Tko je čovjek koji je ujedinio Sabor? Ajde da se u bar nečem slažu vlast i oporba! Pohvale Ivanu Klešiću jer "časno obavlja posao državnog revizora sve ove godine"

A kakvi bi im tek rezultati bili da im revizorska plaća nije mizernih 7000 kn, već recimo bar pola one koje imaju guverneri HNB-a od 50.000 kuna!!!

Kao rijetko kada bez sukoba vladajućih i oporbenjaka. Na tapetu Sabora danas je bila Državna revizija i njen glavni revizor koji je zaslužio čistu peticu. Unisono je naš parlament kazao kako je i u 2021. ovaj ured časno obavljao svoj posao.

Zanimljivo, kako kaže Ivan Klešić, glavni državni reviozor: - U Mađarskoj revizori imaju daleko veće plaće od zaposlenika središnje banke, a naš guverner ima tri puta veću plaću od mene!!!

Pitanja su frcala na sve strane, a tako smo saznali da su zamjerke na rad među 44 političke stranke dobili Pametno, Živi zid, BUZ i Neovisni za Hrvatsku. Zanimljivo, nitko od njih ništa na sjednici nije o tome progovorio ni riječi.

- Tko zna što bi Državna revizija otkrila da nisu podkapacitirani, da im nedostaju revizori, da imaju male plaće..., upitao je Ivan Klešić, a zanimljiv mu je odgovor protu pitanjem dao Boris Lalovac, bivši ministar financija:

- Tko bi bio ministar, kad netko u HNB-u ima plaću od 72 tisuće kuna?
Naravno da je to nakaradno, to je poruka društvu da ima važnijih ljudi od premijera koji nosi najveći teret odgovornosti. Upitao se: Zašto bi netko htio biti ministar ili doći raditi u Ured za reviziju, kad netko u HNB-u ima bruto plaću od 72 tisuće kuna.

 

09.06.2022., Zagreb - Sabor 11. sjednicu nastavlja raspravom o Izvjescu o radu Drzavnog ureda za reviziju za 2021. Photo: Patrik Macek/PIXSELL Patrik Macek / Pixell
9. 6. 2022

Foto:  Patrik Macek/PIXSELL

Zastupnici su kao rijetko kada tako složno raspravljali o prošlogodišnjem radu Državnog ureda za reviziju. Puna su im usta, i vladajućima i oporbenjacima bila hvale glavnog državnog revizora i Ureda kojem je na čelu Ivan Klešić! Istaknuli su:

- Ovo je časno obavljen posao.

Najvećim problemom u radu svog Ureda Ivan Klešić, glavni državni revizor je označio plaće ovlaštenih revizora.

- To je težak posao, rudarski rad, a plaće male, to je razlog zašto mladi ljudi ne žele doći, odgovorio je Dragani Jeckov (SDSS) koja je potencirala kako je iz Ureda lani otišlo 16 zaposlenika.

Klešić je priznao da je održavanje broja zaposlenika, odnosno zapošljavanje mladih, poseban izazov.

- Imamo smjenu generacije, koncem prošle godine od 370 sistematiziranih bilo je popunjeno 288 radnih mjesta, naveo je.

Rješenje za njega su plaće i dakako pravedniji sustav nagrađivanja u državnoj upravi, za što će se posebno založiti u budućem periodu.

Rade Borić (ZLB) ga je upitala: - Je li nekome u interesu da je Ured potkapacitiran?

Evo što je Klešić odgovrio: - Na nedavno raspisani natječaj za 20 revizora javilo samo njih 17, a pitanje je hoće li svi proći zahtjevan test. Rješenje su plaće. Nitko neće raditi ovaj posao za plaće koje revizori imaju“. Otkrio je i da revizori kad polože revizorski ispit, što je pandan pravosudnom, imaju plaću oko sedam tisuća, viši do devet tisuća, pomoćnici 15 tisuća kuna.

