Nikad nitko od naših nije napravio takav poduhvat na Dakru, ni čuveni Tihomir Filipović, a ni Patrik Polimac koji je bio najbolji 45.

Saša Bitterman i Danijel Šaškin ne samo da su najbolje plasirani od svih naših u posljednjih 29 godina, oni će ostati upamćeni i kao jedna od najnesebičnijih posada koja je ikada nastupila na Dakru. Od osam "posada", što u automobilima, a što na motociklima ovogodišnji nastup ostat će zabilježen u antologijama hrvatskog automobilizma i sporta.

Nikad nitko od naših nije napravio takav poduhvat na Dakru, ni čuveni Tihomir Filipović, a ni Patrik Polimac koji je bio najbolji 45. Dakar 2019
17. 1. 2019

Tihomir Filipović, najbolji hrvatski automobilista svih vremena bio je prvi naš natjecatelj na čuvenom reliju. Tamo još daleke 1990. startao je u Pariza u Land Roveru T2. Na cilj u Dakaru stigao je u sredini poretka i među vodećima u svojoj klasi. Tek devet godina kasnije sličnom rutom brodio je i Dražen Čurić, no njega je već prvi pustinjski pijesak u Maroku zaustavio. Patrik Polimac i Zlatko Kadrnka početkom su tisućljeća motorima stizali i na sam cilj, što je sredinom ovog desetljeća od četiri pokušaja samo jednom uspjelo Zvonimiru Martinčeviću i Marin Frčku.

Prvi ozbiljni nastup na od naših je vozača imao Patrik Polimac. U nekoliko je navrata na svom KTM-u 660 LC4 ostvario odlične etapne rezultate, a bio je i među 25 najboljih. Surađivao je s kolegama iz Izraelske momčadi i da nije imao nekoliko pehova, mogao je ostvariti i bolji rezultat od 45. mjesta. Nastupio je 1999. i 2000., a ukupno je prevalio 20.000 km.

Zlatko Kadrnka trkaći je  automobil zamijenio je motociklom, također KTM-om 660 LC4, posebno pripremljenim za ovo zahtjevno natjecanje. Nastupio je dvaput, jednom je uspio završiti utrku i stići na cilj, a drugi put mu to nije pošlo za rukom. Nastupio je 2000. i 2001., a najbolji plasman bilo je 93. mjesto. Prevalio je ukupno 18.000 km.

Svi naši sudionici Relija Dakar

 

1990. Tihomir Filipović – stigao na cilj

1999. Dražen Čurić – odustao nakon 6. od 16 etapa

1999. Patrik Polimac – stigao na cilj, 47. mjesto

2000. Zlatko Kadrnka – stigao na cilj, 93. mjesto

2001. Patrik Polimac – stigao na cilj, 45. mjesto

2001. Zlatko Kadrnka – odustao nakon pada

2002. Zvonimir Martinčević i Marin Frčko – odustali

2004. Zvonimir Martinčević i Marin Frčko – odustali

2005. Zvonimir Martinčević i Marin Frčko – stigli na cilj

2006. Zvonimir Martinčević i Marin Frčko – odustali

2009. Daniel Šaškin i Damir Bruner – odustali u 6. etapi

2010. Dražen Čurić i Krešimir Kolega ---

2019. Danijel Šaškin i Saša Bitterman nakon 9. od 10 etapa na 35 mjestu

POVIJEST NATJECANJA

Početak avanture datira još iz 1977., kad je Thierry Sabine zalutao u libijskim pustinjama na svojem motociklu, tijekom utrke rally-raid od Abidjana do Nice. Uspio se vratiti u Francusku i pod velikim dojmom i uzbuđenjem obećao si je da će svoje iskustvo i fascinaciju podijeliti sa što je moguće više ljudi. Osmislio je rutu sa startom u Europi, preko Alžira, sve do Dakara. Plan je ubrzo pretočen u stvarnost i otad je Pariz-Dakar postao kultni event sa snažnom dozom avanture, otvoren za sve one koji žele iskusiti svoju sudbinu. Prvo je natjecanje startalo 26. prosinca 1978., na trgu Torcadero, gdje su se okupila 182 natjecatelja, a Sabine im se obratio riječima: - Još uvijek imate vremena odustati, jer kasnije nema povratka i nemojte se izvlačiti da vam nisam rekao. Dao je znak za start te je službeno započeo prvi Dakar, najzahtjevniji i najprestižniji reli na svijetu. U senegalsku je prijestolnicu stiglo svega 74 sudionika, a pobjedu u ukupnom poretku odnio je Cyril Neveu, u sedlu Yamahe XT 500. U počecima, natjecatelji su se služili kartama i kompasima, a tehnička potpora bila je svedena na minimum. Danas je situacija bitno drukčija - iako surovosti ne manjka, koristi se sofisticirana navigacijska oprema, a najjače momčadi imaju servisnu podršku, koja je u stanju riješiti ozbiljne kvarove u najkraćem roku i osposobiti strojeve za nastavak bitke s pustinjom.

