Za uzor bi Donaldu Trumpu odgovarala situacija u Venezuela, gdje je nakon otmice Nicolása Madura od strane američkih snaga, na vlast došla Delcy Rodriguez, omogućivši američkoj administraciji ekonomske i političke ustupke.

Rodriguez je dopustila SAD-u prodaju venezuelske nafte, ali i zaustavljanje isporuka nafte Kubi pod prijetnjom novih vojnih udara, što ilustrira snagu američkog utjecaja u toj zemlji.

Ponovno je naglasio da želi pronaći svoju „iransku Rodriguez“ koja bi u potpunosti podržavala američku politiku, unatoč tome što je politički i kulturni kontekst Irana znatno drukčiji od venezuelskog.

Razlike između Irana i Venezuele te prepreke američkom utjecaju
Za razliku od Venezuele, gdje je bila riječ o brzom vojnom zahvatu, Iran se nalazi usred ekspanzivnog rata sa SAD-om i Izraelom, pri čemu izbor vrhovnog vođe zahtijeva religijskog učenjaka priznatog u islamskoj zajednici.

Iranski dužnosnici negiraju bilo kakve pregovore s Washingtonom, a suradnici Trumpa tvrde da SAD vrši snažan vojni pritisak na Iran kroz intenzivne napade.

Nejasno je na koji način bi Trump mogao izravno utjecati na izbor novog vrhovnog vođe uslijed otvorenog sukoba.

Analitičar Trita Parsi navodi da američki predsjednik zapravo zahtijeva potpunu iransku kapitulaciju te bi prihvatio simboličkog vođu koji bi provodio američku politiku kao što to radi Delcy Rodriguez u Venezuelo.

Parsi smatra kako Trump neće pronaći osobu koja je spremna provoditi američke zahtjeve među trenutnim iranskim establišmentom, budući da je riječ o zatvorenom i religijskom sustavu otpornom na vanjski utjecaj.

Iako je ranije zagovarao „slobodu Irana“ i podržavao ustanak naroda protiv vlasti, u novije vrijeme više promovira „venezuelski model“ političke tranzicije kroz pričuvne političare pod američkom kontrolom.

Trump ne isključuje mogućnost izravnog vojnog angažmana i slanja američkih kopnenih trupa u Iran, što dodatno naglašava eskalaciju krize.

Neki od glavnih kandidata za nasljednika vrhovnog vođe, poput Mojtabaa Khameneija, Hasana Homeinija (unuka vođe iranske revolucije Ruhollaha Homeinija) i utjecajnog klerika Alireze Arafa, još uvijek su živi, unatoč suprotnim tvrdnjama s početka rata.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by The Economic Times (@economictimes)

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by The Economic Times (@economictimes)