono malo vjere i nade u bolju Hrvatsku i otjerati ne samo Štagljare i njemu slične iz Domovine. Tko god može sad će još lakše donijeti odluku da mu ovdje spasa nema. Najoštriji u komentaru bio je Slaven Letica koji je dao potporu Štagljaru i njegovu hrvatskom timu napisavši: - Prije ili kasnije završit će u "tamnici" svi oni koji onemogućuju napredak. Posebice... Snješka i Tomo

Kanađani ga drže ga k'o kap vode na dlanu i pomažu mu u potrazi za "lijekom za rak", no on je pokušao i u Hrvatskoj koja ga je otpilila - NEČUVENA ODBIJENICA ŠTAGLJARU Sam Motala
29. 1. 2019

Pripremio: Igor Stažić

IGOR ŠTAGLJAR bi mogao biti najbitniji HR znanstvenik - ZNA KAKO IZLIJEČITI RAK, u Torontu sprema rješenja. Kanađani i Amerikanci dali su mu 27 milijuna dolara za razvoj lijeka za rak, drže ga ko kap vode na dlanu, no on je ipak odlučio i dobar dio vremena raditi i razvijati projekte u Hrvatskoj. Mislio je da je došlo vrijeme za prave stvari, za dokazane stručnjake za win-win znanstvena otkrića i biznis koji to prati, no danas ga je "sašila" odbijenica Ministarstva znanosti i obrazovanja kojem je punih 16 mjeseci trebalo da ocijeni hoće li financijski potpomoći projekt koji je sa sličnim ciljevima Štagljar osmislio u Hrvatskoj.  MZO odbilo je financiranje projekta jednom od naših najpoznatijih znanstvenika

Dečko iz Zagreba vodi laboratorij na Sveučilištu u Torontu, gdje sa svojim timom radi na otkrivanju lijekova za neizlječive bolesti. Iako je prije dvije i pol godine rekao da će baš ovih dana imati spasonosnu formulu to se nije dogodilo, sada oprezno kaže: - Napisati naslov je lako. Izliječiti rak nije. Ukratko? Igor Štagljar, dečko iz Zagreba, koji je u Zürichu doktorirao molekularnu biologiju, jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za proteomiku i sistemsku biologiju. Barem tako kaže Wikipedija. Za sebe on kaže da je znanstvenik u potrazi za novim saznanjima o raku i ostalim bolestima kao što su Parkinsonova bolest i cistična fibroza.

Upravo s navedenim referencijama jedan je od najtraženijih molekularnih biologa na svijetu, no usprkos tome odlučio je još 2017. dobar dio svog vremena provoditi u Hrvatskoj i to ponajprije radeći na znanstvenim projektima s našim najvećim stručnjacima. I tako je pred 16 mjeseci predao i projekt “Inovativnom tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu” i to u suradnji s kolegama kliničarima s KBC Jordanovac, akademikom Miroslavom Samaržijom i profesorom Markom Jakopovićem. I daleko su odmakli i uporno čekali hoće li njihov trud, minuli rad, ulaganje u budućnost i otkrića prepoznati i oni iz Ministarstva koji trebaju odvojiti i nešto novca za daljnji rad. Po već oprobanom hrvatskom scenariju dobili su odbijenicu. Bio je to šok za profesora Štagljara, ali jednako tako i za cjelokupnu hrvatsku znanstvenu zajednicu i za sav normalan svijet kojima je pun kufer uravnilovke, uprosječivanja, kalkuliranja, odugovlačenja, socijalističkog ponižavanja...

Jedan od brojnih komentara na Facebook objavu prof. Štagljara je i onaj čovjeka iz struke, ali marketingaša, Slovenca iz Ptuja, Borisa Gerjoviča. Poduzetnik iz farmaceutske industrije i tim lider NU GEN, GmbH napisao je:

- Zar i Ti prijatelju. Pa opće je poznato, da bi Vaš projekta mogao spasiti i cijeli svijet - pa opet ne biste dobili ništa u CRO. Vi bi to u vladavinu đavola dovodili Krista? E pa ne ide. Mogu ljudi iz ove regije svugdje u svijetu napraviti velike rezultate, ali ne mogu ovdje - kao da si zaboravio zbog čega ste od tu otišli?!

