Jedan diplomat Europske unije rekao je da ih takav pritisak stavlja u neugodnu poziciju jer žele pokazati dobru volju, ali ne mogu sudjelovati u sukobu.

Nelagoda u europskim prijestolnicama zbog rata, koji je izazvao kaos na Bliskom istoku i rast cijena energenata, snažno se razlikuje od Rutteovih komentara.

Mark Rutte nastoji umiriti i pohvaliti Trumpa kako bi zadržao SAD angažiran u savezu, tvrdeći da on djeluje radi sigurnosti svijeta.

Rutte je ocijenio logičnim da europskim državama treba nekoliko tjedana za usuglašavanje oko zahtjeva SAD-a za slanje pomorskih snaga u blokirani tjesnac.

Trumpov pritisak i europski otpor
Donald Trump kritizirao je saveznike iz NATO-a jer nisu odmah prihvatili njegov poziv, nazvavši ih kukavicama i NATO tigrom od papira bez američke podrške.

Države Europske unije, od kojih je većina članica NATO-a, prošlog su tjedna kolektivno odbile sudjelovati u američkoj misiji u Hormuzu.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da ovo nije njihov rat, što su podržali ministri iz Njemačke, Italije i Španjolske.

Troje europskih diplomata izrazilo je zabrinutost zbog nesrazmjera između Rutteovih izjava i stajališta većine europskih prijestolnica o američkoj odluci.

Oni ne žele izravno kritizirati Trumpa, ali se ne slažu s podrškom njegovoj odluci o pokretanju rata protiv Irana.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier ocijenio je rat politički katastrofalnom pogreškom za sve uključene i naglasio da je bio izbježan i nepotreban.

Načelnik glavnog stožera francuske vojske Fabien Mandon rekao je da SAD postaje sve nepredvidljiviji i ne obavještava saveznike o pokretanju vojnih operacija.

Mandon je upozorio da takvo američko ponašanje utječe na sigurnost Francuske i europske interese u širem smislu.

Podijeljena stajališta i sigurnosne posljedice
Jedan dužnosnik NATO-a izjavio je da savez nije uključen u rat u Iranu, ali pomno prati situaciju radi sigurnosti saveznika.

Naveo je da je glavni tajnik u stalnom kontaktu s čelnicima država članica kako bi koordinirao reakcije na razvoj sukoba.

Neke europske prijestolnice, predvođene Parizom, signalizirale su spremnost na sudjelovanje u pomorskim ophodnjama u tjesnacu nakon završetka rata.

Cilj tih mogućih ophodnji bio bi zaštititi otprilike petinu svjetske isporuke nafte i plina koja prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Dio europskih dužnosnika neslužbeno se protivi tvrdnji da ovo nije njihov rat, ističući snažan utjecaj sukoba na cijene energenata u Europi.

Jedan dužnosnik naglasio je da su posljedice sukoba europske, pa je i sam sukob njihov, te da se traži diplomatsko rješenje s državama Bliskog istoka.

Napetosti oko odnosa prema ratu i američkom stajalištu rastu uoči posjeta američkog državnog tajnika Marca Rubija Francuskoj na sastanak skupine G7.

State Department je najavio da će se na tim razgovorima raspravljati o zajedničkim sigurnosnim pitanjima i mogućnostima daljnje suradnje saveznika.