Bez prave obrane i bez pomoći Zapada Putinovoj vojnoj mašineriji trebalo je manje od 32 sata da umaršira u Kijev

U manje od dva dana nakon invazije na Ukrajinu, ruske trupe već su prodrle u središte Kijeva. Rano ujutro u gradu su odjeknule eksplozije, a ruske trupe su prodrle u središte grada. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je građane na pobunu, ponovno tražeći pomoć iz inozemstva. Zapad je usvojio nove sankcije protiv Rusije kao odgovor na ruski napad. I dok Zapad samo priča, dok Ukrajinci nemaju pravu obranu... sve je izvjesnija kapitulacija.

Bez prave obrane i bez pomoći Zapada Putinovoj vojnoj mašineriji trebalo je manje od 32 sata da umaršira u Kijev Ukrajinska vlada/Twitter
25. 2. 2022

Rano ujutro središtem glavnog grada Ukrajine odjeknule su jake eksplozije, a oglasile su se i sirene.

Prema ukrajinskoj vojsci, ruska je strana ispalila rakete na civilna područja, a gradske vlasti pozvale su stanovnike da se sklone u skloništa. Mnogi su se sklonili u postaje podzemne željeznice.

Ukrajinska vojska kaže da se ruske trupe također približavaju ukrajinskom glavnom gradu sa sjeveroistoka i istoka. Pojavili su se strahovi da bi Kijev mogao pasti drugog dana ruske invazije na Ukrajinu.

Ruske snage također su jutros napale granične jedinice u Zaporožju, ubivši nekoliko osoba. Prema ukrajinskim vlastima, prvog dana napada poginulo je 137 ukrajinskih državljana, vojnika i civila.

Prema prvim procjenama Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), 100.000 ljudi napustilo je svoje domove, a tisuće ih je napustilo zemlju.

Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi je stoga već pozvao susjedne zemlje Ukrajine da zadrže svoje granice otvorenima za one koji traže sigurnost.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky potpisao je u četvrtak navečer dekret kojim se naređuje opća mobilizacija. Mjerom je predviđen poziv ročnika i pričuvnika.

Zelensky, koji ostaje u Kijevu, danas je ponovno pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne Ukrajini. "Mi branimo našu slobodu i teritorij, ali trebamo učinkovitu pomoć međunarodne zajednice", napisao je na Twitteru. EU je pozvala na još strože sankcije Rusiji.

Čelnici EU-a složili su se na izvanrednom summitu u četvrtak o sveobuhvatnom paketu gospodarskih sankcija, za koje se, prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, očekuje da će imati "dalekosežne i teške posljedice" za Rusiju.

Međutim, ograničenje vizne politike znači da ruski diplomati i poslovni ljudi više neće imati povlašten pristup EU.
 

Međutim, europski čelnici dosad nisu odlučili isključiti Rusiju iz međunarodnog bankarskog platnog sustava Swift.

Čelnici su razgovarali s ukrajinskim predsjednikom putem video veze. "Dao nam je otvorenu poruku u vrlo teškim i bolnim okolnostima kojih smo svi svjesni", rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron telefonom je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nakon razgovora, koji je opisao kao "otvoren, izravan i kratak", rekao je da je "osudom i sankcioniranjem" ipak korisno ostaviti otvorenu mogućnost za dijalog.

Ujedinjeno Kraljevstvo je u četvrtak uvelo i sankcije Rusiji, uključujući zabranu korištenja britanskog zračnog prostora za zrakoplove ruskog Aeroflota. Kao mjera odmazde, Rusija je danas zatvorila svoj zračni prostor za britanske zrakoplove, kao i ruske prelete.
 

U međuvremenu, Kina se danas ponovno izjasnila protiv sankcija. "Ponavljam da sankcije nikada nisu bile učinkovit način rješavanja problema", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Međutim, važno je pitanje što će Kina učiniti. Bude li glasovanje o rezoluciji suzdržano, to bi bila važna kritika Rusiji, kojoj je Peking stalni saveznik u UN-u.
 

Međutim, postoje i neke kritike na račun postupaka predsjednika Putina u Rusiji. Novinar Dmitrij Muratov, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, rekao je da je Putin napravio nepopravljivu štetu zemlji i ukrao njezinu budućnost. Danas su izašle novine Nova Gazeta, čiji je on urednik, s naslovom na ruskom i ukrajinskom jeziku.

Prosvjedi protiv rata u Ukrajini održani su u četvrtak u nekoliko gradova u Rusiji, unatoč zabrani vlasti.

Prema riječima aktivista, policija je privela više od 1700 ljudi. Prosvjedi u znak podrške Ukrajini i protiv rata održani su u nekoliko gradova u Europi i svijetu, uključujući Berlin.

Nakon što je rublja pala nakon rekordno niske razine, a moskovska burza u početku je izgubila 14 posto, ruska središnja banka najavila je intervenciju. Svrha mjera je osigurati dodatnu likvidnost ruskom bankarskom sektoru u svjetlu zapadnih sankcija.
 

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.