Index pun hvalospjeva i divnih riječi za Thompsona, kakav samo osvrt na osviješćene i ponosite Hrvate, iz pera Domján Anikó
Sve je prošlo mirno i dostojanstveno. Neki su predviđali čak i mrtve, ozlijeđene, sukobe..., no ništa od toga. Hrvati su pokazali kako se voli Hrvatska.
O sjajnom hrvatskom događanju raspisao se i Index, onaj mađarski, a novinarka Domján Anikó, koja nosi prezime našeg prvog predsjednika Sabora bila je posebno inspirirana
Snimio: Dragan Đukanović/ Marko Perković Thompson/Instagram
Napisala: Domján Anikó/Index.hu / PRIPREMIO: START
Od subote ujutro, mnoštvo ljudi hrlilo je u južne četvrti glavnog grada Hrvatske, gdje se održao koncert neviđenih razmjera. I za svjetske prilike. Promet na zagrebačkom Hipodromu (koji je zapravo ogromno konjsko hipodromsko dvorište) bio je paraliziran u jutarnjim satima, nekoliko dijelova grada - uključujući ulice Središće, Zapruđe i Kajzericu - potpuno je bilo zatvoreno, a policija je osigurava mjesto održavanja jakim snagama. Promet je praktički stao: mnoštvo pješaka slijevalo se iz periferije, ali i centra grada prema mjestu održavanja koncerta, lokalni Most slobode satima je dostupan samo pješice, a nekoliko vlakova i autobusa je otkazano.
O sjajnom hrvatskom događanju raspisao se i Index, onaj mađarski, a novinarka Domján Anikó, koja nosi prezime našeg prvog predsjednika Sabora bila je posebno inspirirana. https://index.hu/kultur/2025/07/05/thompson-koncert-horvatorszag-zagrab-kozlekedes-fennakadas-megbenult-haborus-veteran/
Najveći glazbeni događaj u povijesti neovisne Hrvatske...
...održao se u subotu Zagrebu. Obožavatelji su ujutro preplavili glavni grad zbog koncerta Marka Perkovića, poznatog kao Thompson, uz blokirane ulice oko Hipodroma i na snazi je nacionalna sigurnosna uzbuna. Koncert ove veličine nikada prije nije održan u Hrvatskoj. Pola milijuna ljudi bilo je na Hipodromu, a na Savskom nasipu izdaleka, koncert je slušalo njih još najmanje 100.000. Najpoznatije i najkontroverznije lice hrvatskog nacionalnog rocka vratilo se nakon dvije godine i ponovno dominira javnim životom.
Koliko god bio kontraverzan, ovaj put funkcioniralo je sve savršeno. Iako su nogi očekivali kako će ovo događanje pratiti ekscesi, sve je prošlo mirno i dostojanstveno. Neki su predviđali čak i mrtve, ozlijeđene, sukobe..., no ništa od toga. Hrvati su pokazali kako se voli Hrvatska.
Pripreme su neviđene, ali ovo nije bilo kakav događaj: prvi put u petnaest godina, Marko Perković, poznat pod umjetničkim imenom Thompson, najpoznatiji – i najkontroverzniji – hrvatski pop izvođač, nastupit će pred publikom
Ime, pištolj, selo
Za Hrvate, Thompsonovo ime ne znači samo rock zvijezdu. Rođen u Čavoglavama, Marko Perkovics stekao je ime tijekom jugoslavenskog rata kada je kao vojnik 1991. napisao pjesmu Bojna Čavoglave (mađarski: jedinica Čavoglavei), koja je odmah postala himna borbe za neovisnost. Umjetničko ime uzeo je od američkog mitraljeza Thompson koji se koristio na bojnom polju - pa se ime od samog početka povezivalo s konceptom nacionalnog otpora i ratnom prošlošću. Thompsonov lik brzo je nadišao glazbu: njegove su pjesme bile o religiji, obitelji, domovini i, kako neki kažu, bio je pop ikona, svećenik i učitelj povijesti umjesto svećenika, koji je istovremeno podučavao i zabavljao.