 

S vremenom iz naziva se izgubio Pariz. Posljednji put utrka je startala iz glavnog grada Francuske 1994. kada se karavana trebala i vratiti natrag do mjesta iz kojeg je krenula. Tadašnje vlasti počele su se buniti i cilj ipak nije bio na Camps Elyseesu kako je bilo predviđeno. Od tada u imenu je ostao samo Dakar, a start se neprestano seli pod pritiskom europskih zakona koji zabranjuju utrke na javnim prometnicama, a istodobno «zeleni» ne dozvoljavaju uništavanje prirode. Sve češći su zahtjev da se utrka zabrani zbog učestalih tragičnih nezgoda (u prosjeku pogibaju dva sudionika godišnje), no Dakar je postao poput Monte Carla za Formulu 1.

 


Značenje relija Dakar u svjetskim okvirima u proteklih 40 godina

 

Thierry Sabine osmislio je rally 1977. sa startom u Parizu i to na temelju vlastitih doživljaja godinu ranije, kad je jedva preživio tutnjajući terencem po Sahari. Dvije godine kasnije, dan nakon Božića na trgu Trocadero okupilo se 170 sudionika a legendarni organizator im se obratio ovim riječima: - Još uvijek imate vremena odustati. Kasnije, povratka nema i nemojte poslije reći da vam nisam rekao, obratio se Sabin okupljenima prije nego je dan znak za start. Od 1979. rute su se mijenjale. Pojavljivale su se i kopije, ali Dakar je ostao najzanimljiviji i najpoznatiji

 

- četvrti sportski događaj po gledanosti u cijelom svijetu

- sudjelovanje više od 300 vozila – automobila, kamiona, motocikala

- prateće momčadi, predstavnici medija i drugi, koriste nekoliko tisuća vozila

- broj osoba uključenih u pripremu natjecanja najčešće doseže 5000

- desetak dana prije starta i na startu, tradicionalno 1. siječnja svake tekuće godine, prisutno je tri do pet tisuća natjecatelja i organizatora

- natjecanje aktivno prati oko 700 novinara

- prijenos starta i tijek dvotjednog natjecanja prati ugovorenih 50 najvećih svjetskih televizijskih kompanija

- sam start, koji traje između pet i sedam sati, prati u cijelom svijetu oko milijardu gledatelja

- posljednja dva starta u Barceloni i Buenos Airesu pratilo je na licu mjesta 450, odnosno 600 tisuća gledatelja

 

 


HRVATI
Svi naši sudionici relija Dakar

 

Tihomir Filipović, najbolji hrvatski automobilista svih vremena bio je prvi naš natjecatelj na čuvenom reliju. Tamo još daleke 1990. startao je u Pariza u Land Roveru T2. Na cilj u Dakaru stigao je u sredini poretka i među vodećima u svojoj klasi. Tek devet godina kasnije sličnom rutom brodio je i Dražen Čurić, no njega je već prvi pustinjski pijesak u Maroku zaustavio. Odustao je u 6. etapi, a ove se godine odlučio na popravni. Patrik Polimac i Zlatko Kadrnka početkom su tisućljeća motorima stizali i na sam cilj, što je sredinom ovog desetljeća od četiri pokušaja samo jednom uspjelo Zvonimiru Martinčeviću i Marin Frčku.

 

