Piromani ne mogu toliko šuma zapaliti koliko ih oni mogu zasaditi. Akcija Boranka prošle je godine zasadila u Dalmaciji 25.000 novih sadnica, a ove će i 45.000

Najveći problemi Dalmacije su požari, piromani i loše pošumljavanje. Prvi je sustavno Dalmaciju nakon venecijanske sječe pošumljavao Napoleon, a hrvatski mladi izviđači iz udruge Boranke odlučili su poput velikog Bonapartea učiniti svoju domovinu još ljepšom i održivom. Mladim entuzijastima priključili su se i brojni sponzori, tako i Renault Nissan Hrvatska s dvije Dacije koje entuzijastima itekako pomažu u pošumljavanju

Piromani ne mogu toliko šuma zapaliti koliko ih oni mogu zasaditi. Akcija Boranka prošle je godine zasadila u Dalmaciji 25.000 novih sadnica, a ove će i 45.000 Start press
4. 10. 2019

Prošle je godine Savez izviđača Hrvatske nakon katastrofalnih šumskih požara u Dalmaciji pokrenuo najveće volontersko pošumljavanje i obnovu opožarenih područja Dalmacije. U akciji Boranka, kako su je nazvali, zasađeno je 25.000 sadnica hrasta medunca, pinije, crnog bora, čempresa. Alepski bor i ove godine ne planiraju saditi iako je struka podijeljena u sudu ima li mu mjesta u Dalmaciji. I dok jedni tvrde kako je upravo ovo crnogorično drvo s Bliskog istoka inicijalna kapsla brojnim požarima drugi se tvrde dokazati kako je za razliku od Istre, gdje je i danas prihvaćen, alepski bor u Dalmaciji autohton. Za ove druge glavni je krivac požara u Dalmaciji čovjek i prema njima alepski bor je imao, ima i imat će svoje mjesto na prekrasnim dalmatinskim krajobrazima. Znao je to i čuveni Napoleon Bonaparte koji je nakon 1799. radio nešto slično, no puno sustavnije, nego što to čine izviđači Boranke. Činjenica je kako su upravo veliki francuski vojskovođa i njegovi šumari preferirali prekrasni alepski bor koji raste relativno brzo i koji za samo nešto više od deset godina postaje pravim uresom. Stoga oni žele skinuti stigmu s alepskog bora jednom zauvijek! Tvrde kako ne postoji biljna vrsta koju Hrvatska bolje naplaćuje po kvadratnom metru, a uz to je suprotno uvjerenima i autohtona vrsta. I nije Napoleon taj koji ga je uvezao u Hrvatsku baš kao što i "ne pije vodu da su Mlečani posjekli Velebit i Dalmaciju". Povijesna je činjenica kako su u našim krajevima i za vrijeme Venecije itekako brinuli o šumama, a da su i tada baš kao i danas najveći neprijatelji šuma bili ljudi i njihova nebriga. Savez izviđača Hrvatske rukovodi najvećom akcijom volonterskog pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije i to uz pomoć Hrvatskih šuma i Gorske služba spašavanja. U njoj će uz izviđače i učenike te razne druge organizacije poput planinara i sportskih klubova svoj doprinos moći dati i ostali građani i građanke. Kako kažu: - Bez šume nema ni čistog zraka ni čiste vode, a osobito je važna na kršu radi zaštite tla od erozija i bujica. Znaju to dobro i na istočnom dijelu splitskog područja, koje je pretprošle godine poharao stravičan požar i uništio više od 30.000 hektara šuma. Stradalo područje potrebno je obnoviti što neće biti lak posao, ali na ogoljeni Mosor vraća se drveće. I ove godine kreće pošumljavanje i ovoga puta nema kontroverznog alepskim borom. Kako god, mladi entuzijasti iz udruge Boranka odlučili su tome stati na kraj i kako sad stvari stoje, prošlogodišnju prvu akciju, čine tradicionalnom. I sve s jednim ciljem, da Dalmacija i Hrvatska budu još zelenijim. Točne pozicije i koje se vrste gdje sade odlučuje šumarska struka a mladi iz Boranke sve to provode i uključuje i ekologe, osviještene, lokalne zajednice, građane, sponzore... To je interaktivna kampanja s ciljem podizanja svijesti građana, poglavito djece, o važnosti šuma, zaštiti prirode, posljedicama globalnog zatopljenja te prevenciji i zaštiti od požara. Edukativne aktivnosti odvijaju se u školama, vrtićima i drugim javnim prostorima, a edukacije provode stručnjaci iz redova izviđača, vatrogasaca, HGSS-a i Hrvatskih šuma. Same akcije sadnje stabala odvijaju se vikendima u listopadu i studenom. Tijekom trajanja kampanje 2018. u akcijama pošumljavanja u okolici Splita i Solina sudjelovalo je preko 2500 volontera