Put na godišnji odmor nekad: bez klime i autoceste i nitko nije brundao... Ali kako ste putovali na more?
TA DIVNA STARA YU VREMENA NA CESTAMA! Putovali smo noću da bi izbjegli vrućine, jeli smo pripremljene pohance, a šator i ostale potrepštine vozili smo na gepecku.
Danas gubite živce u gužvi na autocesti, a rashlađuje vas klima?! FOTO GALERIJA
Foto: Jure Bajić / Facebook Ljudi su se u zadnje vrijeme poprilično razmazili, čak i kada su praznici u pitanju. Prtljagu pakiramo u prostrane prtljažnike i krovne kutije, sjedamo u klimatizirana vozila i vozimo prema jugu u bilo koje doba dana. Prema moru. Na autocesti, naravno, jer je tako najlakše i najbrže. To nije bio slučaj u bivšoj zajedničkoj državi Jugoslaviji.
Recimo samo da se flota od tada prilično promijenila. Perjanice 750 i 101 te Škode,Četvorke i Fiate, koje su predstavljale flotu većine ljudi, danas su zamijenili prostrani karavani, MPV-ovi i SUV-ovi s koferima na krovu. Jer nije moguće sve strpati u prtljažnik.
No, u prtljažnike ovih malih automobila bila je prava umjetnost staviti sve što je obitelji potrebno za tjedan dana odmora na moru. Prtljažnici ovih automobila nisu bili veliki, pa su se roditelji morali potruditi da u njih stanu sve što im je potrebno. Krovni nosači često su rješavali probleme s nedostatkom prostora, jer pravi krovni nosači još nisu bili u upotrebi.
Pripreme za ljetovanje obično počinju tjedan dana prije planiranog odlaska. Većina ih je ljetovala u kamp prikolicama ili apartmanima koje su tvrtke tijekom godišnjih odmora ponudile svojim zaposlenicima. Dan prije polaska uobičajeno je sve bilo pomno spakirano u autu, a na posebnom mjestu je vladao hladnjak sa sendvičima i osvježenjem. Nestrpljenje pred polazak je bilo veliko, a vrijeme do početka putovanja počelo se odbrojavati.
Rani polasci i vožnja bez klime
Putovanje na more obično je počinjalo vrlo rano ujutro, često već u tri sata ujutro. Razlog tako ranim odlascima bila je želja da se izbjegne vožnja po suncu i vrućini jer automobili još nisu imali ugrađenu klimu.
I put do mora trajao je puno duže nego danas, kada se vozimo na autocestu i, ako imamo sreće, iz Zagteba do mora stižemo za samo nešto malo više od sat vremena i to prilično konstantnom brzinom od 130 km/h. Glavna cestovna veza s mjestima na hrvatskoj obali bila je Jadranska magistrala, koju danas mnogi radije izbjegavaju i spajaju se na modernije autoceste kojima se od Zagreba do Splita stiže i za manje od 3 sata