Izbori u Mađarskoj su sve samo ne pošteni i zašto su napadi na Orbána dokaz da tko o čemu ku(.)va o poštenju, sasvim sigurno je već sad reći da izbori u Mađarskoj ne mogu i neće biti regularni
Orbán je izložen rafalnom paljbom iz Bruxellesa i Kijeva, napada ga vodstvo Europske unije, a i Zelenski koji imaju jasan politički interes i cilj njegovog smjenjivanja.
Zaboravili su samo na jedno, Viktor je taj koji glasove broji!
Mađarski izbori koji se održavaju 12. travnja 2026. godine smatraju se jednima od najznačajnijih od pada komunizma. Viktor Orbán, premijer Mađarske, svojim dugogodišnjim djelovanjem oblikovao je izborni sustav koji, prema kritičarima, snažno pogoduje njegovoj stranci Fidesz. Međutim, mnogi od napada na Orbána dolaze iz redova trenutnog vodstva Europske unije koje ima jasan politički interes i cilj njegovog smjenjivanja. Suočimo se s činjenicama i sagledajmo pozadinu sukoba između Orbána i EU.
Izborni sustav i optužbe za nepoštenje

Orban je tijekom svojih 16 godina na vlasti zadržao potpunu kontrolu nad pravilima izbora, postepeno podešavajući sustav kako bi osigurao prednost svojoj stranci. Kritike se odnose na tzv. “gerrymandering” — manipulaciju izbornih jedinica, kontrolu medija i navodne prakse kupnje glasova. Ipak, važno je razumjeti da Orbánova taktika nije onemogućila ozbiljne protivnike da se natječu, što razlikuje njegove metode od onih kakve primjenjuje, na primjer, Vladimir Putin.
Medijska scena i percepcija u EU
Jedna od najčešćih točaka kritike jest navodna kontrola medija od strane vlade, što bi prema EU onemogućilo fer dozvolu oporbi da predstavi svoje stavove. S druge strane, predstavnici mađarske vlade odbacuju optužbe o medijskom monopolu tvrdeći kako sloboda medija postoji i da EU izvještaji često nemaju objektivan pristup. U pozadini tih kritika vidljiv je i širi politički pritisak i tendencija prema oslabljenju Orbánove vlasti, što dodatno unosi napetost u odnos EU-Mađarska.
Politički interesi i dio šireg sukoba

Napadi na Orbána nisu isključivo rezultat suštinskih demokratskih nedostataka, već često i izraz većeg političkog sukoba unutar EU, gdje trenutne strukture vode kampanju za njegovo smjenjivanje. Podržatelji Orbána vide ove napade kao pokušaj da se suzbije nacionalna suverenost i politika koja se ne uklapa u dominantne europske narative. Orbánova poruka biračima i dalje je snažna i rezonira s velikim dijelom mađarskog stanovništva, osobito onima koji osjećaju da je njihov glas marginaliziran u europskoj politici.
Zaključak
Mađarski izbori i kritike na račun Viktora Orbána ne mogu se promatrati izolirano od političkog konteksta i interesa u okviru Europske unije. Iako postoje primjedbe na pravednost izbora, važno je sagledati širu sliku u kojoj trenutni voditelji EU koriste svoje pozicije da potkopaju Orbánovu moć. Razumijevanje ove pozadine ključno je za realnu ocjenu situacije u Mađarskoj i njezinu odnosu s ostatkom Europe.