Slično je reagirao i profesor molekularne biologije Gordan Lauc sa stažom izvanrednog profesora u Johns Hopkins University:

- Igore, zar si ti doista mislio da će recenzenti iz našeg socijalističkog sustava ove skromne hrvatske novce dati jednom kapitalističkom znanstveniku koji osim što živi u bogatoj zemlji, još ima i nekakve komercijalne projekte, patente, firme i slična zla... Osobno ja takve projekte kroz MZO više niti ne pokušavam pisati, jer znam da nemam nikakve šanse... Tu čak nije problem u administraciji, već u recenzentima koji dolaze iz mentaliteta da sve resurse treba pravedno (ravnomjerno) raspodijeliti. Svi oni pokušali su razumjeti situaciju u kojoj se našao neshvaćeni profesor Igor Štagljar u Hrvatskoj i zlatom traženi znanstvenik u SAD-u. Švicarskoj, Kanadi... Evo što je on sam napisao o dvojbenoj odluci MZO:

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske (MZO) odbilo financiranje našeg projekta “Inovativnom tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu”

Većina ljudi iz Hrvatske koja je uključena u njen znanstveni život je upoznata s činjenicom da sam se od 1. rujna 2017. djelomično vratio u Hrvatsku, jer sam prihvatio poziciju voditelja laboratorija na splitskom Institutu za Istraživanje Života (engleski Mediterranean Institute for Life Sciences - MedILS). Ta funkcija mi dopušta da se natječem za projekte koje raspisuju MZO i Hrvatska Znanstvena Zaklada (HZZ). Moj prvi projekt pod nazivom “Inovativnom tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu” sam prijavio 1. Listopada 2017 godine, i to u suradnji s kolegama kliničarima s KBC Jordanovac, Akademikom Miroslavom Samaržijom i Profesorom Markom Jakopovićem.

Mislim da nije potrebno naglasiti da su dotični kolege prepoznati kao vrhunski stručnjaci u području liječenja karcinoma pluća u međunarodnim razmjerima, a ja bih se usudio reći da se radi o našim najboljim liječnicima u tom području. Naš projekt kojeg smo poslali na evaluaciju u MZO prije 16 mjeseci je prvi u svijetu koji opisuje primjenu naše nove inovativne metode za pronalaženje lijekova protiv najučestalije forme karcinoma pluća ne-malih stanica uzrokovane mutacijama u K-RAS genu, i temelji se na našem nedavnom otkriću tri lijeka protiv slične forme karcinoma pluća ne-malih stanica, ali uzrokovana mutacijama u EGFR genu. Važno je spomenuti da su naša nova tehnologija i ta tri lijeka nedavno opisana u dva odvojena međunarodna patenta (vidi slike).

Široj javnosti je poznato da sam svojim dosadašnjim radom u Torontu namakao na kompetitivnim natječajima od kanadskih i američkih znanstvenih Fondacija milijunska sredstva za istraživanja u ovom području (točnije oko 27 milijuna kanadskih dolara u posljednjih 10 godina), ali, kao što možete primijetiti, s vrhunskim timom stručnjaka u području liječenja karcinoma pluća iz Hrvatske nisam u stanju dobiti financiranje projekta u Hrvatskoj. Nadalje, MZO-u je trebalo 16 mjeseci - od 1. listopada 2017. do današnjeg dana, 29. siječnja 2019. - da ocijeni naš projekt, što je presedan svjetskih razmjera.

Na kraju, moram spomenuti da me najviše zabrinjava činjenica da smo moji kolege Samaržija, Jakopović i ja dobili 7 od maksimalnih 14 bodova za stavku pod naslovom “Opseg i snaga partnerstva”.

Nakon gore navedenog pozivam Vas da sami prosudite radi li Ministarstvo Znanosti i Obrazovanja Republike Hrvatske dobar posao, te da li potiče izvrsnost u hrvatskoj znanosti. Ovakvu je odluku teško interpretirati na bilo koji način osim da znanstvenici iz Hrvatske koji su uspjeli u inozemstvu nisu nimalo dobrodošli u svojim nastojanjima da joj vrate nešto od svog bogatog znanja.