koji su posadili preko 25.000 sadnica drveća, dok je u edukativnim akcijama o zaštiti šuma sudjelovalo preko 5000 djece iz 40-ak vrtića i škola širom Hrvatske. U 2019. godini, akcije sadnje stabala i edukacija će se, osim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, proširiti i na Zadarsku županiju, a u njih se planira uključiti preko 4000 volontera i zasaditi više od 40.000 novih stabala. U svim tim aktivnostima, Dacia Duster pokazao se idealnim suputnikom i alatom, pa je Dacia i ove godine preuzela ulogu neoborivog pomagača Boranke. Maskirani u „šumske“ boje, ovi će Dusteri će s onima iz HGSS-ove flote, pomagati organizatorima u prijevozu opreme i volontera. Uz Nissan Renault koji je ustupio dva Dustera ovu akciju prate i brojni drugi sponzori, poput: OTP Banka, Heineken, Karbon, Tele2, Ikea, Hrvatska pošta, Jamnica, Wiener osiguranje, Renault, Viking Air (proizvođači zrakoplova Canadair), Outdoor Akzent, B1 plakati... U sklopu kampanje, od ostataka izgorenih borova prikupljenih na požarištima u Dalmaciji napravljene su bojice, tzv. Boralice. Oko 100.000 bojica bilo je podijeljeno građanima putem akcije 24 Sata. Korištenjem Boralica građani se mogu uključiti u kampanju i to tako da će sami moći nacrtati svoje drvce, dati mu ime i putem posebne aplikacije na adresi www.boranka.hr smjestiti ga u virtualnu šumu.
- Za svako nacrtano drvce i uz plaćenu donaciju od 10 kuna naši volonteri sade pravu sadnicu. Kako će rasti virtualna šuma, tako će se povećavati i broj živih sadnica. Simbolički, iz spaljenog drveta nastajat će novi život. Boranka je jedina bojanka koja vraća život iz pepela, - ističu iz udruge Boranka. Osim ove akcije, Hrvatske šume će nastaviti raditi na obnovi svih dalmatinskih požarišta koja su stradala tijekom katastrofalne 2017. godine. Cijela kampanja odvija se pod službenim pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ureda Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. U akcijama pošumljavanja sudjelovat će tisuće volontera, a uz izviđače iz cijele Hrvatske, sadnji će se pridružiti brojne udruge, institucije, tvrtke, branitelji, planinari, sportski klubovi, vatrogasci i svi zainteresirani građani. Neprofitna kampanja Boranka osvojila je brojne nagrade na Danima komunikacija u Rovinju ove godine. Između ostalog i Zlatnim Effiem u kategoriji Pozitivne promjene: neprofitni sektor te Grand Prix Effie nagradom za najučinkovitiju kampanju cijelog natjecanja. Ova kampanja, koju je za Savez izviđača Hrvatske osmislila agencija Imago Ogilvy, osvojila je i The Best In Show, najvažniju nagradu na natjecanju u digitalnom oglašavanju MIXX. Kako bi priča bila potpuna, svoju berbu nagrada, Boranka i Imago Ogilvy završili su Zlatnom IdejomX u kategoriji Društvene akcije.
„Ovo je prvi puta u Hrvatskoj da je jedna neprofitna kampanja osvojila Grand Prix Effie nagradu, što nas čini još ponosnijima. Boranka je dokaz da kad se radi sa srcem i najveće stvari su moguće.“ – izjavio je Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator projekta Boranka. Za sve one koji žele znati više dovoljno se podsjetiti velikog Napoleonovog pothvata zvanog "Francuska cesta". Ona je dijelom građena i na strmini Biokova u razdoblju 1810. - 1811., između 357 i 443 metara nadmorske visine. Uspon ne prelazi 6%, što ju je trebalo činiti vrlo ugodnom za vožnju zaprežnih kola, jahanje i hodanje.Tako je bilo i tako je u velikoj mjeri još i danas i zbog prekrasnog zelenila, nadaleko čuvenih podbiokovskih veličanstvenih alepskih borova. I ono itekako bitno, cijela je cesta predivan vidikovac s kojeg se vide Brela, Makarska rivijera, plavo Jadransko more i otoci! Francuzi su u kratkom roku sagradili cestu dužinom cijele Dalmacije – od Obrovca do Boke kotorske. Poznata je pod nazivom "Napoleonova cesta" ili "Francuska cesta", a građena je zahvaljujući Napoleonovom vojskovođi i vojvodi Dubrovnika Auguste Marmontu, koji je kao vojni zapovjednik Dalmacije i namjesnik Ilirskih pokrajina poduzeo u hrvatskim krajevima.

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 12.07.2019.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.