Zloglasni ruski Wagner regrutira Europljane za sabotaže u NATO zemljama pod kontrolom GRU-a

Zbog smanjenog broja klasičnih obavještajaca u Europi, ruske službe se sve više oslanjaju na posrednike poput Wagnera za izvođenje prljavih operacija, uključujući podmetanje požara i širenje propagande.

Zloglasni ruski Wagner regrutira Europljane za sabotaže u NATO zemljama pod kontrolom GRU-a Twitter
16. 2. 2026

Regruteri i propagandisti povezani s ruskom skupinom Wagner postali su ključni u organiziranju sabotaža diljem Europe, prema zapadnim obavještajnim izvorima.

Nakon neuspjele pobune u lipnju 2023. i smrti osnivača Jevgenija Prigožina, status Wagnera ostao je nejasan, no njihova mreža regrutera dobila je novu ulogu u privlačenju ranjivih Europljana za nasilne akcije na teritoriju NATO-a.

Iskorištavanje mreže Wagnera u ruskim obavještajnim operacijama
GRU, ruska vojna obavještajna služba, koristi postojeću mrežu Wagnera kao učinkovit, iako grub, alat za provođenje sabotaža i ometanja u Europi, nastojeći oslabiti zapadnu potporu Ukrajini.

Zbog smanjenog broja klasičnih obavještajaca u Europi, ruske službe se sve više oslanjaju na posrednike poput Wagnera za izvođenje prljavih operacija, uključujući podmetanje požara i širenje propagande.

Metode regrutacije i slojevi prikrivanja
Regrutirani pojedinci, često društveno marginalizirani i ekonomski ranjivi, pristaju na zadatke zbog novčane koristi, dok ruske obavještajne službe koriste višeslojne posrednike kako bi prikrile svoju odgovornost.

Wagner je razvio profesionalne kanale na društvenim mrežama, posebno na platformama poput Telegrama, kojima učinkovito cilja i regrutira operativce, što je nastavak prakse Prigožina i njegove Agencije za internetska istraživanja.

FSB se oslanja na kriminalne i dijasporske mreže, no one su manje učinkovite u masovnom regrutiranju u usporedbi s mrežom Wagnera.

Primjer iz Ujedinjenog Kraljevstva i sigurnosni izazovi
U Ujedinjenom Kraljevstvu, mreža Wagnera regrutirala je mlade muškarce putem internetskih chat soba za izvođenje sabotaža, što je rezultiralo napadom na skladište u Londonu i dugogodišnjom zatvorskom kaznom za počinitelja.

Europske sigurnosne službe prate i razotkrivaju ovu mrežu, no i dalje se suočavaju s izazovima zbog anonimnosti i složenosti operacija koje koriste posrednike i amaterske sabotažere.

Unatoč većem broju osujećenih napada, ruske obavještajne strukture gube na stručnosti i tajnosti kada koriste takve posredničke mreže, što daje prednost sigurnosnim službama u Europi.