Frane Barbarić: "Struja nam je među najjeftinijima u EU, a elektro punionice na crpkama već za koji mjesec"

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede u ekskluzivnom  interviewu kazao nam je kako se u HEP-u okreću obnovljivim izvorima energije, no i dalje žele gospodariti s 50 posto struje iz Nuklearke Krško, sa strujom iz termoelektrana... Kako kaže, tim prije jer smo po čistoći i cijeni energije među najboljima u EU. - Do sada smo izgradili 50 punionica za elektroaute, a već «za koji dan» na desetak Ininih crpki osvanuti će naše punionice. Čim bude više elektroauta na našim cestama bit će i naših punionica

Frane Barbarić: "Struja nam je među najjeftinijima u EU, a elektro punionice na crpkama već za koji mjesec" Bojan Markičević Haron
19. 7. 2018

Napisao: Borut Černelić   Snimio: Bojan Haron Markičević

HEP je često u fokusu javnosti, bilo je da je riječ o cijeni struje, projektima, nuklearnoj energiji, prelasku na obnovljive izvore energije… Također, uvijek se puno očekuje od investicija u energetici. O svemu tome razgovarali smo s Franom Barbarićem (52), predsjednikom Uprave Hrvatske elektroprivrede. Diplomirani pravnik s više od deset godina staža u kompaniji koja na struju pogoni 85 posto Hrvatske stigao je u Katran studio, gdje smo imalo dogovoreno snimanje i to vozeći auto srednje klase kojeg krasi munja. Okasnio je svojih petnaestak minuta, jer od Koranske pa do Radničke zaustavio je Insigniju nekoliko puta kako bi obavio telefonske razgovore. Naprosto je morao odgovarati na pozive. Tako nam je opravdavao kašnjenje. I upola rečenice ponovo mu je zazvonio telefon. S druge strane žice bio mu je očigledno netko iznimno značajan. Uz puno takta «skinuo ih je s linije» u manje od minute, pravdajući se poslovnom obavezom. A bilo je već iza 17.30 sati! U tamnom odijelu i «ispeglan» do najsitnijih detalja pripremio se za foto session, no tako smo samo mi pomislili u tom trenutku. Oni koji ga bolje poznaju govore kako je «skravatiran» svuda i stalno, izuzevši u domu svome. Stoga ga je bilo teško nagovoriti na neke posebne poze, jer kako Frane Barbarić kaže, : - Ne pretjerujete. Slikajte me takvim kakav jesam. S dugim stažem u HEP-u i s još dužim u Zagrebu ovaj profesionalac jedan od rijetkih koji je pristigao na samo čelo, danas sasvim sigurno strateški možda i najznačajnije kompanije u državnom vlasništvu. U trenucima dok je fokus cijele države više usmjeren prema INA- i, koja i dalje slovi kao strateška energetska kompanija broj jedan, poslovni podaci HEP-a, tehnološki napredak modernih tehnologija, ekološka osviještenost, briga za prirodu i želja da električna energija bude dostupna svima i to čim jeftinija, guraju baš HEP u prvi plan. Tim prije, jer HEP je kompanija kojom se upravlja godinama i koja ostvaruje profite, koja osvaja strana tržišta i koja dokazuje da država može biti odličan poslodavac. Floskula je da sve mora biti privatno. Najbolje to znaju Norvežani, a ni Nijemcima to nije strano. Na kraju krajeva i mi smo domaćeg teleoperatera zamijenili stranim. I to ne onim u privatnom, već u državnom vlasništvu. Pod krinkom privatizacije tko zna koliko smo toga državnoga prodali stranim državnim kompanijama.
