Most preko Dunava, vrijedan 747 milijuna eura, gradi tvrtka u vlasništvu Lászla Szíjja, poslovnog partnera najstarijeg prijatelja premijera Viktora Orbána.

László Szíjj posjeduje tvrtke koje su od 2010. godine dobile ugovore vrijedne 7,9 milijardi eura, dok je prije toga ostvareno tek 247 milijuna eura.

On je jedan od 13 ljudi bliskih Orbánovoj administraciji čije su tvrtke nakon 2010. počele osvajati velik udio mađarskih javnih ugovora, prema analizi Financial Timesa.

Orbánov sustav i koncentracija ugovora
Orbánov model, nazvan Sustav nacionalne suradnje (NER), spaja državu i privatni sektor, dok ga protivnici opisuju kao kronizam koji bogaćuje njegove suradnike.

Analiza Financial Timesa pokazuje da je 14 posto svih sredstava iz državnih natječaja pod Orbánom otišlo na 42 tvrtke u vlasništvu tih 13 suradnika, u odnosu na jedan posto prije 2010.

Od 2010. do kraja 2025. te su tvrtke zaradile više od 28 milijardi eura na državnim natječajima, što je višestruko povećanje u odnosu na razdoblje prije Orbána.

Prosječnih 1,8 milijardi eura godišnje koje ostvaruju nakon 2010. jest 15 puta više od 121 milijun eura godišnje prije dolaska Orbána na vlast.

Prema ekonomistu Istvánu Jánosu Tóthu, riječ je o kleptokratskom sustavu u kojem elita izvlači javni novac koristeći slabosti vladavine prava.

Ključna figura sustava je Lőrinc Mészáros, Orbánov prijatelj iz djetinjstva, koji je iz anonimnosti postao najbogatiji čovjek u Mađarskoj zahvaljujući državnim građevinskim ugovorima.

László Szíjj razvio je tvrtku Duna Aszfalt u srednje veliku grupu, a izniman uspjeh postignut je nakon što je počeo zajednički nastupati na natječajima s Lőrincem Mészárosom i drugima.

Mreža je nekoć uključivala i Lajosa Simicskua, bivšeg Orbánova kolegu, čije je poslovno carstvo nakon razlaza 2015. preuzela skupina oko Mészárosa.

Među istaknutim članovima mreže su István Tiborcz, Orbánov zet, njegov dugogodišnji planinarski partner István Garancsi te oglašivač Gyula Balásy.

Analiza Financial Timesa primjenjuje metodologiju Istvána Jánosa Tótha za Europsku komisiju kako bi identificirala osobe najviše jedan korak udaljene od Orbána.

Podaci o javnoj nabavi u Mađarskoj pokazuju česte dodjele ugovora novim ili neaktivnim tvrtkama te bliske veze korisnika s nositeljima javnih dužnosti, navodi stručnjak Farley Mesko.

Optužbe za pogodovanje, odgovor vlasti i uloga EU
Premijer Viktor Orbán stalno odbacuje optužbe za korupciju, iako oporba tvrdi da pogoduje bliskim ljudima, što postaje ključno pitanje uoči izbora.

Protukandidat Péter Magyar osobno je povezao Orbána s optužbama, nazivajući ga prestravljenim carem Hatvanpuszte, aludirajući na imanje u vlasništvu njegova oca.

Tvrtka Duna Aszfalt tvrdi da je njezin rast rezultat iskustva i kvalitete rada te da je uspješno konkurirala i međunarodnim tvrtkama.

Tvrtka naglašava da je stečeno povjerenje investitora omogućilo prijavu na veći broj projekata te da rast prihoda odražava organski razvoj poslovanja.

Glasnogovornik mađarske vlade te poduzetnici Lőrinc Mészáros, István Garancsi, Gyula Balásy i Lajos Simicska nisu odgovorili na upite za komentar.

Neke su tvrtke naglo povećale vrijednost dobivenih javnih ugovora nakon što su ih preuzeli članovi mreže bliske Orbánu, poput građevinske tvrtke Euro General.

István Tiborcz, 39-godišnji zet Viktora Orbána, postao je jedan od najbogatijih mađarskih poduzetnika dijelom zahvaljujući poslovima s državom i državnim bankama.

Tiborcz odbacuje da je njegov uspon povezan s obiteljskim vezama i tvrdi da se od 2015. više ne bavi javnom nabavom.

EU-ovo tijelo za borbu protiv prijevara zaključilo je 2017. da je tvrtka Elios prekršila pravila javne nabave, naloživši povrat 43 milijuna eura, iako domaće vlasti nisu našle nepravilnosti.

Prema njegovim riječima, nakon slučaja Elios pazi da tvrtke pod njegovom izravnom kontrolom ne sudjeluju u natječajima za javnu nabavu.

Europska unija je 2022. počela zamrzavati oko 27 milijardi eura namijenjenih Mađarskoj zbog zabrinutosti oko korupcije i nepravilnosti u postupcima javne nabave.

Istraživanje instituta Istvána Jánosa Tótha za Europsku komisiju pokazalo je da politički povezane tvrtke imaju 2,5 do 3,3 puta veću vjerojatnost dobivanja državnih ugovora.

Analiza Financial Timesa pokazuje da su tvrtke tih 13 suradnika od 2010. dobile oko 12 milijardi eura ugovora financiranih iz fondova EU-a, znatno više nego prije.

Zastupnik Daniel Freund ističe da brojke nastavljaju rasti unatoč zamrzavanju sredstava, što sugerira da mreža i dalje pronalazi put do novca.

Bruxelles posebno prati natječaje s jednim ponuditeljem, gdje je udio politički povezanih tvrtki porastao s 45 na 69 posto nakon 2023. godine.

István János Tóth smatra da rast takvih natječaja može upućivati na paniku i ubrzano trošenje javnog novca uoči mogućeg gubitka izbora.

Stručnjaci upozoravaju da je teško dokazati korupciju jer su natječaji formalno u skladu s pravilima, a kriteriji se mogu oblikovati tako da odgovaraju određenim ponuditeljima.

Ipak, analiza pokazuje da tvrtke povezane s Orbánom imaju oko trećinu veće šanse za dobivanje natječaja bez konkurencije, čak i uz sektorske razlike.

Primjerice, tvrtka Euro General sudjelovala je u projektu vodenog parka vrijednog 55 milijuna eura, dok je druga Mészárosova tvrtka radila na plinskoj infrastrukturi vrijednoj 49 milijuna eura.

Stručnjak OLAF-a ocjenjuje da statistika ukazuje na ozbiljna odstupanja u tržišnom natjecanju, iako je korupciju teško dokazati u kaznenopravnom smislu.

U građevinskom sektoru pojedine tvrtke izrazito dominiraju, iako takvi projekti ne zahtijevaju posebno lokalno znanje te bi tržište trebalo biti otvorenije unutar EU-a.

Tvrtka Duna Aszfalt svoj uspjeh objašnjava time da je bila etablirana prije dolaska Orbána na vlast te je zadržala resurse tijekom krize 2008. godine.

Tvrtka navodi da je podnijela mnogo neuspješnih ponuda prije uspjeha te da su prije 2010. autoceste gradile velike multinacionalne kompanije.

Dućnosnik Europske komisije poručuje da Komisija nastavlja pratiti situaciju u svim državama članicama, uključujući Mađarsku, te je spremna koristiti sve raspoložive alate.