Samo 1 nesreća u godinu dana na gradilištu, a nekada i 1 dnevno na Rotoru koji je definitivno bio jedno od najgorih svjetskih prometnih i sigurnosnih čvorišta


Rotor postao 100 % siguran, a još je gradilište! Sad je sasvim jasno zašto je Rotor u Remetincu morao biti srušen! U posljednjih 365 dana na gradilištu novog rotora dogodila se samo jedna prometna nezgoda, a dok je postojao nije bilo dana da se tamo netko nije bar „kvrcnuo“.

 Rotor je jedno od najgorih mogućih prometnih rješenja smišljenih ikada u svijetu, a osim Zagreba još je zabilježen samo jedan slučaj kružnog toka na brdu i to onaj u Engleskoj

Nitko nikada nije odgovarao za katastrofalno projektno, sigurnosno i prometno ruglo u Remetincu gdje su se nesreće događale gotovo na svakodnevnoj razini, gdje je njih tisuće ozlijeđeno, gdje je materijalna šteta ogromna.

Kako je moguće da je privremena regulacija prometa i to kroz samo gradilište uspjela donijeti sigurnost na jedno od najkritičnijih prometnih čvorišta u Hrvatskoj i to na mjestu kružnog toka koji bi sam po sebi trebao i morao biti jedno od sigurnijih rješenja.

Samo 1 nesreća u godinu dana na gradilištu, a nekada i 1 dnevno na Rotoru koji je definitivno bio jedno od najgorih svjetskih prometnih i sigurnosnih čvorišta Antonio Bronic/PIXSELL
31. 7. 2019

Napisao: Borut Černelić

Snimio: Antonio Bronic/PIXSELL


Samo 1 prometna nesreća dogodila se u posljednjih 365 dana na nekad najopasnijem prometnom raskrižju u Hrvatskoj! Podatak zvuči nestvarno, a izrečen je prekjučer na gradilištu novog prometnog čvorišta koje mijenja ozloglašeni Remetinečki rotor. Ovaj fascinantni podatak izrekao je voditelj radova na mjestu gdje je nekada bio kružni tijek na kojem je zabilježen najveći broj nezgoda u Hrvatskoj i koji je proglašavan i ukletim prometnim mjestom. Prema projektnim podacima tvrtke IGH koja je radila elaborat o prometnoj i ekološkoj opravdanosti rekonstrukcije znalo se dogoditi da nije bilo dana u kojem se netko nije „kvrcnuo“ na njemu. Od 1981. kada se je Rotor pušten u promet evidentirano je na tisuće prometnih nezgoda, ozlijeđenih… Materijalna šteta izazvana brojnim sudarima je velika, a sigurnost rotora koji će ostati zabilježen i kao jedan od dva raritetna kružna tijeka kojima se prilazi uzbrdo, da ih uopće ne vidite da se ne možete pripremiti na vrijeme na situaciju… Kako je moguće da je privremena regulacija prometa i to kroz samo gradilište uspjela donijeti sigurnost na jedno od najkritičnijih prometnih čvorišta u Hrvatskoj. Navedeni podatak je fascinantan jer možda i najbolje progovara o sumanutosti prometnog projekta koji nas je užasavao gotovo četiri desetljeća. Kad čujete ovakav podatak onda je sasvim jasno kakav je prometni, sigurnosni, tehnički, projektni… promašaj bio Remetinečki rotor.
Tijekom godina broj prometnih nesreća je oscilirao, no najkritičnije je bilo između 1997. do 2006. U tom je razdoblju prometna policija zabilježila nevjerojatnih 2700 prometnih nezgoda ili gotovo jednu dnevno (0,83). Što teže, a što lakše ozlijeđeno je 216 sudionika u prometu, a materijalna šteta bila je ogromna. U ovu brojku nisu unesene i brojne druge prometne nezgode na Rotoru, jer dobro je znano da se dobar dio nije prijavljivao zbog neznatnih šteta. Što se Rotoru bližio kraj tako je i broj prometnih nezgoda, ponajprije zbog nešto drukčije regulacije te zbog bitno oštrijih prometnih propisa i viših kazni drastično smanjio. Tako je Prometna policija posljednjih sedam-osam godina bilježila u prosjeku sedamdesetak prometnih nezgoda godišnje. Najgore je bilo 2011. kada je evidentirano 96 nezgoda, a najmanje je nesreća na Rotoru zabilježeno 2013. kada je Policija zabilježila samo 37 prometnih nezgoda.
Sve ovo otvara niz pitanja, no ono jedno suštinsko odnosi se na projektanta koji nam je očigledno „uvalio“ jedno od najgorih mogućih prometnih rješenja smišljenih ikada!
Problem je bio u loše postavljenoj signalizacije, u lošim kutevima preglednosti… Na kružni tijek dolazilo se pod uzdužnim nagibom, a prilazilo mu se penjući. Postojeći kružni tok sastojao se od tri prometna traka. Prilazne rampe sastojale su se od tri prometna traka, dva ulazna u kružni tok, a jednom su se odvijala desna skretanja. S unutrašnje trake teško se moglo pravovremeno prestrojavati u izlazne. Na Rotor se je ulazilo uzbrdo, sve prilazne ceste penjale su se na njega pa su preglednost i priprema na situaciju bile katastrofalne. Prometni stručnjak Husinec jednom je prigodom kazao kako su sve to razlozi zašto se na Rotoru znalo i dva puta dnevno u prosjeku dogoditi sudar.


Jedna od najkritičnijih točaka hrvatskih prometnica napravljen je 1981. Zanimljivo je da je još početkom XXI. stoljeća njime dnevno prolazilo više od 100.000 vozila odnosno dvostruko više nego za što je prvotno projektiran. 6. kolovoza prošle godine promet je blago preusmjeren, a ni tramvaji više od toga datuma ne prolaze onuda. Potpuno zatvaranje za sav promet dogodilo je početkom ove godine i od tada se promet preusmjerava na novosagrađene zaobilazne ceste. Koliko god to zvuči nevjerojatno, ali privremena regulacija prometa po improviziranim prometnicama ne samo što je donijela gotovo potpunu sigurnost, ona nije nikada dovela ni do većih gužvi i stajanja. Sve to govori u prilog tezi da je Rotor bio potpuni promašaj!
Zamjenski projekt vrijedan je 300 milijuna kuna i trajat će 17 mjeseci, a uza samu sanaciju rotora i provođenje prometnih traka u tunelu ispod njega bit će i rekonstruirana tramvajska pruga, sagradit će se bukobran, a otvorit će se i mogućnost gradnje tramvajske trase skroz do Laništa.

Prilaz kružnome toku odvijat će se u četirima trakama, kao i dosad uključenje će se odvijati na dvjema prometnim trakama, a dodatne dvije će služiti za skretanje udesno bez mogućnosti uključenja na sami kružni tok. Brzina će biti ograničena na 40 km/h, a za sva vozila teška preko 5 tona i visoka preko 3,5 metra promet će biti zabranjen.

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 12.07.2019.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.