>HEP JE DOKAZ DA DRŽAVA MOŽE
Bez obzira što nas već pola stoljeća bombardiraju podacima kako će za 50 godina presušiti izvorišta nafte, još uvijek je crno zlato u jačem fokusu od obnovljivih izvora energija. Koliko god to mnogi željeli prešutjeti činjenica je da udio električne energije i one iz drugih obnovljivih izvora imaju trendove koji rastu, a prihodi i dobit višestruko nadmašuju one koje ostvaruju kompanije s umirućim izvorima energije i sa zastarjelom tehnologijom. Dakako da u ovoj kompaniji ne vole kad ih se na taj način uspoređuje s INA-om, jer i ona je velikim dijelom u vlasništvu države i iznimno je važna. No procesi koji se danas događaju toliko su brzi da svi oni koji se bave obnovljivim izvorima energije imaju sve bolje pozicije, no zato i odgovorniju zadaću. Za Franu Barbarića mantra je da i dalje zadržimo cijenu energije za domaćinstva i gospodarstvo na sadašnjoj razini. Među tri smo najjeftinije države u EU po cijeni električne energije za građane, a pri tome je cilj ostvarenje daljnjeg rasta. I bez obzira na brojne špekulacije oko moguće privatizacije unosne koke, on ne razmišlja u tim kategorijama. Trudi se dokazati kako država kao vlasnik može biti iznimno efikasna. Njihove brojke i to iz godinu u godinu potvrđuju. Teško se oduprijeti histeriji da sve treba privatizirati. Na kraju krajeva to i nije u fokusu Barbarića i kompanije kojoj je na čelu. O tome ionako odluke donosi netko drugi. I odista nije bitno je li mačka crna ili bijela, bitno je da lovi miševe, čuvena je Dengova rečenica koja je utrla put suvremenoj i mega razvijenoj industrijskoj Kini i to još pred 30 godina. Odgovornost prema poslu, odvažnost donošenja odluka, suprotstavljanje nerezonskim idejama, skromnost i iznimna odvažnost prihvaćanja novih tehnologija i strategija razvoja na obnovljivim izvorima energije u najvažnijem su mu fokusu. Nakon Katran studija razgovor smo nastavili u njihovu poslovnu središtu u zagrebačkom Trnju. Frane Barbarić odgovarao je na pitanja i stavljao potpise na brojne dokumete.
> A vi možete tako s lakoćom raditi i usput razgovarati, upitao sam ga.
-Naravano, sve sam to još jučer pregledao i proučio. Naučio sam nešto od pametnih managera, a i iz svoje prakse. Eto, s moje lijeve strane su odluke koje mi nisu «sjele» i morat ćemo ih još jednom pregledati, baš kao ovu koju sigurno neću potpisati dok ne je ne razjasnim. Kad je riječ o kilovatima i neophodnim troškovima dilema nemam, no oprezan sam i ne mogu pobjeći od toga. Puno sam sigurniji u svoje odluke kad ih prespavam. I kad mi pokušavaju gurniti nešto hitno na potpis, moj se odgovor zna. Za 24 sata najranije.
>Krajem travnja HEP je objavio financijska izvješća za 2017. godinu. Kako komentirate rezultate poslovanja?
Na čelu sam HEP-a od 1. siječnja i zbog toga mi je nezahvalno pričati o tome. Naš biznis ovisi od ljudi i od brojnih subjektivnih razloga, ali i od onih na koje ne možemo utjecati, kao što je priroda. Ako pada puno kiše i ako su naše akumulacije pune onda su nam i profiti vrhunski. Kako je prošle godine oborina bilo ispod prosjeka tako i HEP-ov nešto slabiji rezultat treba promatrati u tom svjetlu. Činjenica je da je HEP grupa i u 2017. godini ostvarila dobar poslovni rezultat s dobiti od 1,3 milijardu kuna. Istina je međutim, da to predstavlja pad u odnosu prethodne tri godine. U bitnom dijelu razlog smanjenja dobiti leži u nepovoljnoj hidrološkoj godini. Ta izloženost riziku od promjenjive hidrologije nešto je što nas stalno prati i moramo smanjiti taj rizik što je više moguće. Možemo biti zadovoljni što smo i u prethodnoj godini zadržali udjel na tržištu električne energije od 85 posto i napravili daljnji iskorak u Sloveniji. Međutim i tu ima prostora za poboljšanje i na tome ćemo raditi u ovom mandatu. Važno je naglasiti da su ovi poslovni rezultati ostvareni uz činjenicu da hrvatski građani imaju jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Za to je najzaslužniji upravo HEP kao dominantni opskrbljivač na tržištu. S druge strane, veliki izazov leži u tome da prihvatljive cijene održimo i u godinama koje dolaze.