I onda se naši političari čude kada nam mladi odlaze u inozemstvo i još ih k tomu kritiziraju.

Svemu tome nadovezao se i Igor Rudan, još jedan naš profesor na privremenom radu u Edinburgu kojeg jednako tako privlači ideja da se vrati kući i da svojim iskustvom i znanjem promijeni Hrvatsku. Napisao je:

- Ovo je baš došlo u jako lošem trenutku. Naime, grupica ljudi poput Pero Lučin, Saša Zelenika i Tome Antičić uspjeli su napravili tektonske pomake prema naprijed, jer su broj znanstvenih projekata u RH uspjeli smanjiti s valjda 3000 na samo oko 600 trenutno. Tih današnjih 600 su svakako bolji i konkurentniji u odnosu na one tisuće beznačajnih, gdje se svima dijelio relativno malen novac bez ikakvih pravih kriterija, a još manje kasnije evaluacije. I sada je idući logičan korak tih reformi promovirati kulturu izvrsnosti i kvalitete u znanosti, osnaživati suradnju s međunarodnim znanstvenicima, pogotovo našima koji su nešto postigli u inozemstvu, kako bi se i tih 600 projekata vremenom smanjilo na 300 ili 400 još boljih, i sa značajnim međunarodnim sufinanciranjem i razmjenama. I nakon toga, ostat će kao zadatak još potaknuti translaciju raznih otkrića u intelektualno vlasništvo i primjenu, i RH će imati puno, puno bolju znanost nego danas. Ta je reforma u tijeku zahvaljujući skupini prilično upornih ljudi, pa je poseban peh u ovom slučaju što je ovaj projekt nudio baš te iduće važne korake za reformu HR znanosti - tj., povezivanje s našim znanstvenicima u inozemstvu, a i translaciju - kao rijetko koji drugi. A izgleda da u konačnici nije ušao u 25 posto financiranih zbog dijela ocjene na koju najviše utječu lokalni recenzenti. Možda čitav ovaj novi sustav načelno i funkcionira bolje od prethodnih, ali ovo je baš tragikomičan primjer kako i taj mali utjecaj lokalnih recenzenata može napraviti razliku za jedan odličan projekt koji je trenutno bio čak i strateški bitan za čitavu ovu reformu i sve njezine pozitivne namjere. Baš šteta.

Za kraj je Igor Štagljar kazao da zna koja je zapravo pozadine ove odbijenice te je ustvrdio:

- Moja afilijacija je na MedILS-u i to je trn u oku hrvatske znanosti! Takav maćehinski odnos prema MedILS-u se mora promijeniti i ja ću se zato boriti svim svojim snagama!

U post scriptum Štagljar je dodao:

P.S.
Ovo je kratki sažetak našeg projekta pa presudite sami koliko laboratorija diljem svijeta kao i u Hrvatskoj mogu ostvariti nešto slično:

Karcinom ne-malih stanica stanica pluća (non-small cell lung cancer NSCLC) najčešći je oblik karcinoma pluća koji je trenutno vodeći uzrok smrtnosti vezanih uz karcinome u svijetu i Hrvatskoj. Procjenjuje se da će 3,000 ljudi u Hrvatskoj umrijeti od NSCL karcinoma ove godine. Mutacije u K-RAS proteinima vezane su uz pojavu 25% svih NSCL karcinoma. K-RAS protein, u interakciji s membranom i nizom drugih staničnih protein ključan je provođenju signala, koji u aberantnoj formi dovode do povećane proliferacije stanica, angiogeneze, metastaze i otpornosti ka apoptozi. Na žalost, trenutno ne postoje terapeutska rješenja koja bi inhibirala signale mutiranih K-RAS proteina. Prijenosom znanja i cutting-edge inovativne tehnologije stvorit ćemo u Hrvatskoj tržišno orijentirani znanstveni referentni centar za nužno potrebno identificiranje novih terapeutskih rješenja za NSCL karcinom.

