Hrvatska za fond za oporavak pripremila 600 poljoprivrednih projekata

"Mi smo prije 20-tak dana pokrenuli prijave u bazu razvojnih projekata koji se odnose na područje poljoprivrede i s jučerašnjim danom zaprimili smo gotovo 600 prijavljenih projekata, od čega trećina već ima potvrđene glavne projekte ili je u potpunosti pripremljena projektno-tehnička dokumentacija", izjavila je hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Hrvatska za fond za oporavak pripremila 600 poljoprivrednih projekata Pixabay
22. 9. 2020

Gotovo 600 poljoprivrednih projekata pripremljeno je u Hrvatskoj za financiranje iz novog europskog fonda za oporavak, a trećina njih je u visokoj fazi dovršenosti, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Mi smo prije 20-tak dana pokrenuli prijave u bazu razvojnih projekata koji se odnose na područje poljoprivrede i s jučerašnjim danom zaprimili smo gotovo 600 prijavljenih projekata, od čega trećina već ima potvrđene glavne projekte ili je u potpunosti pripremljena projektno-tehnička dokumentacija”, rekla je novinarima Vučković koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a.

Dodala je da su projekte prijavili mali poljoprivrednici, jedinice lokalne samouprave i prerađivačka industrija.

Hrvatska iz fonda EU sljedeće generacije za poljoprivrednu politiku može računati na 200 milijuna eura, ali se projekti za ruralni razvoj mogu financirati i iz opće omotnice koju je dobila u okviru toga plana. Radi se o 9,4 milijarde eura, od čega su 5,94 milijarde bespovratna sredstva.

U idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju za poljoprivredu joj je na raspolaganju 4,7 milijardi eura – 4,5 milijardi iz redovitog proračuna od 2021. do 2027. i još 200 milijuna iz plana za oporavak koji se trebaju potrošiti u sljedeće dvije do tri godine.

Na ministarskom sastanku bilo je riječi i o ekologizaciji poljoprivredne proizvodnje, što predlaže Europska komisija u okviru Zelenog plana koji bi trebao omogućiti da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Ministrica Vučković izjavila je da se Hrvatska zauzima za dobrovoljan pristup ovom pitanju “jer bismo htjeli spriječiti vraćanje novca u proračun”.

Pojasnila je da jednogodišnje “eko-sheme” nose sa sobom rizik vraćanja sredstava ako se ne utroše za okolišne i klimatske ciljeve, dok su mjere iz dosadašnjeg drugog stupa poljoprivredne politike, ruralnog razvoja, višegodišnje i ne stvaraju toliki rizik. 

Mi po nekim najvažnijim pokazateljima ne zaostajemo u primjeni eko-standarda, ali s obzirom na pitanje donošenja procedura i pravila bojimo se da bi moglo doći do povrata sredstava. Inače, Hrvatska može biti uzor u tome koliko pridonosi ekološkim i klimatskim ambicijama i bioraznolikosti. Smatram da se trebamo skoncentrirati na produktivnost i zaštitu malih poljoprivrednika”, rekla je Vučković.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.