"Covid 19 je mala beba prema NOx!" U Europi od štetnih plinova i čestica ubijeno njih 307.000, a moglo ih je skončati upola manje da su se pridržavali mjera

Zagađenje zraka također je bio čest uzrok preranih smrti i bolesti u Europi 2019. godine, prema analizi Europske agencije za okoliš (EEA). Otkrili su da je u 2019. izloženost sitnim česticama PM 2,5 ubila 307.000 ljudi, od kojih bi 178.000 moglo preživjeti da su države slijedile najnovije smjernice za čišći zrak. Tri su glavna zagađivača - čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon. 

"Covid 19 je mala beba prema NOx!" U Europi od štetnih plinova i čestica ubijeno njih 307.000, a moglo ih je skončati upola manje da su se pridržavali mjera Pete Linforth / Pixabay
22. 11. 2021

Foto: Pete Linforth / Pixabay

Zagađenje zraka u Europi još uvijek ubija 300.000 ljudi godišnje. Prerane smrti uzrokovane zagađenjem zraka finim česticama pale su za 10 % godišnje diljem Europe, ali nevidljivi ubojica još uvijek izaziva 307.000 prijevremenih smrti godišnje.

Prema posljednjim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), granica za kvalitetan zrak u smislu koncentracije finih čestica PM 2,5 postavljena je na pet mikrograma po kubičnom metru. Istraživanje Europske agencije za okoliš uključilo je 41 državu, 27 članica Europske unije i ostale zemlje na europskom kontinentu.

Kako je izvijestila EEA tijekom tjedna, na zdravlje stanovništva EU-a utjecala su tri glavna zagađivača - čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon. Većina smrtnih slučajeva, 307.000, uzrokovana je sitnim česticama, dok je do 40.400 prijevremenih smrti bilo posljedica kronične izloženosti dušikovom dioksidu, a do 16.800 preranih smrti uzrokovano je izlaganjem prizemnom ozonu. Kako su istraživači objasnili, zbog različitih korelacija između ova tri zagađivača, smrt se ne može spojiti u jedan broj.

U izvješću je EEA također predstavila prednosti poboljšanja kvalitete zraka u skladu s novim smjernicama WHO-a. Međutim, istraživanje također pokazuje napredak u pogledu plana EU-a za postizanje nulte zagađenosti zraka. Time se predviđa da će se do 2030. godine prerane smrti zbog izloženosti finim česticama smanjiti za više od 55 posto. Podaci istraživanja pokazuju da je EU trenutačno na dobrom putu da postigne ovaj cilj, s tim da je broj tih smrtnih slučajeva pao za oko trećinu između 2005. i 2019. Kvaliteta zraka u Europi poboljšala se 2019. u odnosu na 2018., što se poboljšalo. Također je prikazano u manje negativnih učinaka na zdravlje. Smanjenje onečišćenja rezultat je dugoročnog trenda potaknutog politikom smanjenja emisija stakleničkih plinova i čišćeg zraka, priopćila je EEA.

"Udisanje čistog zraka trebalo bi biti osnovno ljudsko pravo. Neophodan je uvjet za zdrava i produktivna društva. Iako se kvaliteta zraka u našoj regiji posljednjih godina poboljšala, pred nama je još dug put kako bismo dosegli razine navedene u zakonu. nove preporuke SZO-a", rekao je regionalni direktor SZO-a za Europu Hans Henri P. Kluge.

Onečišćenje zraka glavni je uzrok prerane smrti i bolesti te predstavlja najveći rizik za zdravlje okoliša u Europi. Bolesti srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti uzrokovane onečišćenjem zraka, a slijede ih plućne bolesti i rak pluća.Kao što je EEA objavila u rujnu, onečišćenje zraka još uvijek je previsoko u većini zemalja članica EU. Prema WHO-u, sedam milijuna ljudi umire svake godine od zagađenog zraka diljem svijeta.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.