Netko iz vrha politike sapuna dasku Vujčiću i Švaljek, jer ih žele politički likvidirati i ne vide ih na čelu ESB-a

Ratko Bošković o pozadini Indexova "otkrića". Ugledni ekonomski komentator i publicist donosi tajne kako se Index vjerojatno domogao  "Guverner afere", Borisa Vujčića i Sandre Švaljek. Po svemu sudeći, netko moćan ne želi da višegodišnji čelnik HNB-a bude taj Hrvat u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB-a). Sandra Švaljek posebno se istiće, jer ona je bliska Vujčiću.

 U oceanu od milijarde transakcija podataka o kupoprodajama baš određene naloge na računima baš određenih ljudi autsajderima nemoguće je naći! Analitičar sugerira da su proradile duboke političke ladice i "doturile" ih novinarima, a sve kako bi diskreditirali glavne favorite za buduće čelnike ESB-a.

Ako su Vujčić i ekipa zaista trgovali dionicama i obveznicama hrvatskih banaka onda zaista neće trebati puno dokazivati da njihov etički profil ne zadovoljava visoke standarde europskog središnjeg bankarstva.

- Čini mi se da skandal nema puno veze s eurom, a ima s tim tko će iz Hrvatske sjediti u ECB-u, to mora biti netko od velikog premijerova povjerenja

Ima li onda premijer Andrej Plenković drugog kandidata za tu, uz stolicu u Europskoj komisiji, najvažniju „hrvatsku“ poziciju u Europskoj uniji? Sudeći po Indexovu „otkriću“, čini se da je upravo tako.
Netko iz vrha politike sapuna dasku Vujčiću i Švaljek, jer ih žele politički likvidirati i ne vide ih na čelu ESB-a Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
11. 1. 2022

Napisao: Ratko Bošković

Foto: Sanjin Strukić / Pixell

U „dosad najvećoj aferi unutar bankovnog sustava“ portal Index „otkrio je“ da je „u posljednjih 20 godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB-a) trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB“. Do tog otkrića Index je došao „uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg klirinškog i depozitarnog društva (SKDD-a)“. No, svatko iole upućen u hrvatsko tržište dionica i obveznica zna da je u posljednjih 20 godina SKDD proknjižio milijarde transakcija i da je u tom oceanu podataka o kupoprodajama baš određene naloge na računima baš određenih ljudi autsajderima praktički nemoguće naći.

Pored toga, privatne kupoprodaje vrijednosnica su osobni podaci koji javnosti nisu dostupni, kao ni uplate i isplate s privatnih bankovnih tekućih računa. Jedino što novinari, kao i svi drugi građani, od SKDD-a legalno mogu dobiti su statistička izvješća i deset najvećih dioničara.

Ukratko, informaciju o trgovini bankovnim vrijednosnicama koju su za svoj račun obavljali zaposlenici i čelnici HNB-a Indexu je dao netko tko je već dulje vrijeme ima, a procijenio je da je upravo sada pravi trenutak da s njom izađe u javnost, što znači da netko guverneru Vujčiću i dijelu njegove ekipe (Index osobito apostrofira Sandru Švaljek) - sapuna dasku za političku likvidaciju. Po svemu sudeći, netko moćan ne želi da Boris Vujčić bude Hrvat u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB-a) niti šef, tradicionalno zvan guverner, buduće ESB-ove ekspoziture na teritoriju Republike Hrvatske.
Predstavnici Hrvatske narodne banke ovih se dana često pojavljuju u hrvatskim medijima, osobito u HRT-ovim emisijama, i tumače narodu kako će, čim supranacionalnu valutu euro prihvate kao vlastitu, u Hrvatskoj poteći med i mlijeko, makar to ni po čemu nije njihov posao ni njihova zadaća. Po zakonu, Hrvatska narodna banka zadužena je za emitiranje nacionalne monete kune i za to njezini zaposlenici primaju plaću, a ne za ukidanje nacionalne valute i uvođenje tuđe kao jedinog zakonskog sredstva plaćanja. I kao stručnjaci i znanstvenici HNB-ovci bi javnosti prije trebali o euru i eurozoni progovarati kritički i analitički, umjesto euforično. Trebali bi građanima reći da su sve povijesne supranacionalne monetarne unije propale (osim njemačke i američke, koje su zapravo nacionalne), da zemlje južnog oboda Europske unije (nekoć članice Mediteranske monetarne unije na čelu s Francuskom) s eurom već dva desetljeća nemaju gospodarskog rasta, da postoji niz članica EU-a s kojima se Hrvatska obično uspoređuje koje ni ne pomišljaju zamijeniti vlastite nacionalne valute eurom, itd. itd. Umjesto toga, HNB-ovci su se uključili u Vladin agitprop za euro premda to ni formalno nije njihova zadaća jer pravno gledajući eurozonu nad Hrvatsku treba protegnuti Ministarstvo financija dok će hrvatska „narodna“ središnja banka zauvijek biti ugašena. Moguće je vidjeti samo jedan razlog zašto bi oni to činili, a to je da si osiguraju sjajno plaćen i lagodan posao u budućoj depandansi Europske središnje banke za teritorij Republike Hrvatske, a možda i u njezinim uredima u Frankfurtu i drugdje.
No, postoji kvaka.
Član Upravnog vijeća Europske središnje banke iz Hrvatske neće biti nikakav hrvatski predstavnik ili zastupnik, on ni od koga u Hrvatskoj neće smjeti ni primiti, kamoli poslušati, bili kakav nalog, niti će bilo kome u Hrvatskoj polagati račune za svoj rad, on će u Frankfurt ići kao neovisni vrhunski stručnjak za monetarnu ekonomiju, neokaljanog ugleda, maksimalne etičnosti. Možda netko u Bruxellesu, Berlinu ili Parizu misli da Boris Vujčić ne bi trebao biti ta osoba? Ili to smatra netko na Markovu trgu? Ako su Vujčić i drugi članovi Uprave i Savjeta Hrvatske narodne banke zaista trgovali dionicama i obveznicama hrvatskih banaka (čiji rad HNB nadzire) raspolažući insajderskim informacijama i iz pozicije eklatantnog sukoba interesa, onda zaista neće trebati puno dokazivati da njihov etički profil ne zadovoljava visoke standarde europskog središnjeg bankarstva. Ima li onda premijer Andrej Plenković drugog kandidata za tu, uz stolicu u Europskoj komisiji, najvažniju „hrvatsku“ poziciju u Europskoj uniji? Sudeći po Indexovu „otkriću“, čini se da je upravo tako.

O krivnji "bankara" je teško govoriti (to pravo pripada samo sudu), no da postupci koje opisuje Index nisu etični, to je očigledno. Tom logikom na anglosaksonskom sudu bili bi proglašeni i nedopustivima, pa tako i kažnjivima. Čini mi se da skandal nema puno veze s eurom, a ima s tim tko će iz Hrvatske sjediti u ECB-u, to mora biti netko od velikog premijerova povjerenja, a rekao bih da se guverner s nedavnim istupom o rastu kamata i upozorenjem dužnicima prilično zamjerio premijeru koji se istodobno hvalio velikim uspjesima svoje ekonomske politike.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.