Nedostatak socijalnih kontakata i učenje na daljinu mogu imati posljedice na mentalno zdravlje mladih i njihov društveni razvoj, rečeno je u četvrtak na raspravi o digitalnom obrazovanju u organizaciji zagrebačkog ureda Europskog parlamenta. 

Sudionice rasprave, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Dubravka Brezak Stamać i europarlamentarke Željana Zovko i Sunčana Glavak (HDZ, EPP), suglasne su da digitalno obrazovanje ima veliku važnost u napredovanju obrazovnog sektora, ali upozoravaju i da virtualna nastava može imati negativne učinke na mentalno zdravlje mladih, kao i na njihovu socijalnu uključenost.

“Online nastava bitno je narušila socijalne kompetencije i društveni angažman učenika. Treba istaknuti da je sada tu već druga generacija maturanata koji nisu imali maturalac, norijadu, maturalnu večeru. A više nema ni izleta”, napomenula je Brezak Stamać.

Komentirajući neugodnu situaciju u kojoj se mladež nalazi zbog posljedica pandemije, Zovko je naglasila da “mladi doživljavaju šokove” te da socijalna isključenost dovodi do problema, trauma, ali i nejednakosti jer nisu svi učenici jednako digitalno opremljeni.

Glavak je istaknula da su mladi jedna od najranjivijih skupina u koronakrizi. Dodala je da se radi o “poremećaju nevjerojatnih razina” istaknuvši da je čak 80 posto svjetske studentske populacije izvan škola i sveučilišta.

Virtualna nastava ima i dobrih strana pa je tako ravnateljica AZOO-a optimistična u vezi s nastavom na daljinu kad su u pitanju ranjive i izolirane osobe koje su spriječene pratiti obrazovni program uživo.

“Za nastavu u bolnicama u kojima djeca borave više mjeseci, na primjer, ovakav vid praćenja nastave može biti veliki plus. Vidim mogućnosti i za online nastavu na otocima gdje je teško dobiti nastavnike, posebno iz STEM područja”, izjavila je Brezak Stamać. 

Sudionice rasprave zaključile su da Europa učinkovito brine o mladim intelektualcima i intelektualkama i da neprestano ulaže u njihov obrazovni put, što dokazuju projekti i programi poput Škole ambasadora Europskog parlamenta i Erasmusa+.

Glavak je naglasila da je razvoj obrazovanja i prilika za stručno osposobljavanje jedan od pet ključnih prioriteta Europske unije. Ostala četiri su: borba protiv klimatskih promjena, smanjenje siromaštva, povećanje zaposlenosti te briga o zdravlju.

Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta je krajem prošlog mjeseca prihvatio izvješće o oblikovanju politika digitalnog obrazovanja kojim se, između ostalog, poziva da se 10 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeli obrazovanju.

Izvor: Hina