NA KAUČU: Ne dozvolite da imate brdo novca, a da živite jeftino

Prof. dr. sci. Marija Lebedina Manzoni, psihologinja: - Novac kao i pamet ima jednu zajedničku odrednicu - nitko se nikad neće buniti da ih ima previše! Nije novost ako kažemo kako novac pokreće svijet i ljude. Velik dio onog što u životu radimo povezano je s novcem. Novac pruža užitak, uzrok je potrage za novim poslom, studiranja nečeg što nam se baš i ne sviđa (ali je isplativo), čak je i razlog partnerskog vezivanja

NA KAUČU: Ne dozvolite da imate brdo novca, a da živite jeftino Bojan Markičević Haron
27. 6. 2018

Ako pitamo ljude oko nas čemu služi novac osim formalno kao sredstvo plaćanja, dobit ćemo šarolik popis želja koje novcem možemo ostvariti. Svatko ima osobnu listu prioriteta, iako ćemo u mnogim točkama naći zajedničke ciljeve. Kad se odmaknemo od zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba, ulazimo u beskonačno područje - još ovo, i ovo… Pogotovo u današnje vrijeme kad nam se nesmiljeno nudi sve i svašta pod parolom-ako želite biti prepoznati kao uspješni, sa stilom, statusom, morate imati ono što vam nudimo. Teško odolijevamo tom sirenskom zovu, ne zamjećujući sveukupnu cijenu koju za to plaćamo.
>NE DOZVOLITE DA VAM MAILOVI STIŽU 24 SATA
Davno su prošla vremena kad se dolazilo u 15 sati doma nakon posla, a nakon toga kud li koji. Netko u fuš, netko u horizontalu, a nakon obroka i laganog predaha najčešće prepuštanje onom što smo u tom trenutku željeli raditi. Ali i u to vrijeme bilo je ljudi (obično slabije obrazovanih) koji su dodatno radili da bi „podebljali“ kućni budžet i priuštili si ono što plaćom nisu mogli ostvariti. Nažalost, uvijek će biti onih koji moraju u slobodno vrijeme dodatno raditi kako bi preživjeli. Današnja situacija čini se ponešto drugačijom. Ako izuzmemo one koji višestruko rade da bi preživjeli i ostvarili minimum imamo i drugu stranu medalje. Što smo bolje obrazovani, na višoj poziciji, više vremena provodimo u bilo kojem obliku radnih obaveza. Iako to na prvi pogled ne izgleda tako. I poslovni ručak je radna obaveza, mailovi nam stižu od 0-24, očekuje se naša stalna dostupnost na mobilnim i ostalim elektronskim vezama. Granica i ravnoteža između poslovnog i privatnog života se gubi. Engleski jezik ima dobar izraz za to - „enmeshment“ koji možemo prevesti kao zapletenost. Razmislimo i o jednom novom fenomenu – najsuvremenijim poslovnim prostorima koji na prvi pogled izazivaju divljenje i čeznutljivost, a koji se reklamiraju i hvale opremljenošću i brojnim komforom, mogućnostima za svoje zaposlenike. Činjenica da u okviru radnog mjesta zaposlenici imaju sportske sadržaje, wellness, jogu, masaže, sobe za opuštanje i druženja…, pa opće nemamo potrebu za privatnim životom, jer uredski prostori zadovoljavaju sve naše potrebe!!! Je li baš tako??? Naročito mi se ovakav trend čini opasnim za mlade visoko obrazovane i uspješne.
> KONTROLIRAMO LI NOVAC ILI ON KONTROLIRA NAS
Priroda posla i raznolikih funkcija koje obnašamo povlači za sobom dodatne obaveze, što neminovno znači i dodatno vrijeme koje od nečeg moramo oduzeti jer dan je oduvijek imao i imat će i dalje samo 24 sata. Ne znamo ni sami kako, ali odjednom (da li?) smo se našli nošeni bujicom obaveza koju ne znamo obuzdati. Posljedično smo često umorni, zasićeni, razdražljivi, bezvoljni, ali i puni osjećaja krivnje, ljutnje jer zanemarujemo sami sebe, ali i one koji nas okružuju. Obećavamo sebi kako će to trajati još samo malo - do kraja ovog projekta, mandata, godine, vjerujući u tu samoobmanu, jer nam je tako lakše. Čini se kao da smo u automobilu koji juri, ne znamo kako prikočiti, ali budemo već nekako….
