„To više nije hrana, već kemijski eksperiment!” Liječnik nakon 40. godine potpuno izbacuje kobasice, hrenovke, salame... iz prehrane - tempirana je to bomba u našem organozmu
Čak i male količine mogu povećati rizik za zdravlje, pripazite i na šećer! Dr. Mihail Pautov, liječnik ,otkrio je koju hranu izbjegava nakon 40. godine i zašto smatra da bi je svi trebali izbaciti iz prehrane.
Sveučilište Harvard: - Konzumacija samo 30 grama prerađenog mesa dnevno – što otprilike odgovara jednoj kriški slanine – može povećati rizik od raka debelog crijeva za oko 15 posto.
Napisao: Borut Černelič
Prema njegovu mišljenju, srce i krvne žile zaslužuju posebnu pozornost nakon četrdesete godine jer među prvima osjećaju posljedice starenja i kroničnog stresa.
„Nakon četrdesete godine pravo je vrijeme za promjene u načinu života”, naglašava.
Prerađeno meso na vrhu popisa
Dr. Pautov savjetuje da se iz prehrane što je više moguće izbace:
kobasice,
hrenovke,
salame,
industrijski proizvedena slanina.
Prema njegovim riječima, prerađeno meso jedan je od najvećih „sabotera” našeg zdravlja.
Također ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još 2015. godine klasificirala prerađeno meso kao kancerogen iz skupine 1, što znači da postoje dostatni dokazi koji ga povezuju s razvojem raka kod ljudi.
„Dim, konzervansi i nitriti u tijelu se pretvaraju u tvari koje oštećuju stanice. To je poput tempirane bombe”, upozorava liječnik.
Čak i male količine mogu povećati rizik
Studija Sveučilišta Harvard iz 2023. godine pokazala je da konzumacija samo 30 grama prerađenog mesa dnevno – što otprilike odgovara jednoj kriški slanine – može povećati rizik od raka debelog crijeva za oko 15 posto.
Slični rezultati stižu i sa Sveučilišta Oxford, gdje su istraživači potvrdili povezanost između česte konzumacije industrijski prerađenih mesnih proizvoda i povećanog rizika od raka želuca i gušterače.
„Nisam protiv mesa”, kaže dr. Pautov. „No, ako proizvod može mjesecima stajati na polici i izgleda gotovo poput plastike, onda to više nije hrana, već kemijski eksperiment.”
Pripazite i na šećer
Još jedna namirnica na koju upozorava jest rafinirani šećer.
Prema njegovim riječima, sam šećer nije neprijatelj, pod uvjetom da se konzumira umjereno i u svojem najmanje prerađenom obliku. Problem nastaje prvenstveno zbog velikih količina bijelog šećera i slatkiša.
„Tada šećer postaje gorivo za upalne procese koji mogu povećati rizik od razvoja raka”, objašnjava.
Česti nagli porasti razine šećera u krvi opterećuju gušteraču, prisiljavajući je na proizvodnju veće količine inzulina. Visoke razine inzulina, pak, mogu potaknuti rast stanica – uključujući rast stanica koje su već pretrpjele abnormalne promjene.
Studija objavljena 2022. godine u časopisu *Nature* otkrila je povezanost između povišene razine šećera u krvi i povećanog rizika od raka dojke kod žena u postmenopauzi.
Prema riječima dr. Pautova, prekomjerna konzumacija šećera može privremeno oslabiti funkciju imunološkog sustava.
„Umjesto da štite tijelo od ozljeda i infekcija, bijele krvne stanice zauzete su preradom viška glukoze. To je kao da šaljete vojsku da skuplja omote od slatkiša umjesto da čuva granice”, slikovito opisuje.
Što kaže znanost?
Stručnjaci se uglavnom slažu da je preporučljivo ograničiti konzumaciju prerađenog mesa jer postoje uvjerljivi dokazi koji ga povezuju s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, posebice raka debelog crijeva.
Kada je riječ o šećeru, situacija je ipak nešto složenija. Sam šećer nije izravan uzročnik raka; međutim, njegova prekomjerna konzumacija može pridonijeti pretilosti, inzulinskoj rezistenciji i kroničnoj upali, a sve to povećava rizik od brojnih kroničnih bolesti.
Stoga stručnjaci prvenstveno preporučuju umjerenost i prehranu koja se temelji na minimalno prerađenim namirnicama, obilju povrća, voća i mahunarki te kvalitetnim izvorima proteina.
https://www.metropolitan.si/zdravje/cigareti-kajenje-kardiolog-kirurg-zdravnik-aleksej-utin/