"Sad je prilika stvoriti Hrvatsku u kojoj će lijepo biti svima, iz koje se neće bježati... Potres nas je dobro protresao i ljudi su divni i treba nam sustav koji potiče, a ne brani"

- Trebaju nam BBB, Torcida, Armada, alpinisti... trebaju nam svi oni s ticalima koji žele i znaju pomoći.  Sve drugo je glupo i opasno, jer što bi se dogodilo da se dobri ljudi, baš oni koji su stup sustava, nisu tako ljudski ponijeli u katastrofi koja nas je pogodila. Što želim u 2021.?

Martina Petrinjak, Startova kolumnistica kirurški je precizno nakon potresa na Banovini razgolila sustav koji brani, a ne potiče, koji kažnjava, a ne nagrađuje, koji birokratizira, a ne rješava... POČESTITE I NATJERAJTE DRUGE DA UČINE ISTO!! ZATRAŽITE SVOJA PRAVA, ALI PRVO POKUŠAJTE SHVATITI ŠTO TOČNO TREBA UČINITI I ZNATI ZA TO. NAJVRIJEDNIJE ŠTO MOŽETE DOBITI I DATI SU PITANJA. STVORIMO HRVATSKU U KOJOJ ĆE NETKO HTJETI OSTATI. Što želim u 2021.? Temeljna pitanja su najljepši poklon, pa vam ih darujem. Ako vi imate koje, unaprijed sam zahvalna.

S(P)RETNA VAM NOVA 2021.
Mora ostati sasvim normalno da alpinisti smiju pomagati ljudima nakon potresa, da liječnici smiju u slobodno vrijeme predavati u školi biologiju, da u slastičarnici smijete točiti alkohol, u knjižari prodavati kavu, da arhitekt smije imati trgovinu ako želi biti član komore. Da Bad Blue Boysi, Torcida, Armada, Kohorta... smiju pomagati.
Moja je prva želja za 2021. je da vam ovo uđe u glavu.

"Sad je prilika stvoriti Hrvatsku u kojoj će lijepo biti svima, iz koje se neće bježati... Potres nas je dobro protresao i ljudi su divni i treba nam sustav koji potiče, a ne brani" PIXSELL
4. 1. 2021