Novac kao sredstvo ostvarivanja naših potreba i želja nije nam u tom trenutku više važan, imamo ga, možda čak i previše, možemo si priuštiti svašta – ali nemamo kad. Ušli smo kao ribe u vršu privučeni mamcem i nema natrag. Planiramo jedan odgođeni život, ali pitanje je hoće li se on ikada desiti, a čak i ako se dogodi hoćemo li biti u stanju realizirati ono što smo odavno htjeli. Ljudi oko nas su se promijenili, a da to nismo imali kad primijetiti, nekih više niti nema, a mi i dalje računamo na njih. Neke praznine se više nikad neće moći popuniti. Vaše dijete više nikad neće napraviti prvi korak, krenuti u školu i trebati vašu potporu, roditelji vas željno iščekivati na večeri, a prijatelji na planinarenju. Zbog godina više nećete moći krenuti na zahtjevno putovanje koje odavno želite, planirate i stalno odgađate, a kralježnica se deformirala i svaki pokret vam je težak… Izreka, „Vrijeme je novac“ možda nigdje drugdje ne nalazi tako puni smisao. Ali sada u obrnutom smislu nego je uobičajeno rabimo. Jer činjenica je kako uzimanjem vremena za sebe vjerojatno gubimo novac koji smo mogli zaraditi ali zauzvrat dobivamo život kakav priželjkujemo.
>NOVAC NIJE NAJVEĆE BOGATSTVO
Često čujem izgovore svojih klijenata: „Takav je danas životni tempo“. Moj odgovor je uvijek isti: „ Ali taj tempo ste sami izabrali, prema tome sami ga možete i promijeniti“. Nakon toga nastupa tišina, svjesni istine da su sve odluke na nama. Dolazimo do glavnog problema kako to izvesti nakon višegodišnjeg iskustva „utrke“. Za one koji teško odustaju od samonametnutog žrvnja djelotvorna može biti spoznaja i zaključak onih koji su napravili odmak i krenuli u promjene: „Vlasnik si samo onih novaca koje si u stanju s veseljem potrošiti“. U protivnom novac posjeduje nas, a to svakako treba izbjeći. Bit problema možda najbolje opisuje rečenica iz filma „Born Yesterday“ kad glavni lik bogati tajkun sa žaljenjem zaključuje: „Imam gomilu novaca, ali živim vrlo jeftino.“ Kad se sva energija koja je zarobljena u težnji novcu oslobodi, primjećujemo kako život ima i mnogo ljepših stvari, drugačijih dimenzija i bogatstava.
U posljednje vrijeme dosta se raspravlja i piše o zadovoljstvu životom u pojedinim državama. Četrdeset godina, gotovo otkako se provode globalna ispitivanja zadovoljstva životom, Danci se nalaze na samom vrhu, proglašavaju se najsretnijom nacijom svijeta. Na prvi pogled možemo se čuditi- zemlja sa sumornom klimom, dugim zimama…. Između mnogih drugih razloga za zadovoljstvo ovdje ću izdvojiti samo jedan. U Danskoj nije popularno raditi prekovremeno. “Danski uredi su poput mrtvačnica nakon 17 sati. Ako pak radite vikendom, Danci će zaključiti da ste skrenuli ili da radite na nekom tajnom projektu” kaže Meik Wiking direktor Instituta za istraživanje sreće, iz Kopenhagena. Naglašava da je slobodno vrijeme u Danskoj zona u koju se ne dira, a svi zaposleni imaju minimalno pet tjedana godišnjeg odmora.
Gdje je linija razgraničenja između posjedovanja i trošenja zbog pitanja statusa ili prestiža i onog što osobi predstavlja stvarni užitak? Robert Seethaler, austrijski pisac kaže:
- „Politika koja se vodi posljednjih desetljeća, nepravednost sistema, suludi kapitalizam, društva kojima su želja za statusom i posjedovanjem najviša vrijednost, sve je to dovelo do svojevrsnog gubljenja smisla. Tamo gdje više ne možete pronaći smisao, naći ćete nezadovoljstvo i strah“.
Oni koji su odlučni i spremni na promjene, zapute se u rješavanje izazova preraspodjele vremena, dužnosti, osobnih zadovoljstava, užitaka (nerijetko su zaboravili u čemu su uživali ili to tek trebaju otkriti). Ovo je ljepša strana priče jer svaki rad na sebi donosi neke pozitivne pomake. Svijest o tome da nešto radimo za svoje dobro neprocjenjiv je osjećaj. Otkrivamo neke davno zatomljene interese, prioriteti i vrijednosti se mijenjaju. „Vidimo“ ljude oko sebe na način kako ranije nismo, rasterećeni liježemo u krevet i ujutro se budimo s manje pritiska. Sve ovo doprinosi osjećaju osobne dobrobiti, sami smo zadovoljniji, a ne zaboravimo da samo zadovoljan pojedinac može pružiti zadovoljstvo i drugima. Prestajemo služiti novcu, on opslužuje nas što mu je i glavna svrha!
Važna je stvarna odluka i želja da se ona provede u djelo. Realizacija je kreativni put samootkrivanja od 1000 koraka, s uzbuđenjem i znatiželjom koju svaki novi korak donosi. Za početak važno je hrabro krenuti i napraviti prvi korak.
Sretan put! •

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.