Mnogima od nas koji idemo na godišnji odmor u Hrvatsku itekako je poznato kakve gnjavaže stvaraju gužve na naplatnim kućicama, osobito tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Ali 2026. te bi se gužve konačno trebale izbjeći. Nestat će naplatne kućice, a time i neugodne prometne gužve. Međutim... Ako ste očekivali uvođenje vinjetnog sustava, moramo vas razočarati. Unatoč činjenici da većina Hrvata želi sustav sličan onom u Sloveniji, Hrvatska se fokusira na plaćanje cestarine prema prijeđenim kilometrima, što se i ranije najavljivalo kod nas - Slovačka veza SkyToll i TollNet, koja je ponudila 79,9 milijuna eura, gotovo 10 milijuna manje od konkurentske ponude austrijskog Kapscha i hrvatskog Spinne Traffica, javlja Avto magazin.  

Ali odabrani pružatelji usluga nisu bez protivnika. Konkurenti su se žalili na tri točke natječaja, od kojih je najkritičnija nepostojanje referenci za ugradnju sličnih sustava, što je bio uvjet u natječaju.
 

Iako je prvobitno planirano da se sustav uvede već sljedeće godine, najvjerojatniji datum za početak rada novog sustava naplate je prvo tromjesečje 2026. Međutim, ovaj bi se datum mogao pomaknuti dalje u budućnost ako se pritužbe nastave gomilati .

Iako se cijene cestarina na hrvatskim autocestama neće značajnije mijenjati, Hrvati nisu zadovoljni promjenama.

Očekivali su uvođenje vinjetnog sustava sličnog onom u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Švicarskoj. Iako je sustav po kilometru pravedniji prema svim korisnicima, vinjetni sustav uglavnom štiti one koji se najviše voze autocestama - domaće. Hrvati su izračunali da vožnju od Osijeka do Ploča i natrag plaćaju više od Slovenaca tijekom cijele godine. korištenja autoceste, dok se Švicarci za sličan iznos voze više od dvije godine. Hrvati su očito postali pokusni kunići Europske unije koja sličan sustav namjerava uvesti u cijeloj Europi. Još nije poznato kako i kada će se ovaj sustav proširiti, no jasno je da bi zbog toga mogli stradati lokalni stanovnici zemalja u kojima je sustav vinjeta već uveden.

Ovaj je sustav pravedan i koristan za putnike u tranzitu i turiste koji putuju u Hrvatsku u velikom broju, ali bi postupno moglo potisnuti domaće s autocesta. To bi moglo dovesti do gužvi na lokalnim i regionalnim cestama i povećanja broja prometnih nesreća, jer se autoceste smatraju najsigurnijima. Opravdava li dakle pravednost plaćanja povećani rizik na drugim područjima, veće gužve na lokalnim cestama i dulje vrijeme putovanja? Zemljama EU vjerojatno će biti teško mirno promatrati ovakva kretanja.

Mađarska se navodno među prvima usprotivila ovom sustavu, uz druge zemlje poput Češke i Austrije. Neće šutjeti ni Njemačka koja trenutno ne plaća cestarine. S obzirom na to da Švicarska već ima uspostavljen sustav, vjerojatno ni oni neće mirno sjediti. Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj mogao bi biti dobrodošao za Slovence jer ne bi bitno promijenio cestarine, ali bi istovremeno eliminirao gužve na naplatnim kućicama. No, budući da projekt podupire EU, posljedice (dugoročne) mogu osjetiti svi.