Napisala: Martina Petrinjak

Foto: Pixell


Čestitati valjda znači čestitost htjeti.
Nakon 2020. svi građani Hrvatske su odjednom progledali, čak i oni koji sudjeluju u postkolonijalnom sustavu pljačke razumiju da im se obilo o glavu, žele tu temeljnu čestitost nekako vratiti ili uvesti ako je nije ni bilo.
Fukuyama je napravio enormnu studiju o tome kako povjerenje stvara bogatstvo, pročitajte to. Općenito, čitajte više.
Mislim da se hrvatski političari zapravo uopće ne snalaze u stvarnosti. Razvidno je to iz nedavno "izbrabonjane" strategije, koja je čak i pristojnija od dosadašnjih.
Ako mislite da znanost ne može pomoći, može.
Ne možda ova po fakultetima, ali sustavska znanost može. Systems Science, jer hrvatske literature jedva i ima.
U 2021. želim Vam sustavsku znanost.
Znanost o sustavima bi problemu pristupila ovako:
1. ANALIZA SUSTAVSKE GREŠKE
1a Prva razina greške je nepostojanje vladavine zakona, civilizacijskog dosega europskog tipa demokracije, uređenja u kom su zakonima uređene obaveze javne uprave prema građanima tako da se koristi znanost o pisanju pravila koja se zove nomotetika i svi zakoni definiraju što je koje tijelo vlasti dužno učiniti do zaokruženja potpunog procesa neke aktivnosti kako bi građani unaprijed dobio sve informacije, uvjete i servise za svaku planiranu aktivnost. To se zove Brocard. Tako se unaprijed minimizira mogućnost korupcije i ne morate se više zamarati krivnjom pojedinih aktera vlasti za ovo ili ono, mafiji se nakon toga jednostavno bolje isplati poduzetništvo nego kriminal i svi zadovoljni.
1b Druga razina greške je nepostojanje sustava nevladinih stručnih kontrolnih i regulatornih sustava. Oni se uglavnom zovu Ombudsmani i Regulatorne Agencije, države su ih obavezne plaćati iz proračuna, ali politika ih ne smije imenovati. Primjerice, kad bi za graditeljstvo regulator bio Atalić, to bi bilo bolje nego da je ministar. Ombudsman međutim pravno progoni javnu upravu ako ona dovodi u pitanje interese građana, on isto ima stručni tim, po resorima.
1c treća razina sustavske greške je isto pravne prirode, riječ je o tome da je Hrvatska u sustavu pozitivnog prava, poznatog i kao totalitarni sustav, gdje je zabranjeno sve što izrijekom nije dozvoljeno, a može se suditi samo ako za nešto postoji članak zakona. Demokracija traži negativni pravni sustav u kom je dozvoljeno sve što nije izrijekom zabranjeno, a suci imaju pravo suditi po savjesti i pravnom načelu. Pravosuđe nam u ovom sustavu ne može biti manje korumpirano, suci jednostavno ne mogu suditi s ovako lošim zakonskim sustavom. Kako je pravo tek zrcalo ekonomije, jasno vam je da se u pozitivnom pravu samo kafkijanski množe liste i pravilnici, podzakonski akti i tumačenja, od čega je najkorozivinije za razvoj lista djelatnosti. Ono kad u slastičarni ne smijete točiti alkohol ili u knjižari prodavati kavu, kad arhitekt ne smije imati trgovinu ako želi biti član komore, kad alpinisti ne smiju pomagati ljudima nakon potresa, kad liječnik ne smije u slobodno vrijeme predavati u školi biologiju i kad za većinu inovativnih poduzetničkih pothvata ne postoji uopće kategorija. Glupo i opasno.
Moja je prva želja za 2021 je da vam ovo uđe u glavu. To govori EU već 30 godina i svi se prave gluplji nego što jesu. Želim da poludite i napadnete iz svih oružja ove koji kradu vaš novac i tražite da se ovo gore ispravi.
2. STRATEGIJA
Hrvati moraju znati što žele. Oni među njima koji se bave ekonomijom moraju im pomoći sa simulacijama efekata svakog mogućeg odabira. Možete htjeti, primjerice, da 50 posto teritorija bude zona prirodne zaštite ali morate znati da ćete u tom slučaju imati kolaps ekonomije. Možete htjeti da svi rade u državnom sektoru ali ćete i u tom slučaju imati kolaps ekonomije. Ups, pa vi već imate kolaps ekonomije. I platili ste puno ekonomista iz budžeta a ni jedan ne zna raditi simulacije?
Nije to ništa, platili ste vi i stotinjak razvojnih strategija koje su zapravo osnovnoškolske zadaćnice za poklonjenu trojku, a zapravo nitko ne zna napraviti pripremne radnje ekstrakcije uzročno posljedičnih lanaca i trendova, znaju samo organizirati igraonice zvane „scenarija“ koje su otprilike petina ukupnog posla kod izrade scenarija. To su ih naučili djelatnici tajnih službi nekih zemalja, lijepo od njih, ali otprilike korisno kao da nekome umjesto automobila poklonite karoseriju i fotelje da se igra.
Važno je znati koja su nam u ovom času temeljna pitanja. To inače rade dobri filozofi. Poznatiji kao slobodni intelektualci. Hrvatska nema dobrih filozofa, nema ni slobodnih intelektualaca pa ću ja nabaciti neke koji mi prvi padnu na pamet u obliku binarnih opozicija jer ja tako volim:
Želite li da vam je turizam glavna grana razvoja, a znate koliko je vulnerabilan? Ili želite da se omogući biznis izvan državne kontrole i kontrole mafije?
