Tužno: napustio nas je nobelovac i jedan od najutjecajnijih američkih diplomata

Kissinger se s Titom susreo šest puta! Sinonim je bio za američku vanjsku politiku u epohi Hladnog rata! Jugoslavija je za njega bila država koja je otvorila napuklinu u istočnom, komunističkom bloku i cijenio ju je

Vijest o njegovoj smrti objavila je njegova tvrtka.

Rođen 1923. godine u njemačkom gradu Furthu. Nakon dolaska na vlast Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije Adolfa Hitlera i prvih progona Židova s obitelji se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine. Po dolasku u Ameriku, svoje je ime Heinz Alfred zamijenio imenom Henry, a prezime Kisinger ubuduće je izgovarano kao Kissinger.

Tužno: napustio nas je nobelovac i jedan od najutjecajnijih američkih diplomata KIM KYUNG HOON AGENCIJA REUTERS / PIXSELL
30. 11. 2023

Foto: KIM KYUNG HOON / REUTERS / PIXSSEL /ARHIV SFRJ

Američki državnik Henry Kissinger preminuo je u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je njegova konzultantska tvrtka Kissinger Associates. Pobornik realpolitike u ostvarivanju američkih interesa, bio je, među ostalim, državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost.Kissinger je dobio Nobelovu nagradu za mir za sporazum o povlačenju američke vojske iz Vijetnama, no s druge strane , mnogi ga smatraju ratnim zločincem zbog američke politike.borbom protiv lijevih vlada u Latinskoj Americi 1970-ih.Kissinger se također okrivljuje za američku kampanju bombardiranja Kambodže tijekom Vijetnamskog rata, što je dovelo do uspona ubojitih Crvenih Kmera režima, te za potporu puču protiv legitimne demokratske vlade Čilea Kissinger je bio vođa tajne diplomacije koja je dovela do posjeta predsjednika Richarda Nixona Kini 1972. i normalizacije odnosa koji su uključivali komunističku zemlju kao stalnu članicu UN-a Vijeće sigurnosti 1971.

Aktivno delovanje v vladi je zamenjal za pisanje knjig

Henry Kissingereer rođen je 27. svibnja 1923. u Furthu u Njemačkoj i zajedno s obitelji pobjegao je od nacističkog progona Židova u Sjedinjene Države 1938. Dobio je državljanstvo 1943., postao je vojnik tijekom Drugog svjetskog rata, a kasnije je zaradio doktorirao na Sveučilištu Harvard, gdje je i predavao. Stasao u New Yorku, Kissinger je tijekom rata služio u američkoj vojsci u Europi. Nakon Drugog svjetskog rata upisao je studij na Harvardu, gdje je diplomirao 1950, a doktorirao 1954. godine. Već sljedećih godina bio je profesor na tom fakultetu, s vremenom postajući savjetnik u više državnih institucija tijekom 1960-ih godina.

Nakon pobjede Richarda Nixona na izborima krajem 1968. godine, on je pozvao Henryja Kissingera u svoj tiZanimala se za pitanja diplomacije i nacionalne sigurnosti. U administraciji Richarda Nixona prvo je obnašao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost, a postao je državni tajnik 1973. On i Nixon bili su u bliskim odnosima, iako ga je predsjednik, prema snimkama Bijele kuće objavljenim nakon afere Watergate, uvredljivo nazivao "svojim Židovom" . Nixon je svoju ostavku zbog afere uputio Kissingeru s kojim se zajedno molio uoči ostavke.Kissinger je na mjestu državnog tajnika ostao i u vladi predsjednika Geralda Forda, a oprostio se od funkcije s pojava vlade demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera 1977. osim aktivnog rada u vladi, pisao je knjige, predavao i osnovao konzultantsku tvrtku za međunarodne poslove. Također je bio član povjerenstava i neformalni savjetnik mnogih američkih predsjednika.

Njegove su knjige obavezna literatura za američke diplomate

George Bush mlađi ga je 2002. imenovao predsjednikom Povjerenstva za istragu terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., no brzo je dao ostavku na tu dužnost.Kissingerove knjige, članci i savjeti ostali su gotovo obvezno štivo američkih i stranih diplomata. do danas, a stalno je imao i brojne kritičare, primjerice Bernie Sanders se 2016. tijekom borbe za demokratsku predsjedničku nominaciju hvalio kako mu Kissinger nikada nije bio prijatelj, ali da je prijatelj Hillary Clinton. Na mjestu državne tajnice u vladi Baracka Obame također je nekoliko puta tražila savjet od Kissingera.Kissinger je zagovarao politiku obuzdavanja umjesto konfrontacije, a to je dovelo do kasnijih sporazuma o naoružanju sa Sovjetskim Savezom, a na Bliskom istoku, nakon Yom Kippur rata 1973., bio je poznat po takozvanoj taksi diplomaciji između Izraela i arapskih zemalja. Zagovornici ljudskih prava kritiziraju ga zbog realpolitike, jer nikada nije stavljao prava u inozemstvu u prvi plan američkih nacionalnih interesa, a njegova ostavština iz Vijetnamskog rata mješovita je, unatoč Nobelovoj nagradi za mir 1973. za Pariški sporazum.Unatoč Nixonovom obećanju prije izbora 1968. da ima tajni plan za okončanje rata, to se oteglo do pada Saigona, današnjeg Ho Chi Minha Grad, kada su sjevernovijetnamske snage zauzele Južni Vijetnam.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.