Radio ostaje medij kojem građani najviše vjeruju i koji najmanje doprinosi društvenim podjelama, što potvrđuju Agencija za elektroničke medije (AEM) i Hrvatska udruga radijskih nakladnika (HURiN).

Unatoč nedostatku recentnih reprezentativnih istraživanja, postoje brojni podaci koji potvrđuju visoko povjerenje slušatelja u radijski program, a tradicionalni mediji poput radija i televizije i dalje su među najpouzdanijim izvorima informacija u usporedbi s internetom i društvenim mrežama.

AEM upozorava na pad informiranja putem radija, osobito među mlađim generacijama koje ga često koriste samo kao zvučnu kulisu, dok se informativni sadržaji marginaliziraju u korist glazbe i trivijalnih emisija.

Stanje radijskog tržišta u Hrvatskoj
Hrvatska ima ukupno 164 registrirane radijske medijske usluge, uz dodatne kanale HRT-a, a u posljednjih godinu dana dodijeljeno je 35 novih radijskih koncesija, no problem predstavlja nedostatak slobodnih frekvencija za nove postaje.

HURiN ističe važnost lokalnih radijskih postaja koje su ključne za pružanje relevantnih vijesti i informacija od javnog interesa, što može povećati njihovu ulogu i utjecaj u zajednici.

Izazovi i perspektive radijskog medija
Predsjednik HURiN-a Željko Švenda naglašava da je radio medij koji prati ljude u svakodnevnim aktivnostima, ali upozorava na preveliku regulaciju i nedovoljnu podršku kroz koncesije i financiranje, što otežava razvoj radijskih postaja, osobito lokalnih.

Švenda predlaže produženje koncesija za uredne nakladnike i hitne zakonske promjene koje bi omogućile ravnopravne tržišne uvjete te deregulaciju radija koji ne stvaraju probleme, uz istovremeno jačanje kontrole nad problematičnim medijima.

Digitalni radio (DAB+) u Hrvatskoj nije zaživio, s tek nekoliko lokalnih digitalnih postaja, a problemi s frekvencijama i nedostatak državne strategije za digitalizaciju radija dodatno usporavaju njegov