Njegov glazbeni stil teško je usporediti s trendovima srednjoeuropske pop glazbe. Njegove pjesme naginju stadionskom rocku, pomiješane s folk elementima, a često se temelje na gregorijanskim ili crkvenim zborovima. Najpoznatija od njih je Lijepa li si (što znači: Lijepa si), koja govori o ljepoti hrvatskog krajolika i nacije, ali jednako su poznate i Geni kameni (Naši geni su od kamena), koja mit o balkanskom opstanku pretvara u lirski oblik, ili Pukni puško (Durranj, puško!), koja u svom naslovu prenosi svojevrsni ratni prkos. Ove se pjesme redovito sviraju ne samo na radiju, već i u crkvenim kampovima za mlade, stadionima i seoskim danima. Jednako je popularan među mladima kao i među starijima - ali svi ga vole iz drugog razloga.
Zašto je nestao?
Od sredine 2000-ih, Thompson sve manje nastupa i sve se više povlači iz javnosti. Njegove inozemne turneje su u nekoliko navrata zabranjene: u Austriji, Nizozemskoj i Njemačkoj mu je također odbijen nastup, uz obrazloženje da njegove pjesme prenose pretjerani nacionalizam. Iako je u tim slučajevima uvijek naglašavao da ne zastupa nikakve ekstremističke ideje, kontroverza je ipak bacila sjenu na njega godinama. Godine 2013. napustio je Zagreb sa suprugom i djecom i preselio se u obalni grad Split, blizu rodnog grada. Sljedećih deset godina gotovo je potpuno nestao iz javnog života. Nije davao intervjue, rijetko se pojavljivao u tisku, a koncerti su mu gotovo u potpunosti otkazani.
Prema vlastitom iskazu, odluku je donio svjesno: kao otac petero djece, želio je zaštititi svoju obitelj. On i njegova supruga, Sandra Rogić, Kanađanka hrvatskog podrijetla, upoznali su se na koncertu u Torontu 2002. godine, a vjenčali su se 2006. godine. Jedna od njegovih najpoznatijih balada, "Samo je ljubav tajna dvaju svjetova". Napisao je pjesmu za nju, za svoju suprugu, kanadsku Hrvaticu, kako je rekao: iz zahvalnosti za njen život posvećen obitelji. U nedavnom intervjuu rekao je da je ideja za ovaj povratak došla od njegovog najstarijeg sina Antéa, koji ga je uvjerio da bi trebao ponovno izaći na pozornicu - ne zbog glazbe, već zbog zajednice.
Zašto je hrvatska pop glazba drugačija?
Kultura južnoslavenske pop glazbe – uključujući hrvatski pop i rock – fundamentalno se razlikuje od kulture srednjoeuropske, na primjer mađarske glazbe. Dok ovdje dominira urbana, ironična tradicija tipa „peštanske šansone“, u Hrvatskoj se pop glazba često smatra alatom nacionalnog, pa čak i religijskog značaja. Jedan važan element fenomena Thompson je stil koji nalikuje narodnjaku, crpeći inspiraciju iz narodne glazbe, religioznih melodija i ratnih himni. Narodnjak nije samo žanr, već svjetonazor: zajednički, svečan, patetičan i sentimentalan, često koristeći iste alate kao i nacionalne himne. Istina je da je uglavnom karakterističan za srpske, bosanske, crnogorske, ali ponekad i hrvatske izvođače, koji su svirali sentimentalnu, često sintisajzersku plesnu glazbu u kombinaciji s narodnim motivima tijekom jugoslavenskog doba.
Thompson u ovom glazbenom okruženju djeluje ne kao izvođač, već kao svojevrsni moderni „trubadur“. Njegove pjesme ne izražavaju osobne osjećaje, već povijesne traume, zajedničku sudbinu i vjerska uvjerenja – otuda i posebna veza koju je njegova publika razvila s njim. Mnogi kažu: na njegove koncerte idu ne zbog glazbenog iskustva, već zbog duhovnog susreta. Da ponovno stvore identitet.
Povratak: više od koncerta
Subotnji koncert stoga nije samo zabavni događaj. Nakon desetljeća šutnje, Marko Perkovics Thompson ponovno pjeva u hrvatskoj prijestolnici, a cijela zemlja gleda. Ne samo da se ponovno čuje glazba, već se čuje i jedno doba, zajednica i povijesno sjećanje. U subotu navečer, zagrebački Hipodrom funkcionirat će ne samo kao stadion, već i kao simbolički prostor: zajednička platforma za glazbu i nacionalni identitet. A to je gesta čiju bi važnost bilo teško precijeniti – čak i ako se odsvira samo nekoliko akorda.
View this post on Instagram