Posjet američkog potpredsjednika JD Vancea Budimpešti izazvao je snažne reakcije u europskoj javnosti. Njegovo pojavljivanje uz mađarskog premijera Viktora Orbána neposredno uoči ključnih parlamentarnih izbora u Mađarskoj opisano je kao otvoren i neuobičajen pokušaj utjecaja na ishod glasovanja.

Tijekom boravka u Budimpešti Vance je javno podržao reizbor Orbána, hvaleći ga kao branitelja „zapadne civilizacije” i istodobno optužujući Europsku uniju za miješanje u mađarsku politiku. Takve izjave dodatno su pojačale dojam da je riječ o izravnom svrstavanju na jednu stranu u izbornoj utrci.

Neovisne ankete uoči izbora pokazale su da su oporbeni čelnik Péter Magyar i njegova stranka Tisza ispred Orbánova Fidesza, iako specifičnosti mađarskog izbornog sustava ostavljaju prostor za iznenađenja. U tom kontekstu dolazak visokog američkog dužnosnika dobiva dodatnu političku težinu.

Kršenje diplomatskih običaja i ideološka solidarnost
Urednik za Europu TVP Worlda Marcin Zaborowski, stručnjak za transatlantske odnose, ocijenio je Vanceov posjet kao „jedan od najočitijih slučajeva izbornog uplitanja” koje je vidio. Prema njegovim riječima, putovanje je manje motivirano klasičnim bilateralnim interesima, a više ideološkom solidarnošću.

Orbán se u tom okviru promatra kao simbolički europski saveznik političkog kruga oko bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Zaborowski smatra da je Vanceovo ponašanje „jasno licemjerno”, jer Washington s jedne strane osuđuje vanjsko uplitanje, dok s druge strane „govori Mađarima kako bi trebali glasati”.

Vance je tijekom posjeta najavio i govor o „bogatom partnerstvu između Sjedinjenih Država i Mađarske”, čime je dodatno naglasio političku dimenziju odnosa dviju država. Istodobno je, međutim, prekršio dugogodišnju diplomatsku praksu prema kojoj se visoki dužnosnici suzdržavaju od otvorenog sudjelovanja u izbornim kampanjama drugih zemalja.

Prema Zaborowskom, ishod mađarskih izbora važan je i za širu mrežu desnog političkog saveza u Europi, koji u Orbánu vidi dokaz da neliberalna politika može opstati unutar EU-a. Eventualni poraz mađarskog premijera bio bi, kako tvrdi, udarac toj mreži i njezinoj strategiji.

Rat u Iranu i ekonomske posljedice za Europu
U istom razgovoru Zaborowski se osvrnuo i na rat u Iranu te ultimatum koji je Trump uputio Teheranu. Smatra da taj ultimatum djeluje vjerodostojno jer je Washington već izveo vojne udare na vojne ciljeve na otoku Kharg, pritom izbjegavajući izravne napade na naftnu infrastrukturu.

Za Europu je, prema njegovoj ocjeni, ključno ne samo pitanje vojne eskalacije nego i ekonomske posljedice. Rast cijena goriva dodatno opterećuje globalne izglede rasta i pojačava postojeću energetsku krizu. Dok je EU već pogođena visokim troškovima energije, Zaborowski upozorava da su neke države pod još većim pritiskom, što produbljuje osjećaj nesigurnosti i nestabilnosti.