U Mađarskoj revizori imaju daleko veće plaće od zaposlenika središnje banke, a guverner ima tri puta veću plaću od mene, rekao je Klešić.

Odgovorio je i Borisu Lalovcu (SDP) kako Ured misli servisirati zahtjeve za revizijom koju traže svi pobjednici lokalnih izbora.

- Baš i nemam odgovor kako to realizirati, s obzirom da imamo 576 lokalnih jedinica i oko 240 revizorskih timova, možemo to obaviti, ali samo da radimo to, te dvije revizije koje su zakonska obveza – reviziju političkih stranaka i izvršenja državnog proračuna, kazao je.

Posebnim izazovom označio je održavanje broja zaposlenika, odnosno zapošljavanje novih. Koncem prošle godine od 370 sistematiziranih mjesta u Uredu popunjeno je bilo 305, iz Ureda je otišlo 12 zaposlenika. Teško je dobiti stručne i iskusne osobe koje su spremne obavljati složene poslove uz sadašnje plaće, rekao je Klešić.

Na razini EU korupcijom nestaje oko 120 milijardi eura


Na razini EU godišnje korupcijom nestaje oko 120 milijardi eura, istaknuo je glavni državni revizor, tumačeći da njegov Ured nema zakonske ovlasti da se neposredno bori s korupcijom.

Najčešće nepravilnosti koje Revizija otkriva kod subjekata su računovodstveno poslovanje, rashodi, javna nabava, prihodi te planiranje.

Ključnim izazovima koje očekuje, Klešić je označio financijsku održivost zdravstvenog sustava, povlačenje čim više sredstava iz fondova EU, te da na vrijeme povučemo sredstva za obnovu od potresa koja su nam na raspolaganju. Moraju se povući u roku od 18 mjeseci, a malo vremena imamo, upozorio je Klešić.

Četiri stranke dobile uvjetna mišljenja


U 2019. HDZ i SDP su ostvarile najznačajnije prihode 59,4 posto ukupnih prihoda i obje su dobile bezuvjetna mišljenja. Poslovale su u skladu s propisima. Četiri su stranke dobile uvjetna mišljenja: BUZ, Neovisni za Hrvatsku, Pametno i Živi zid! Ivan Klešić je potvrdio kako je HDZ unatrag sedam godina uvijek dobivao bezuvjetno mišljenje i za financijske izvještaje i za usklađenost poslovanja.

Glavni državni revizor izvijestio je kako su od predviđenih 299 revizija, u 2021. obavljene 254, a 45 započetih, bit će završene u ovoj godini.

 - Sva izvješća dostavljena su Saboru i DORH-u, te objavljena na našim mrežnim stranicama, osim izvješća o reviziji učinkovitosti upravljanja strateškim robnim zalihama za 2019. i 2020. koje je označeno kao vrlo tajno, kazao je i naglasio kako oznaku tajnosti s izvješća može skinuti Vlada koja je oznaku stavila.

Klešić kaže da su revizijom utvrđene određene nepravilnosti i propusti u upravljanju strateškim robnim zalihama, pa je Ravnateljstvu za robne zalihe dano 17 naloga i preporuka.

Zastupnici su redom hvalili rad Državne revizije, a Maju Grbu Bujević (HDZ) zanimalo je može li Revizija pregledati i više od 771 subjekta, koliko ih je pregledala lani.

Klešić: -  Imamo 15 tisuća obveznika i 225 ovlaštenih revizora! Broj naših obveznika popeo se do 15 tisuća, prije tri godine ih je bilo 12 tisuća, a imamo 225 ovlaštenih revizora, s ljudima kojima raspolažemo, to nije moguće, odgovorio joj je glavni revizor.

