Hrvatska ispunjava obveze iz propisa o čistoći zraka
Prema procjeni Europske unije samo 10 od 27 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, ispunit će svoje ciljeve smanjenja onečišćenja zraka za 2020. godinu.
Unsplash
Hrvatska je među deset zemalja članica koje će ispuniti svoje obveze smanjenja emisija za 2020. i među samo četiri članice koje će ispuniti obveze i za 2030. godinu, stoji u prvom izvješću Europske komisije o ocjeni provedbe europskih propisa o čistom zraku.
“Postoji mogućnost da većina država članica ne ispune svoje obveze smanjenja emisija za 2020. ili 2030. Iako su u nekim državama članicama primjetne dobre prakse koje bi trebale biti primjer ostalima, iz izvješća je vidljivo da su potrebne dodatne mjere kako bi se smanjilo zagađenje zraka”, navodi Komisija.
Prema procjeni glavne izvršne agencije Europske unije, samo 10 od 27 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, ispunit će svoje ciljeve smanjenja onečišćenja zraka za 2020. godinu, a za 2030. očekuje se da će svoje ciljeve ispuniti samo četiri zemlje – Hrvatska, Cipar, Nizozemska i Finska.
Komisija ističe da je ocjenom prvih programa država članica namijenjenih kontroli emisija u zrak utvrđeno da su potrebna poboljšanja u provedbi novih europskih propisa o čistom zraku.
“Države članice trebaju intenzivirati nastojanja u svim sektorima kako bi osigurale čist zrak za svoje građane te spriječile bolesti dišnog sustava i prerane smrti uzrokovane zagađenim zrakom”, navodi Komisija.
“Previše građana širom Europe još uvijek je izloženo opasnosti iz zraka koji udišu. U nizu država članica potrebne su učinkovitije mjere za smanjenje zagađenja i emisija u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu, promet i energetiku. Za takve promjene nema boljeg trenutka od današnjeg: ulaganje u čistiji zrak znači ulaganje u zdravlje građana i klimu o kojoj ovisimo te je poticaj koji naša ekonomija treba”, izjavio je povjerenik EU-a za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
Direktiva o smanjenju nacionalnih emisija, koja je stupila na snagu 31. prosinca 2016., glavni je zakonodavni instrument kojim se ostvaruju ciljevi Programa za čisti zrak za 2030. Njezinom potpunom provedbom negativni učinci zagađenja zraka na zdravlje smanjili bi se za gotovo 50 posto do 2030., uz znatne koristi za okoliš i klimu.
U Direktivi su utvrđene obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. i ambiciozniji ciljevi za razdoblje nakon 2030. za pet važnih onečišćujućih tvari: dušikovi oksidi (NOx), nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS), sumporov dioksid (SO2), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5).
