Što stoji iza borbe Tonina Picule oko Prošeka? Prosecco je vjerojatno najpoznatije talijansko vino. Sinonim je za pjenušava vina  i "pucanje čepova".  Italija je u velikom sporu oko toga može li Hrvatska prodavati vrhunsko desertno vino pod imenom prošek u trgovinama diljem EU-a.

Hrvatski Prošek se proizvodi od bijelog grožđa uzgojenog uglavnom u južnoj Dalmaciji, tradicionalnim postupkom koji uključuje sušenje na suncu na slamnatima prije prešanja. Vino se prodaje u premium segmenu, jer koristi mnogo više grožđa po boci od mnogih drugih desertnih vina, no naziv je zabranjen u cijeloj EU od 2013. zbog prigovora Talijana. Umjesto toga, vino se sad prodaje pod imenom Vino Dalmato.

Na bijes Italije, Europska komisija nadovezala se na nedavni zahtjev Hrvatske da Prošek dobije poseban status prema pravilima EU-a o zaštićenoj oznaci izvornosti (PDO). Prosecco ovaj status uživa od 2009. godine, kao i da je zaštićen talijanskim zakonima iz 1969. godine, a Talijani kažu da je “sramotno” što Bruxelles razmišlja o davanju ekvivalentne zaštite prošeku. Pa tko će pobijediti?
Bitka počinje. I danas na Cvjetnom trgu prilika je da još više uvjerimo Europu, a i svijet da su to dva posve različita proizvoda.

Hrvatska je pokušala pokrenuti postupak registracije za dobivanje PDO statusa za prošek 2013. godine, kad je ušla u EU. To je odbila Europska komisija, koja je tada primijetila da bi registracija mogla biti u sukobu s prošekom – iako su ta dva proizvoda potpuno različita.

Hrvatska naglašava da je prošek dio naslijeđa zemlje, još prije rimskog doba. Hrvatsko vino tradicionalno se proizvodi domaće – po obiteljskoj recepturi. Uobičajeno je da kada se djeca rađaju u Hrvatskoj, roditelji otvore neku staru, pobeno usčuvanu bocu prošeka za konzumiranje na dan vjenčanja svojih potomaka.

Evo što je poručio Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac pred današnju degustaciju:

- “U dijalog s Talijanima oko zaštite prošeka ulazimo hladne glave, dobro informirani i s jakim argumentima. Debata je dobrodošla, ali vjerujem kako će „pobjedu“ donijeti argumenti, a ne emocijama nabijeno prikupljanje jeftinih političkih bodova. Iz svake rasprave, svakog spora, moguće je izići bez gorkog okusa u ustima – nadam se da ćemo mi izići s okusom Prošeka na našima” istaknuo je danas Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu na okruglom stolu pod nazivom Hrvatska tradicija na europskom stolu.

Okrugli stol o zaštiti izvornih proizvoda u Europskoj uniji organizirao je zagrebački ured zastupnika Picule, a na njemu su sudjelovali g. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH, prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, g. Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, gđa. Ana Marušić Lisac, direktorica Biotechnicon poduzetničkog centra i gđa. Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo.

Državni tajnik Majdak podsjetio je kako je Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Savjet za prošek koji će pripremiti svu potrebnu potporu za odgovaranje na pitanja koja bi se mogla pojaviti u njemu su proizvođači i svi stručnjaci koji pomažu u procesu zaštite prošeka u EU, te kako Hrvatska ima stručne, povijesne i pravne argumente za zaštitu prošeka. Na kraju procesa za koji je Majdak dodao kako vjeruje da će biti uspješan, proizvođači prošeka će dobivanjem zaštite imati pravo korištenja sredstava iz mjera ruralnog razvoja.

“Imamo sasvim dovoljno argumenata da je bespredmetno sporiti oko prošeka. Mi stručnjaci ne možemo shvatiti kako bi netko mogao zamijeniti ova proizvoda i kako to može utjecati na plasman na tržište. U ovom je slučaju bitno i pitanje starosti, uzevši u obzir da način proizvodnje sušenjem, takozvanom passito metodom potječe iz 16. stoljeća, za razliku od prosecca koji u Italiji zauzima 66% svih proizvedenih vina i potječe iz 19 stoljeća”, rekao je profesor Maletić. Ana Marušić Lisac istaknula je važnost izgradnje povjerenja kupaca na tržištu i uspostave jasnog načina približavanja proizvoda potrošačima na hrvatskim, kao i na europskim policama. Naglasila je i nužnost kontrole te obrazovanja stručnih kadrova u certifikacijskim tijelima upravo kako bi se ostvarila vjerodostojnost standardiziranih postupaka kontrole.

Odvjetnica za intelektualno vlasništvo Lucija Franjić istaknula kako dva homonima mogu egzistirati na tržištu, te da fonetička sličnost i konceptualna bliskost nisu dovoljni argumenti talijanske strane za zabranu zaštite prošeka, budući da se ona pruža na cijelom teritoriju Europske unije, te da se potrošači trebaju podučiti o enološkim razlikama. ”Poštivanje tradicije nas je nagnalo da napravimo novu specifikaciju, značajno postroženu od 2013. godine, s namjerom da stvorimo ozbiljan hrvatski brend. Nije moguće dodati pridjev dalmatinski i promijeniti ime, a velika je pogreška Talijana što su krenuli u konflikt s Hrvatskom. Iako imaju snažan marketing oko prosecca, oko 2 milijarde eura, dobar dio talijanskih vinara shvaća zabludu te opravdano staje na našu stranu”, naglasio je Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije.