Hrvatski europarlamentarci Davor Ivo Stier i Tonino Picula ocjenjuju da Sjedinjene Američke Države nisu postigle svoje strateške ciljeve u odnosu na Iran, ali su pritom izazvale ozbiljne poremećaje na energetskom tržištu i u međunarodnom poretku. Upozoravaju i na slabljenje savezništava, osobito unutar NATO-a, te na rastuću nepredvidljivost globalnih odnosa. Prema njihovim riječima, politika američkog predsjednika Donalda Trumpa razotkrila je i njegovu izrazitu netrpeljivost prema Europskoj uniji.

Stier i Picula komentirali su posljedice američkih i izraelskih akcija protiv iranskog režima, kao i širi kontekst promjena u međunarodnim odnosima, ističući da se stari multilateralni poredak raspada, dok se istodobno ubrzavaju sukobi i fragmentacija globalnog sustava.

Trumpovi taktički uspjesi bez strateškog učinka
Europarlamentarac Davor Ivo Stier smatra da pompozno najavljivani govor američkog predsjednika Donalda Trumpa nije donio ništa bitno novo. Prema njegovoj ocjeni, Trump je u dosadašnjim potezima prema Iranu ostvario određene taktičke ciljeve, ali ne i strateške.

„Rekao bih da je dosad u ratu Trump ispunio puno taktičkih ciljeva, ali nije ispunio nijedan strateški cilj. Jučer je napomenuo niz stvari koje su SAD i Izrael dosad postigli u smislu dekapitacije vodstva Irana, ali u strateškom smislu, bez obzira na to što je Trump govorio o promjeni režima, to se nije dogodilo. Imena su se promijenila, ali režim nije, niti je promijenio svoju geopolitičku orijentaciju, poput Venezuele“, rekao je Stier u emisiji „U mreži prvog“ na HRT-u.

Posebno je istaknuo da jedan od ključnih američkih ciljeva – kontrola nad Hormuškim tjesnacem – nije ostvaren. „Što se tiče Hormuškog tjesnaca, dosad je najavljivao kontrolu nad njim i naravno da bi to dalo SAD-u stratešku prednost u odnosu na Kinu, ali taj cilj nije ostvaren. Jučer je na neki način to i priznao. Rekao je da nakon povlačenja SAD-a zemlje koje su ovisne o Hormuškom tjesnacu osiguraju sigurnost plovidbe“, dodao je Stier.

Slabljenje NATO savezništva i energetski šok
Stier smatra da je najveći američki gubitak slabljenje savezništva s ostalim članicama NATO-a. „Jednu ogromnu prednost koju je u prošlosti imao prema svojim suparnicima su čvrsta savezništva, prvenstveno u NATO-u. I to je sada dovedeno u pitanje. Time je još jedna strateška prednost SAD-a izgubljena“, naglasio je.

Istodobno, aktualni sukobi, kao i rat u Ukrajini, snažno su pogodili energetsko tržište. Cijene nafte porasle su sa šezdesetak na više od 100 dolara po barelu, dok su cijene plina skočile za oko 50 posto. U Europi, koja se odrekla ruske nafte, to je izazvalo dodatnu krizu i otvorilo pitanje sigurnosti opskrbe.

„Ruska agresija na Ukrajinu je pokazala koliko je opasno ovisiti o jednom dobavljaču. Svima je postalo jasno da Europa mora više diversificirati svoju opskrbu, pogotovo fosilnih goriva. Prošle godine, prije rata u Zaljevu, Europa je uvozila oko 300 milijardi eura u plinu i nafti. Naravno, opskrba nije dovedena u pitanje i nije točno da su se ruski plin i nafta zamijenili američkim. Tu su drugi igrači poput Azerbajdžana, Kazahstana i Libije te Norveške“, rekao je Stier.

Potencijal obnovljivih izvora i geotermalne energije
Stier ističe da Europska unija mora snažnije ulagati u vlastitu proizvodnju energije, osobito u obnovljive izvore i nuklearnu energiju. „Potrebno je povećati proizvodnju vlastite, domaće energije. Europa više može ulagati u obnovljive izvore i nuklearnu energiju koja je dugo bila tabu tema“, poručio je.

Posebno je naglasio potencijal Hrvatske u području geotermalne energije. „Hrvatska ima ogroman potencijal u geotermalnoj energiji koju je EU dosad držala na margini. Sa zastupnicima iz različitih država izborili smo se za prvi akcijski plan za geotermalnu energiju“, rekao je Stier, ističući da bi taj segment mogao postati važan dio europske energetske tranzicije.

Raspad starog multilateralnog poretka
Europarlamentarac Tonino Picula upozorava da su geopolitičke posljedice aktualnih sukoba znatno šire od samog poskupljenja energenata. Prema njegovu mišljenju, svijet ulazi u razdoblje ubrzanih promjena, rastućih sukoba i fragmentacije međunarodnog sustava.

„Trump nas je praktički doveo u situaciju da dobar dio analitičara, političara i građana više ne razmišlja kako će svijet izgledati za pet ili 10 godina. Svi se pitamo kako će izgledati do kraja 2026. godine. Ova akcija SAD-a i Izraela protiv režima u Teheranu dio je tri megatrenda koji oblikuju međunarodne odnose. Sve je više sukoba i sve manje suradnje, svi procesi se ubrzavaju i sve je više fragmentacije“, rekao je Picula.

On smatra da se stari multilateralni sustav nalazi u ruševinama. „Stari multilateralni poredak se nalazi u ruševinama i vrijeme je u kojem se sklapaju nova savezništva. Trump ne predstavlja neku vrstu devijacije. On je negacija svega onoga što je karakteriziralo odnose SAD-a i EU-a. Ova akcija donijela je skuplje gorivo Amerikancima i razočarenje Trumpove izborne baze. On je došao na vlast obećavajući da će s njegovim drugim mandatom SAD prestati biti svjetski policajac“, ocijenio je Picula, dodajući da bi se Europa trebala prilagoditi novim okolnostima.

Prijetnje saveznicima i potreba za bržim odlukama u EU
Picula upozorava da je umjesto smanjenja američkog vojnog angažmana došlo do niza novih intervencija i pojačanih pritisaka, ne samo na protivnike, nego i na saveznike. „Umjesto toga, dobili smo jednu vojnu intervenciju za drugom i prijetnju ne samo protivnicima, nego i saveznicima. Ova administracija ne očekuje suradnju saveznika, nego čak i da se saveznici boje“, rekao je.

Prema njegovu mišljenju, Europska unija i Hrvatska moraju se prilagoditi novoj realnosti. „U Europskoj uniji se moramo zapitati što ovo donosi nama. Nepredvidljivost. EU i Hrvatska moraju biti daleko fleksibilniji i sposobniji donositi brže političke odluke. Jednako tako, moramo se prebaciti na alternativne izvore energije“, upozorio je Picula.

Mogućnost daljnje eskalacije i pritisak na NATO
Picula smatra da postoji realna mogućnost daljnje eskalacije sukoba. „Akcijom protiv Irana, Trump je potvrdio da je pravi agent kaosa na međunarodnoj sceni. Zajedno s nekim drugim geopolitičkim faktorima je modelirao svijet kojeg smo dugo vremena poznavali od kraja Drugog svjetskog rata. Postavlja se pitanje, ako dođe do eskalacije, hoće li se ponoviti akcija poput one u Zaljevu svinja kada je također trebalo smijeniti jedan nepoćudan režim. To se završilo fijaskom, s dugoročnim posljedicama“, upozorio je.

Dodao je kako bi stratezi u Washingtonu trebali voditi računa o rizicima takvih poteza. „Volio bih da stratezi u Washingtonu vode računa o tome da postoje veliki rizici koji mogu koštati Ameriku i svijet ako se u njih opet upuste“, rekao je Picula.

Osvrnuo se i na stanje u NATO savezu. „Što se tiče njegove ocjene o NATO-u, ona nije nova. Od posljednjeg NATO summita, kada je dogovoreno povećanje izdvajanja za obranu, očekivalo se da će pasti taj pritisak SAD-a“, istaknuo je. No, uoči novog summita pojavila se i prijetnja mogućeg povlačenja SAD-a iz tog saveza.

Trumpova netrpeljivost prema Europskoj uniji
Picula je podsjetio da Trump ima izrazito negativan stav prema Europskoj uniji. „Trump ne voli EU, jer smatra da je ta organizacija nastala da bi izigrala SAD. Stoga je to vjerojatni novi oblik pritiska na Europu“, zaključio je.

U takvim okolnostima, poručuju hrvatski europarlamentarci, Europa mora jačati vlastitu stratešku autonomiju, ubrzati donošenje odluka i diversificirati izvore energije kako bi smanjila ranjivost na geopolitičke potrese i promjene u odnosima sa svojim tradicionalnim partnerima.