- BiH je tempirana bomba koja ima problema s džihadistima povratnicima, Nato i EU slabe i valja se približiti Rusiji, kazao je Emmanuel Macron, a Merkel i Komšić razočarani dijelom njegovih izjava

Francuski je državnik udario u intervjuu ''The Economistu'' u same temelje mita o sigurnoj, ujedinjenoj i bezbrižnoj Europi. Kazao je kako je BiH "tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista". Od nekih su se izjava francuskog predsjednika u rekordnom roku odrekli kancelarka Angela Merkel, a i Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji je pozvao francuskog ambasadora u Sarajevu da mu pobliže objasni što je Macron zapravo želio reći. Reakcije drugih zvaničnika tek se očekuju. - Ako ste zabrinuti za države zapadnog Balkana, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina rekao je u velikom intervjuu francuski predsjednik, a govorio vrlo otvoreno o brojnim pitanjima, a dio intervjua odnosio se i na zapadni Balkan, o Rusiji kojoj se valja približiti, o lošem stanju u Nato savezu.

- BiH je tempirana bomba koja ima problema s džihadistima povratnicima, Nato i EU slabe i valja se približiti Rusiji, kazao je Emmanuel Macron, a Merkel i Komšić razočarani dijelom njegovih izjava Press Macron
8. 11. 2019

U velikom razgovoru za britanski magazin ''The Economist'' francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je niz posve novih i zanimljivih stavova, a od nekih su se u rekornom roku odrekli i kancelarka Angela Merkel, a i Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Reakcije drugih zvaničnika tek se očekuje, jer francuski je državnik udario u same temelje mita o sigurnoj, ujedninjenoj i bezbrižnoj Europi. Ako ste zabrinuti za države zapadnog Balkana, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. U velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ''The Economist'' on je govorio vrlo otvoreno o brojnim pitanjima, a dio intervjua odnosio se i na zapadni Balkan. Macron je, govoreći o protivljenju Francuske da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odobri početak pregovora o ulasku u Europsku uniju, ustvrdio da se "pola država Unije protivi tome da pregovori počnu s Albanijom".

- Oni hoće da se to otvori sa Sjevernom Makedonijom. To je mala zemlja, promijenila je ime i to je zaista historijsko ostvarenje. Nikome ne predstavlja opasnost. Realnost je da, ako pregovore ne otvorimo s Albanijom, izazvat ćemo užasnu traumu cijelim zainteresiranim područjem. Albanske zajednice su svuda. Ako ponizite Albaniju, trajno ćete destabilizirati regiju.
Stoga sam uvjeren da prvo trebamo reformirati naše procedure za članstvo, jer one više nemaju dugoročnu svrhu. Nisu strateške. Nisu političke, previše su birokratske i nema vraćanja na prethodno stanje, a to pitanje se mora razmotriti - rekao je Macron za ''The Economist''.
U intervjuu je ponovio da se procedure procesa proširenja moraju promijeniti i iznio nadu da se to može napraviti u roku od nekoliko mjeseci. BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija spomenuti su u pretposljednjem pitanju velikog intervjua koji je Macron dao ovom uglednom magazinu. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, koji je službeno član Predsjedništva iz redova Hrvata, zbog tih je riječi u petak pozvao na razgovor veleposlanika Francuske u BiH Guillaumea Roussona. Iz kabineta člana Predsjedništva susjedne zemlje rečeno je da će tražiti da Francuska pojasni taj stav o BiH, prenijeli su bosanskohercegovački mediji.
"Ono što trenutno prolazimo može se opisati kao moždana smrt NATO-a. Europa se nalazi na rubu ponora", kazao je Macron pa je dodao kako Europa mora početi strateški razmišljati o samoj sebi kao o geopolitičkoj sili.
- U protivnom Europa više neće kontrolirati vlastitu sudbinu", rekao je Macron.
Macron je rekao kako smatra da Europa s jedne strane mora osnažiti svoje vojne kapacitete i na vojnom planu steći stratešku autonomiju, a s druge strane ponovo pokrenuti strateški dijalog s Rusijom koji bi bio lišen svake naivnosti, za što će, kako je ocijenio, trebati vremena.

Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 12.07.2019.

PRETPLATITE SE!

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.