Grupa prof. Igora Štagljara, voditelja ovog projekta, razvila je inovativnu tehnologiju u području proteomike, Mammalian Membrane Two-Hybrid (MaMTH) tehniku. MaMTH tehnikom moguće je po prvi put identificirati interakcije proteina s proteinima membrane i testirati nove terapeutike (male molekule i antitijela) koji modificiraju te interakcije u stanicama u prirodnim uvjetima. Trenutno ne postoji niti jedna druga tehnika koja to omogućava. U ovom projektu MaMTH tehnologijom identificirat ćemo proteine koji stupaju u interakciju s izvornim (wild-type) proteinom i s 4 najčešće mutirane K-RAS izoforme (G12C, G12V, G12D i G12A) u NSCL karcinomu i identificirati male inhibitorne molekule i unutarstanična antitijela koja inhibiraju interakcije s mutiranim K-RAS izoformama. Znanstveni dio projekta suradnja je dva nerazdvojna aspekta primjenjenih medicinskih istraživanja: molekularno biološki (MedILS) i klinički dio (Klinički bolnički centar (KBC) Jordanovac). Na MedILSu ćemo identificirati proteine u interakciji s K-RAS kao i testirati male inhibitorne molekule i unutarstanična antitijela in vitro, na staničnim linijama NSCL karcinoma. Novo identificirane terapeutski targeti, inhibitorne molekule i unutarstanična antitijela koja pokažu aktivnost u NSCL staničnim linijama ulaze u drugu fazu istraživanja na KBC Jordanovcu na primarnim staničnim linijama pacijenata oboljenih od NSCL karcinoma te će grupa prof. Miroslava Samaržije, vodećeg hrvatskog pulmologa, ispitati njihovu snagu, selektivnost i farmakokinetičke karakteristike. Terapeutski targeti i terapeutske molekule s najvećim terapeutskim potencijalnom ulaze u diseminacijski dio projekta koja se odnosi na transfer rezultata, znanja i tehnologije na tržište. Suradnja s poslovnim sektorom i usmjeravanje znanstvene aktivnosti ka potrebama tržišta kao i edukacija mladih znanstvenika zaposlenih na projektu bit će aktivna od samog početka projekta kroz zajedničko mentoriranje mladih znanstvenika od strane znanstvenog tima kojeg će činiti voditelj projekta, klinički projektni partner i vanjski suradnik iz poslovnog sektora.

Ovim projektom značajno ćemo doprinijeti identificiranju novih terapeutskih metoda u liječenju prevalentnog i neizlječivog NSCL karcinoma, uspostavit ćemo i educirati interdisciplinarni tim mladih znanstvenika (molekularno biološkog i kliničkog uspmjerenja) na inovativnoj, jedinstvenoj u svijetu i široko primjenjivoj vlastitoj tehnologiji i stvoriti prvi centar za takva istraživanja u Europi. Velika je vjerojatnost da će rezultati projekta imati visoki tržišni potencijal. Studija provjere i zaštite intelektualnog vlasništva koja će biti provedena tijekom provedbe projekta pokazat će najisplativiji oblik zaštite i trasfera tehnogije rezultata projekta.

Kako bi osigurali najveću moguću vidljivost sadržaja i rezultata projekta ekstenzivne diseminacijske aktivnosti bit će usmjerene ka svim relevantnim dionicima u području, uključujući znanstvenu zajednicu, privatni sektor, aktere iz civilnog društva (udruge pacijenata i socijalno ranjive skupine), obrazovnu zajednicu, te relevantane dionike iz javne i državne uprave.

Voditelj projekta prof. Igor Štagljar kroz svoju znanstvenu karijeru utjelovljuje temeljnu svrhu ovog projektnog poziva. Vrhunski znanstvenik i innovator (proglasen inovatorom godine u Kanadi 2015.), dobitnik brojnih prestižnih priznanja, niz godina usmjerava svoj znanstveni rad ka tržišno nužnim znanstvenim rješenjima. Nedavno je i su-osnovao start-up tvrtku ProteinNetwork Therapeutix (PN-Tx) u Torontu, Kanada, te time postao direktni poslovni dionik u području primijenjene znanosti. Nesumnjivo je da će njegovo vodstvo projekta podići inovacijski potencijal hrvatskog znanstvenog ozračja.

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 20.11.2018.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.