Ova poslovna godina, kao i prošla, bila je posebna

Tijekom 2021. završene su 254 revizije koje su obuhvaćene Godišnjim izvješćem o radu Ureda za 2021., dok će 45 revizija koje su započele u 2021. biti završene u 2022. Obavljeno je 229 financijskih revizija, 21 revizija učinkovitosti te četiri revizije usklađenosti. Revizijom je obuhvaćen 771 subjekt revizije.

Sve ove revizije daju pouzdane informacije Hrvatskom saboru i javnosti o tome kako su subjekti revizije koristili javni novac. U revizijama obavljenim u 2021. dano je 9714 naloga i preporuka.

Evo šireg objašnjenja rada Državne revizije od njegova orvog čovjeka Ivana Klešića:

- Posebno bih želio istaknuti tri revizije, koje se odnose na vrlo aktualne teme u vezi s aktivnostima Vlade Republike Hrvatske i drugih nadležnih subjekata kao odgovor na posebne potrebe gospodarstva i građana Republike Hrvatske, a koje su nastale kao posljedica pandemije izazvane bolešću COVID-19 i potresa, i to: reviziju učinkovitosti Upravljanje strateškim robnim zalihama Republike Hrvatske u 2019. i 2020., reviziju učinkovitosti Upravljanje zalihama humanitarne pomoći u 2019. i 2020. (revizija je u tijeku) te reviziju usklađenosti Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom.
Naš rad temelji se na Zakonu o Državnom uredu za reviziju, ali i na Strateškom planu Državnog ureda za reviziju za 2018. – 2022. te Godišnjem programu i planu
rada za 2021.
izazvanu bolešću COVID-19 i posljedice potresa, zbog čega se Ured, kao i u prethodnoj godini, morao prilagoditi novim okolnostima, organizirati rad od kuće, ograničiti odlaske državnih revizora u subjekte revizije i izravnu komunikaciju sa zaposlenicima subjekata revizije te osigurati podršku državnim revizorima kako obzirom na pandemiju  bi kvaliteta i rezultati njihova rada bili na visokoj razini.

Pri tome je naša zadaća bila utvrditi jesu li potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom isplaćene u skladu s mjerodavnim propisima i odlukama te upravlja li se strateškim robnim zalihama i zalihama humanitarne pomoći učinkovito.

Važno je istaknuti da Ured surađuje s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, kojem dostavlja sva izvješća o obavljenim revizijama te informacije o nepravilnostima koje mogu imati obilježja kažnjivih djela.

Ured je imao značajnu ulogu i u međunarodnoj suradnji. To se prvenstveno odnosi na razmjenu znanja i iskustva, što podrazumijeva postupke i način usklađivanja metodologije rada s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima, praćenje modernih pravaca razvoja revizijske profesije u svijetu, podršku razvoju kapaciteta Ureda te doprinos razvoju revizijske profesije na temelju vlastitih rezultata, kao i informiranje drugih o radu, rezultatima i profesionalnim dostignućima Ureda.

Sva izvješća o obavljenim revizijama Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama, što pridonosi povećanju transparentnosti rada i odgovornosti kako Ureda tako i subjekata revizije.

Osim toga, i u ovoj poslovnoj godini bio je značajan interes medija za naš rad i naša izvješća. Mediji su pridonijeli informiranosti najšire javnosti o radu Ureda, ali i o poslovanju subjekata revizije.

Na kraju, želim zahvaliti svim zastupnicima u Hrvatskom saboru na podršci i prepoznavanju značaja rada Ureda, kao i čuvanju neovisnosti Ureda te osiguranju dostatnih sredstva za uspješno obavljanje poslova iz naše nadležnosti.  Kako bi uspješno obavio planirane zadaće, Ured posebnu pažnju pridaje izobrazbi zaposlenika te jačanju kapaciteta Ureda, i to povećanjem broja zaposlenika, njihovom stalnom izobrazbom, nabavom informatičke opreme i programa koji uvelike olakšavaju rad državnih revizora i drugih zaposlenika te povećavaju učinkovitost Ureda.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.