Želite li ozbiljnu infrastrukturu i općevažeći standard za cijeli teritorij? Ili želite nekoliko jakih punktova/gradova? (simulacijom se može ustanoviti koji je trošak kojeg pristupa i koji je profit)
Želite li i dalje da je 80 % zaposlenih posredno ili neposredno vezano uz budžet i da 30 % od njih zapravo ne uplaćuje doprinose nego samo knjiže? Ili želite da se pomogne taocima sustava da izađu u potpuno privatni sektor? (traži ozbiljno vođenu tranziciju bez naglih pokreta)
Želite li ovakav sustav poreza gdje su zapravo mirovinska renta i zdravstveno osiguranje dodatni porezi? Ili želite da se poveća porez kao takav, a renta i osiguranje da se vodi izvan državne kontrole? Jer, teško da se može servisirati socijalu, zdravlje, djecu i umirovljene bez tog novca, ali isto tako ta aktivnost tjera produktivne na iseljavanje.
Mislim da su temeljna pitanja najljepši poklon, pa vam ih poklanjam. Nema na čemu. Ako vi imate koje, unaprijed sam zahvalna.
3. POLUGE
Jako ću vas razočarati, ali prema istraživanjima, najjača poluga razvoja je znanost, odnosno sveučilište, odnosno grad u kom se nalazi sveučilište. Tako kaže Richard Florida na čijem je istraživanju bila zasnovana strategija Europskog razvoja do 2020 godine.
Hrvatska zapravo nema sveučilište. Mi imamo sveučilište „Grigorij Potemkin“, mnoštvo instituta „Ostap Bender“ i apsolutno nikakav doprinos cijele te javno financirane mašine za gutanje novca razvoju.
Nadam se da će i to netko izračunati i simulirati.
Međutim, ja sa svoje strane mogu samo reći da bez sustava grananja istraživanja prema ključnim potrebama razvoja stvar ne može funkcionirati.
Recimo da je netko poslušao moje napore prije deset godina kad sam pokušala na svom matičnom fakultetu promovirati prefabrikaciju i kinetičku arhitekturu, sad bismo imali vlastite modularne jedinice za smještaj postradalih. Tada je Budimirov još bio živ, došao je u penziju u Hrvatskoj i mogli smo izvući know how koji je s njim otišao u grob. Sve zato što je častohlepna i pohlepna potkapacitirana profesorica s fakulteta htjela uzeti pišljivih deset tisuća kuna s računa za svoje privatne potrebe, a njen ljubavnik dekan je rekao da ga ne zanimaju europski projekti za Horizon jer ne želi da mu netko kopa po računovodstvu.
Dvoje kokošara nose enormnu štetu naciji. A pritom, na projektu su mogli zaraditi stostruko na pošten način.
Sad smo tu gdje jesmo. Razmislite što želite.
Ja vam želim sustav u kom se znaju nacionalne znanstvene potrebe, generiraju hijerarhijski timovi gdje iskusni znanstvenik jedan praktično utemeljen i potreban koncept razlomi na pet postdoktoranada koji onda svoje razlome na po deset doktoranada svaki, a svaki doktorand vodi dvadeset magistarskih kandidata koji sa svoje strane vode po trideset bakalaureata i svatko svoje područje analize daje kat iznad na daljnju obradu. Da je taj sustav zaživio nakon ZG potresa, bili bismo spremni za ovo, a onda i za sve što može slijediti, pa i za izvoz znanja.
Želim vam od srca u 2021. vertikalnu suradnju, starije učenike koji volontiraju u poduci mlađih i tako zarađuju bodove za dodatne besplatne sportove, strane jezike, robotike. Želim vam da pravo na znanje postane nagrada a ne kazna.
Druga poluga je infrastruktura. Moj osobni odabir bi bio kako slijedi: plovni kanal Sisak – Bakarac, ono što je trebalo biti sagrađeno još 1960., samo što su tad htjeli koristiti Kupu, a ja bih to zaobišla, kanal za teretni promet teglenica, ali i turistički plov, sustav željeznica s luksuznim vlakovima, zabavnim kolodvorima i brzim prugama, sustav planiranih poljoprivrednih naselja s komasacijom, nešto kao Serenbe profesora Philla Tabba, urbanizam koji pazi na vlasništvo i na karakteristike tla, pošumljavanje, promjenu zakona o gradnji tako da razumije poljoprivredu i ne ograničava gradnju, i, na kraju, potpuno novu strategiju kulture i turizma, ozbiljnu i pametnu, za 22. stoljeće.
I želim vam da puno čitate.
Prvo pročitajte Jareda Diamonda.
Želim vam i obnovu u 2021, inzistirajte na konceptu da se ustavom garantira prioritet zaštite ljudskih života, pa životinja i prirode, pa imovine i tek onda svega ostalog. Naravno, gledano iz perspektive binarne opozicije, OK je i ako odaberete zaštitu crkve i austrougarskih fasada, samo posljedice su onda neke druge.
Inzistirajte na obnovi biznisa, zatim kuća, pa tek onda javnih građevina. Jer lopine vas vode, imajte na umu.
U mojoj strategiji bi prva rečenica bila: ljude se štiti prvo, svaki nam čovjek treba, stvaramo zemlju u kojoj ćemo ga znati upotrijebiti.
Ljudi i sadržaj.
Spretna Nova.
Pametna će biti možda tek 2022., a sretna tek 2025.
Ali, sve to ovisi o tome što ćemo izboriti i napraviti 2021.

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 15.12.2020.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.