Daniel Šaškin jedan je od najtalentiranijih i najatraktivnijih vozača rallyja u Hrvatskoj. Prvak Hrvatske u grupi N 2005. godine, drugi u međunarodnom prvenstvu Hrvatske 2005. godine. Pobjednik na desetak rally utrka u Hrvatskoj i Sloveniji. Pobjednik utrke Europskog prvenstva na brdskim stazama u Buzetu, grupe N 2006. godine. Sudionik Central European Rallyja 2008. u Mađarskoj i Rumunjskoj, Pax Rallyja 2008. godine u Portugalu. Nastupio i na prvom dakarskom rallyju 2009. godine u Južnoj Americi. Posljednji nastup imao je na Portalegre 500 rallyju u Portugalu ove godine. Konstantno je u borbi za najbolje plasmane na natjecanjima na kojima nastupa, bez obzira bile to rally ili rally raid utrke. Uspješan organizator Croatia rallyja posljednjih pet godina. Za nastup na Dakru 2019. godine izabrao je novo vozilo za novi izazov, a to je plasman među pet najboljih u kategoriji Side by side rally vozila.
Saša Bitterman se više od dvadeset godina bavi automobilizmom kao suvozač. Kao veliki automobilistički entuzijasta, ne propušta niti jedno natjecanje te stječe znanja i iskustvo zbog kojega ga angažiraju najpoznatija imena i timovi u rally natjecanjima. Nekolicini rally vozača, uz pilotiranje i konzultacije, pomogao je da osvoje titule nacionalnog prvaka. U međuvremenu započinje i vlastitu vozačku karijeru, ali zbog potražnje za pilotiranjem to ostaje rekreativnog karaktera. Ambicija mu je nastupiti i završiti dakarski rally tako da je odlučio biti kopilot Danielu na ovom zajedničkom izazovu.
Darko Peljhan je šesterostruki prvak Slovenije u rallyju s odvoženih 250 utrka i s više od 30 pobjeda. Surađuje s VW motosportom, Vermont racing teamom i BRR-om na izradi trkaćih vozila. Sam ih je izradio preko 100. Profesionalni je auto mehaničar s mnogo stručnih certifikata (Audi, VW, Škoda). Ima više od 30 godina iskustva u auto sportu. On je i avio mehaničar i vrstan skipper. Ključan je čovjek ekipe. O njemu ovisi tehnička ispravnost trkaćeg automobila u utrci. Boljeg za tu ulogu nema.
Marin Frčko jedan je od najiskusnijih hrvatskih navigatora. Nastupio je na četiri dakarska rallyja održanih u Africi (2002., 2004., 2005. i 2006.g.) te na jednoj utrci iz Dakar serije u Mađarskoj i Rumunjskoj (2008.g). Sudionik je i utrke svjetskog prvenstva u rallyju (WRC 2007.g.) na Novom Zelandu koju je završio i s osvojenim prvim mjestom u kategoriji neprioritetnih suvozača.
Dobitnik je Trofeja „Fairplay“ Sportskih novosti i Sportskog tjednika za 2004. godinu, kao i specijalnih priznanja Hrvatskog auto i karting saveza za promicanje hrvatskog auto sporta u inozemstvu za 2004. i 2005. godinu. Njegovo iskustvo pomoći će Danielu i Saši prilikom same pripreme za dakarsku utrku, kao i tijekom utrke kao pomoć unutar francuskog tima koji će davati tehničku potporu.

Trkaće vozilo i tehničku potporu na utrci daje BBR Team Francuska.
Vozilo je Can Am Maverick X3 specijalno pripremljeno za teške dakarske uvjete.
Ima 180 konjskih snaga i 900 ccm te pogon na sve kotače.
Vozilo je dugo 335 cm, široko 183 cm, visoko 170 cm i teško 800 kg.
Smješteno je u kategoriji između automobila i motora u Side by side vozila.
To je nova kategorija u rally raidu i u idućim godinama očekuje se pravi bum u pripremi ovih vozila za utrke u najtežim uvjetima.

 

Daniel Šaškin i Saša Bitterman vozit će egzotično francusko vozilo startnog broja 382 Can Am Maverick X3 koji je specijalno za teške "dakarske" uvjete pripremio Darko Peljhan, Slovenac i njihov čarobni mehaničar/tehničar. Prvi Hrvat koji je vozio najteži reli na svijetu bio je još daleke 1990.  Tihomir Filipović, a Daniel je zadnji put nastupio na reliju 2009. Rally starta u nedjelju 6. siječnja i vozi se deset dionica dugih 3000 km, od čega 70 posto po pijesku


Od svojih početaka 1978., Dakar je poticao mnoge snove i strastveni entuzijazam. Već od prvog dana dakarski je rally postao mitska utrka, pravi fenomen suvremenog društva. Tijekom godina Dakar je ostao vjeran svojim fundamentalnim vrijednostima i rastao je na pustolovnom duhu i strasti iskazanoj od onih koji su ga iskusili - u srcu Afrike - te se održao kao jedinstveno sportsko nadmetanje u kojemu su sudjelovali mnogi: amateri i profesionalci podjednako. Na žalost, zbog terorističkih prijetnji morao je biti otkazan jubilarni trideseti Dakar rally. Prvi je puta organizator morao pokleknuti pred ozbiljnim prijetnjama, ali je odmah nađeno rješenje i avantura se nastavila preko Bare.
I više od očekivanog rally se potvrdio i na južnoameričkom tlu, u Argentini, Čileu i Peruu s devizom: - „Ista avantura, nova prostranstva“. Ovo je 41. Dakar rally i jedanaesti na južnoameričkom tlu. Domaćin je Peru.


Daniel Šaškin - vozač

Saša Bitterman - suvozač navigator (dolje desno)

Darko Peljhan - tehnička podrška (dolje lijevo)

Marin Frčko - team manager (gore desno)

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 20.11.2018.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.