>Nedavno je organizirana konferencija pod nazivom „Državno, a efikasno“. Je li to u Hrvatskoj moguće, ostvarivo?
HEP je veliki sustav, jedan od najvećih i najvažnijih u Hrvatskoj, bilo da promatrate prema vrijednosti kapitala, prihodu, dobiti, broju radnika, investicijama koje iznose oko 2,5 milijarde kuna godišnje, od čega daleko najveći dio ostaje u Hrvatskoj. Tvrtka smo koja kontinuirano posluje s dobiti. Ispunjavamo našu osnovnu misiju – sigurnu opskrbu energijom i energentima. No, ne zavaravamo se da smo najbolji i najefikasniji. Prema nizu pokazatelja uspješnosti poslovanja u odnosu na slične tvrtke, primjerice u državama EU, HEP zaostaje i jednostavno mora stalno nastojati poboljšavati poslovanje. Jedno od tih područja je i efikasnije upravljanje investicijama.
>Kad je riječ o investicijama, Zeleni su prosvjedovalo ispred sjedišta HEP-a protiv plana HEP-a da termoelektrana na ugljen Plomin 1 nastavi s radom. Zašto želite produžiti rad TE Plomin 1?
Odluka o produženju rada TE Plomin 1, odnosno investiciji u njenu rekonstrukciju još nije donesena. U ovom trenutku radi se tek o postupku ishođenja nove okolišne dozvole, u kojoj će nam Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisati uvjete koje moramo ispuniti da bi elektrana mogla nastaviti s radom. Zašto razmatramo mogućnost nastavka rada Plomina 1? Riječ je o tome da modernizacijom obaju plominskih blokova planiramo zadržati kontinuitet proizvodnje TE Plomin u razdoblju tranzicije prema niskougljičnoj proizvodnji energije. Time bi se, dok se ne komercijalizira skladištenje energije iz obnovljivih izvora, omogućio nastavak vlastite domaće proizvodnje bazne energije, a ujedno i prihvat novih obnovljivih elektrana u sustavu.
>Ali udruge pa i većina građana smatraju da je ugljen energent koji pripada prošlosti i da HEP i Hrvatska trebaju graditi samo obnovljive izvore. Što kažete?
Točno je da se EU, pa i čitav svijet sve više okreće korištenju obnovljivih izvora energije, ali ugljen još uvijek ima značajan udjel te se grade i nove elektrane na ugljen. Mi smo u javnom prostoru naprosto bombardirani vijestima o događajima u europskoj i svjetskoj energetici kojima se stvara dojam da je Hrvatska po svemu daleko, daleko na začelju što se tiče obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija CO2 ... Moramo malo demistificirati te priče. Evo, na primjer, Njemačka, koju se redovito ističe kao uzor i koja je objektivno zadnjih desetak godina napravila velike stvari u energetskoj tranziciji. U toj je državi od 2012. do 2015. godine izgrađeno gotovo 10 tisuća megavata u novim elektranama na ugljen. U Hrvatskoj od početka rada TE Plomin 2, 2000. godine, nijedan megavat. Nula. Prema podacima za 2016. Njemačka ima udjel obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije 15 posto, a u potrošnji električne energije 32 posto. Hrvatska ima udjel obnovljivaca u potrošnji energije 28 posto, a u potrošnji električne energije 47 posto. U Hrvatskoj je iste godine spaljeno milijun tona ugljena, a u Njemačkoj više od 200 milijuna tona. Vjerujte, za 15 ili 20 godina, za koliko namjeravamo produžiti rad Plomina 1, taj broj u Njemačkoj sigurno neće pasti na nulu. I još jednu usporedbu nikako ne smijemo zaboraviti, električna energija je za njemačka kućanstva više nego dvostruko skuplja nego za hrvatske građane. No, dobra je okolnost što cijene tehnologija obnovljivih izvora padaju. Mi smo spremni iskoristiti trenutak i u idućim godinama u fotonaponu pokrenuti više projekata. Do 2050. godine, a vjerujem i ranije, imat ćemo gotovo potpuno dekarboniziranu proizvodnju električne energije.
>Hidroelektrana Kosinj. O tom projektu se već dugo priča, ali se ništa ne događa. Hoće li se stvari napokon pokrenuti s mrtve točke?
Eto, i to je jedan od projekata koji će značajno povećati domaću proizvodnju zelene, obnovljive energije i to bez poticaja, odnosno opterećenja na računima za struju koje dobivaju naši građani. Unatoč tome što ćemo u njega uložiti više od tri milijarde kuna. Da, stojimo iza ovog projekta, koji je dobar za HEP, za lokalno stanovništvo, za elektroenergetski sustav, za vodoopskrbu, pa i za okoliš. I zato smo odlučni pokrenuti ga vrlo brzo nakon što ishodimo pozitivna rješenja Ministarstva za oba dijela projekta – Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2, za koji je upravo u tijeku postupak ocjene utjecaja na okoliš. Ako se sve bude odvijalo kako smo planirali, mogli bismo početkom iduće godine započeti radove na uređenju pristupnih prometnica za potrebe gradilišta.
>Plomin, Kosinj, to su sve veliki konvencionalni objekti i projekti. U Europi i naprednijim državama elektroenergetika sve više postaje distribuirana, digitalna, uvode se napredna rješenja, pametne mreže. Gdje je tu Hrvatska?
Jedna od najzahtjevnijih obveza je razvoj naprednih mjernih sustava, što u Hrvatskoj, odnosno za naš HEP ODS znači zamjenu uređaja na oko 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta. Intenzivirat će se i ostale aktivnosti na implementaciji funkcionalnosti napredne mreže s naglaskom na automatizaciju mreže, napredno upravljanje i pogon mreže u okolnostima sve većeg udjela distribuiranih izvora električne energije, te brže lociranje kvarova i sposobnosti samoizlječenja mreže.
Poticaji za kupnju elektroauta razgrabljeni su takoreći u jednom danu. Znači li to da u Hrvatskoj elektromobilnost ima perspektivu, da se isplati ulagati u infrastrukturu?
Ustvari, jedno bez drugog ne ide. Izgradnja većeg broja punionica nema smisla ako nema dovoljno auta koji će se na njima puniti. S druge strane, vozači neće biti motivirani na kupnju elektroauta ako se prometni pravci kojima se uobičajeno koriste nisu pokriveni punionicama. Hrvatska elektroprivreda želi potaknuti masovniji prelazak na električna vozila tako da u gradovima širom Hrvatske postavlja punionice čije je korištenje u prvoj fazi besplatno. Do sada smo postavili više od 50 punionica. Usporedo smo na nekoliko projekata uspostavili međunarodnu suradnju s tvrtkama i državama EU radi povlačenja sredstava iz fondova EU namijenjenih elektrifikaciji važnijih europskih cestovnih koridora. To za Hrvatsku znači postavljanje punionica duž najvažnijih hrvatskih prometnica i autocesta. HEP time pomaže Hrvatskoj u ispunjenju ciljeva u smislu dekarbonizacije sektora prometa, a s druge strane zauzima tržišnu nišu koja će biti sve važnija u idućem razdoblju. •

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.